Koprodukcija HNK Ivana pl. Zajca i GDK „Gavella“
Franz Kafka AMERIKA, traktat o samoći
Prevoditelj: Zlatko Crnković Redatelj: Janusz Kica Autor dramatizacije i dramaturg: Goran Ferčec Scenograf: Marko Japelj Kostimografkinja: Doris Kristić Suradnik za scenski pokret: Žak Valenta Oblikovatelj svijetla: Predrag Potočnjak Autor glazbe: Arturo Annechino Jezična savjetnica: Đurđa Škavić, prof. Osobe: Karl Rossmann Živko Anočić Fanny/Johanna Brummer Nika Mišković Mladić/Oglašivačica/Therese Jelena Lopatić Ložač/Liftboj Renell/Policajac/Student Hrvoje Klobučar Ujak Jakob/Sluga/Natkonobar/Otac Davor Jureško Glavni blagajnik/Pollunder/ Liftboj Giacomo/ Policajac Siniša Ružić Kapetan/Green/Glavni vratar Dražen Mikulić Schubal/Robinson Jasmin Mekić Mack/Delamarche Igor Kovač Klara/Oglašivačica Aleksandra Stojaković Grete Mitzelbach/Majka Biljana Torić Sobarica/Dama u hotelu/Brunelda Olivera Baljak Suradnica kostimografkinje: Manuela Paladin Šabanović Asistentica kostimografkinje: Lara Karlavaris Inspicijentica: Sandra Čarapina Šaptačica: Jolanda Pahor
Premijera u HNK Ivana pl. Zajca: 23.04.2014. Premijera u GDK Gavella: 10.05.2014. Junak Kafkinog nedovšenog, prvog i najduhovitijeg romana Amerika je mladi imigrant Karl Rosmann kojega, nakon seksualne avanture u domovini gdje je dobio dijete sa sluškinjom, roditelji “spakiraju” za Ameriku. Umjesto očekivanog iskupljenja u ovoj čarobnoj zemlji punoj prilika, Karla će pomesti vihor vrtoglavih obrata, čudnih ispada i bizarnih događaja, odnosno, bolje rečeno nesretnih pustolovina. Iako Kafka nikada nije posjetio Ameriku, slike njezinih golemih krajolika, opasnosti i mogućnosti, inspirirale su sagu o "zlatnoj zemlji." Ovo je zapanjujuće moderna, fantastična i vizionarska priča o Americi kao mjestu kakvom je još nitko nije vidio, u povijesnom razdoblju koje se ne može identificirati.U svome će pogovoru ovoga romana, Kafkin najbolji prijatelj i biograf, pisac Max Brod naglasiti kako je Amerika upravo dio “trilogije o osamljenosti” kojoj još pripadaju Dvorac i Proces, čije su teme otuđenost, izoliranost među ljudima i neuklapanje u ljudsku sredinu. No, “Kafka je zagonetnim riječima nagovješćivao da će njegov mladi junak u posljednjem poglavlju o gotovo beskrajnom, Prirodnom kazalištu iz Oklahome, kao nekom rajskom čarolijom, ponovo pronaći zvanje, slobodu, oslonac, pa čak i svoj zavičaj i roditelje.”
|