Ispiši ovu stranicu
Amerika

  

 Koprodukcija HNK Ivana pl. Zajca i GDK „Gavella“

Franz Kafka
AMERIKA, traktat o samoći

Prevoditelj: Zlatko Crnković
Redatelj: Janusz Kica
Autor dramatizacije i dramaturg: Goran Ferčec
Scenograf: Marko Japelj      
Kostimografkinja: Doris Kristić
Suradnik za scenski pokret: Žak Valenta
Oblikovatelj svijetla: Predrag Potočnjak
Autor glazbe: Arturo Annechino
Jezična savjetnica: Đurđa Škavić, prof.
 
Osobe:
Karl Rossmann  Živko Anočić
Fanny/Johanna Brummer  Nika Mišković
Mladić/Oglašivačica/Therese Jelena Lopatić
Ložač/Liftboj Renell/Policajac/Student Hrvoje Klobučar
Ujak Jakob/Sluga/Natkonobar/Otac Davor Jureško
Glavni blagajnik/Pollunder/ Liftboj Giacomo/ Policajac  Siniša Ružić
Kapetan/Green/Glavni vratar Dražen Mikulić
Schubal/Robinson Jasmin Mekić
Mack/Delamarche Igor Kovač
Klara/Oglašivačica Aleksandra Stojaković
Grete Mitzelbach/Majka Biljana Torić 
Sobarica/Dama u hotelu/Brunelda Olivera Baljak
 
Suradnica kostimografkinje: Manuela Paladin Šabanović
Asistentica kostimografkinje: Lara Karlavaris
 
Inspicijentica:  Sandra Čarapina
Šaptačica:  Jolanda Pahor

Premijera u HNK Ivana pl. Zajca: 23.04.2014.
Premijera u GDK Gavella: 10.05.2014.
 
Junak Kafkinog nedovšenog, prvog i najduhovitijeg romana Amerika je mladi imigrant Karl Rosmann kojega, nakon seksualne avanture u domovini gdje je dobio dijete sa sluškinjom, roditelji “spakiraju” za Ameriku. Umjesto očekivanog iskupljenja u ovoj čarobnoj zemlji punoj prilika, Karla će pomesti vihor vrtoglavih obrata, čudnih ispada i bizarnih događaja, odnosno, bolje rečeno nesretnih pustolovina. Iako Kafka nikada nije posjetio Ameriku, slike njezinih golemih krajolika, opasnosti i mogućnosti, inspirirale su sagu o "zlatnoj zemlji." Ovo je zapanjujuće moderna, fantastična i vizionarska priča o Americi kao mjestu kakvom je još nitko nije vidio, u povijesnom razdoblju koje se ne može identificirati.U svome će pogovoru ovoga romana, Kafkin najbolji prijatelj i biograf, pisac Max Brod naglasiti kako je Amerika upravo dio “trilogije o osamljenosti” kojoj još pripadaju Dvorac i Proces, čije su teme otuđenost, izoliranost među ljudima i neuklapanje u ljudsku sredinu.  No, “Kafka je zagonetnim riječima nagovješćivao da će njegov mladi junak u posljednjem poglavlju o gotovo beskrajnom, Prirodnom kazalištu iz Oklahome, kao nekom rajskom čarolijom, ponovo pronaći zvanje, slobodu, oslonac, pa čak i svoj zavičaj i roditelje.”