| Dvije izvedbe komorne opere nastale u koprodukciji riječkog HNK Ivana pl. Zajca i šibenskog HNK kao vrijedan prilog obilježavanju 100. obljetnice rođenja sladatelja Benjamina Brittena, naći će se na riječkom opernom programu 24. i 25. siječnja s početkom u 19.30. Pod dirigentskim vodstvom maestre Nade Matošević Orešković i u režiji Ozrena Prohića, uz orkestar Opere HNK Ivana pl. Zajca, na izvedbama će nastupiti solisti: Sergej Kiselev kao Prolog, Marijana Prohaska u ulozi Guvernante, Sven Jagarinec, član Pjevačkog zbora Zagrebački dječaci, u ulozi Milesa, Martina Klarić kao Flora, Nera Gojanović Kljajić kao gospođa Grose, Marko Fortunato u ulozi Petera Quinta te Anamarija Knego kao gospođica Jessel. |
 Scenografiju u predstavi potpisuju Dalibor Laginja i Ozren Prohić, kostimogafiju Sara Lovrić Caparin, svjetlo Zoran Mihanović, a video projekcije Ivan Faktor. Asistentica redatelja zadužena i za scenski pokret je Snježana Abramović Milković.
Da je ova predstava sinonim za upjeh potvrdile su premijere u Šibeniku te Rijeci, kad su se komentari kazališnih i glazbenih znalaca sveli na samo dvije snažne riječi: „Oduševljeni smo!“ dok je iz auditorija dopirao dugotrajni pljesak pa čak i uzvici izvedbi naklonjene publike.
Riječima intendantice Nade Matošević Orešković, ovaj projekt je novitet za Rijeku jer je riječ o komornoj operi autora iz 20. stoljeća. Radi se o vrlo složenom i zahtjevnom djelu zbog čega se predstava vrlo studiozno pripremala duže od pola godine.
Komorna opera The Turn of the Screw (Okretaj zavrtnja) nastala je prema libretu Myfanwy Piper i romanu Henryja Jamesa, a praizvedena je na Venecijanskom bijenalu 1954. pod dirigentskom palicom samog skladatelja. Priča uvlači u tajnovitosti zla i sjajno blansira između nevinosti i prokletstva, stvarnosti i mašte, nemira i spokoja te između mladosti i zrelosti. Partitura, toliko osebujnog glazbenog izričaja, na neki začudan način objedinjuje elemente nesvjesnog i nadnaravnog. Upravo radi svega navedenog, djelo se smatra kontroverznim. Tema djela je povreda nevinosti, a spada u teme koje su i inače intrigirale Brittena. Sama radnja ovog djela ostavlja mnoga pitanja otvorena. Nekonvencionalni po pitanju mnogo toga, ali i svoje seksualnosti, Britten i James su uspjeli napraviti prvokativno, dekadentno u glazbenom smislu, vrlo vrijedno djelo koje u neku ruku predstavlja "hommage" pričama o duhovima. |