Sergej Sergejevič Prokofjev ROMEO I JULIJA balet   Koreograf i redatelj Staša Zurovac Dirigentica Nada Matošević Scenograf Žorž Draušnik Kostimografkinja Katarina Radošević Galić Oblikovatelj svjetla Deni Šesnić Autor video materijala Marin Lukanović Asistentica koreografa Olja Jovanović - Zurovac   Uloge  Julija Laura Popa /Cristina Lukanec /Sabina Voinea Romeo Andrei Köteles /Leonid Antontsev   Tibaldo Staša Zurovac  Mercuzio Tomaš Danielis  Paris Roberto Pereira Barbosa Junior / Ashatbek Yusupzhanov   Pater Lorenzo Alen Nezirević  Capuletti: Dmitri Andrejčuk Valeri Rasskazov Ashatbek Yusupzhanov  Montecchi: Leonid Antontsev Vitali Klok  Djevojke Svetlana Andrejčuk, Oxana Brandiboura, Antonija Družeta, Marina Grgurić, Kristina Kaplan, Irina Köteles, Cristina Lukanec, Deana Marčić, Danijela Menkinovski, Elena Pichler, Anna Ponomareva, Anka Popa, Laura Popa, Svetlana Rasskazova, Paula Rus, Tanja Tišma, Sabina Voinea   Orkestar Opere Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca   Koncertni majstor Romeo Drucker Korepetitor Baleta Ela Veselin Inspicijentica Vesna Marinac   Premijera 23. studenoga 2007. Predstava s jednom stankom traje oko sat i 45 minuta.   Shakespeareova lirska tragedija o čistoći i snazi mladenačke ljubavi suprotstavljenoj društvenim i političkim strastima jedna je od vječnih, katarzičnih tema, kojoj se i autori i publika s poštovanjem vraćaju. Barem u kazalištu. U svakodnevici klasnih, rasnih i nacionalnih sukoba neprestano se i beznadno ponavljaju varijacije na istu priču. S tog još neokaljana stajališta svakako je ljepše umrijeti iz ljubavi nego živjeti u svemu onome što znači neljubav. No, žrtve iz ljubavi su nešto u što je lijepo vjerovati, ali meni se čini da je istina ove priče puno jednostavnija, odnosno da je u suštini sve od samog početka  krivo, na krivom mjestu i u krivo vrijeme: „njihove“ obitelji se mrze, „njenog“ rođaka ubija „on“, onaj koga najviše voli, „on“ se baca u smrt vjerujući da je „ona“ mrtva... Čini mi se zanimljivim ovo djelo reinterpretirati upravo kroz demistifikaciju te ostvarene ili neostvarene ljubavi, na način da ga ogolim do kostura, režijski, scenografski i tematski, gledajući iz sadašnjeg kuta i vremena. (Staša Zurovac)