PROLJETNI PLESNI KONCERT ANSAMBLA NARODNIH PLESOVA I PJESAMA HRVATSKE LADO
Petak, 24.4.
19:30h
Svakog proljeća LADO za svoju publiku održava proljetne koncerte na kojima predstavlja program narodnih plesova i pjesama raznih hrvatskih krajeva.
PROGRAM:
I. DIO
LIJEPA MOJA MOSLAVINA
Koreografija: Valentina Šepak-Molnar
Glazbena obrada: Alan Kanski
U ovoj koreografiji prikazan je niz najpopularnijih pjesama i plesova središnjeg te sjeverozapadnog dijela Moslavine. Šetano kolo Prosijala sjajna mjesečina, dudaški drmeš Lijepa moja Moslavina te plesovi Dudaška kara, polka i drmeš. Plesače prate dudaš i tradicionalni sastav guci kojima se pridružuju tambure farkašice.
STARI SPLITSKI PLESOVI
Koreografija: Branko Šegović
Glazbena obrada: Branko Šegović i Nikola Buble
Stari žitelji Splita, najvećeg mediteranskog grada na hrvatskoj obali Jadrana, nekada su rado plesali monfrinu, četvorku i šaltin polku. Ti plesovi u svojim gracioznim pokretima i kostimima odražavaju vidne utjecaje Zapadne Europe i Mediterana, prilagođene mjesnim socijalnim prilikama.
BARANJSKI PLESOVI
Koreografija: Mihajlo Smoljanović
Glazbena obrada: Josip Andrić
Na krajnjem sjeveroistoku Hrvatske, između rijeka Drave i Dunava, nalazi se Baranja. U tom nizinskom području još su i danas dobro očuvani živahni narodni plesovi, kola i pjesme koji su se nekada izvodili uz gajde, a sada uglavnom uz tamburaški sastav.
KORDUNAŠKE USPOMENE
Koreografija: Ivica Ivanković
Glazbena obrada: Ivica Ivanković i Branko Ivanković
Naziv je to scenskog prikaza nekoć završnog žetvenog običaja i donošenja žitnoga vijenca, uz pjevanje stare pjesme Dobro veče mili gospodari. Prikaz je to i veselja uz plesanje starinskih kordunaških narodnih plesova, koji se i danas pamte po nazivima Stupačko, Sremica, Prevarant, Seko Jelo i Sviračko kolo. Spomenute plesove Kordunaši i u novije vrijeme rado poigraju uz svirku na kozarice ili uz pratnju malog tamburaškog sastava.
GLAZBENI INTERMEZZO:
Dok sam snočka išla dimo
Do kirija vuska steza, širok pot
Glazbena obrada: Alan Kanski
Solo: Adrijana Mamula
PODRAVSKI SVATI
Koreografija: Ivan Ivančan
Glazbena obrada: Ivan Ivančan i Marijan Makar
Plesom, pjesmom, svirkom i nošnjom ovdje se prikazuju dvije skice iz podravskog svatovskog običaja – mladoj pletu vijenac, a potom svatovi polaze. Glavne su osobe u radnji mladenka, mladoženja, podsnehalje, stare majke i zastavnici.
II. DIO
TAJNOVITOM BILOGOROM - praizvedba
Koreografija: Ivica Ivanković
Glazbena obrada: Ivica Ivanković i Branko Ivanković
Bilogora – to tajnovito pobrđe, koje razdvaja Moslavinu i Podravinu, prava je riznica etnografskih vrijednosti. U tom graničarskom kraju gdje još i danas, čini se, jednako zvoni i kuca kajkavsko i štokavsko bilo, pamte se vrlo stare običajne i obredne pjesme, osobito pak đurđarski i ladarski napjevi te nekoć magijski narodni plesovi zanimljivoga nazivlja – Gluvak i Kozatuš.
Tičeki, zujaljka, dvojnice i dude drevna su zrakozvučna glazbala stara vjerojatno koliko i ljudsko vjerovanje u moći nadnaravnih bića čija se snaga i pomoć u davna vremena poticala proricanjem i zazivala bajanjem. Uz već spomenute pjesme i plesove te nekadašnja narodna glazbala, glazbeno-plesni sadržaj ovoga autorskog scenskog prikaza upotpunjuju i Kolo uz samicu te Kukuvačica i Drmeš uz dude, egede i mali tamburaški sastav.
GORANSKI BAL
Koreografija: Ivica Ivanković
Glazbena obrada: Ivica Ivanković i Branko Ivanković
Gotovo neistražena i široj javnosti nepoznata folklorna baština Gorskog kotara svojevrsni je spoj i odraz različitih međuutjecaja alpskog, jadranskog i dinarskog etnografskog područja. Gorani i danas većinom govore (i pjevaju) svojim starim i raznim kajkavskim narječjima. Rado sviraju tambure, a među sviračima i glazbalima osobito cijene heligonkare i harmonike heligonke. Heligonkari sviraju samostalno ili pak u manjim sastavima s bugarijom i bajsom. Delnice, Ravna Gora i Gerovo goranska su mjesta u kojima je još živo sjećanje na nekoć omiljene plesne zabave te narodne plesove Valcer, Oberštajer ili Oberštajerić i Hrvatsko kolo. Isto tako živi i sjećanje na starinske narodne nošnje s kraja XIX. stoljeća.
ZAGORSKI DRMEŠARI
Koreografija: Ivan Ivančan
Glazbena obrada: Marijan Makar
Najvažniji ples Hrvatskog zagorja je drmeš, a mladići koji se posebno pripremaju za njegovo izvođenje su tancuši ili drmešari. Obično četvorica u sastavu, oni izvode razne vještine, plešu primjerice, oko stupe ili čaše pune vina, vrteći se velikom brzinom. Obilaze svadbe i razne plesne zabave, a kao zabavljači svugdje su rado viđeni gosti. Uz drmeš, ovdje se izvodi još šetano kolo, repe, enzerica i judin polka.
DIVOJKU ZA RUKU, RUMENU JABUKU
Koreografija i glazbena obrada: Vido Bagur
Ovu suvrsticu čuvenog kola poskočice, danas poznatijeg pod nazivom Linđo, plešu Hrvati na području hercegovačkih općina Neum, Ravno i Čapljina. Odlikuje se izraženim temperamentom, snagom i bogatstvom plesnih figura i hvatova. Pleše se uz pratnju lijerice, a promjene figura vrše se na komande kolovođe, koji sa svojom partnericom gotovo cijelo vrijeme sudjeluje u plesu.
GLAZBENI INTERMEZZO:
Čer jutro sam se rano stal
Glazbena obrada: Božo Potočnik
Solo: Alan Kanski
Čardaši iz Čajte – praizvedba
Glazbena obrada: Alan Kanski
Izvodi: orkestar
NA VELIKO PRELO
Koreografija: Andrija Ivančan
Glazbena obrada: Andrija Ivančan i Siniša Leopold
Na veliko prelo – običaj, pjesme i plesovi bačkih Hrvata Bunjevaca.
Ovaj koreografski prikaz podsjećanje je na dugu tradiciju Velikog prela, ali i upoznavanje s manje poznatim bunjevačkim plesovima. Uz opće poznato momačko kolo, to su rokoko, gajdaško kolo, malo kolo, čučevo kolo.
PJEVAČI/PLESAČI: Dijana Banek, Jasenka Blažon-Ivančan, Zrinka Bogat-Malus, Nataša Gluić, Vlatka Hlišć, Tamara Horvat, Anita Huđek, Snježana Hulina, Vlatka Januš-Maroković, Klara Kašnar, Mateja Kovačević, Adrijana Mamula, Irena Matica, Petra Matutinović, Sandra Sekula, Iva Sekula, Maja Putak, Ana Spišić, Helena Štrbac, Pavo Begovac, Matej Gluščić, Boris Harfman, Igor Horvat, Bojan Kavedžija, Željko Kveštak, Antun Leinveber, Nenad Malić, Dejan Pilatuš, Miljenko Piškorić, Dubravko Radić, Hrvoje Radić, Goran Sekula, Krunoslav Šokac, Alen Šušković, Goran Vašarević, Dražen Zovko.
ORKESTAR: Igor Barić, Saša Dostičić, Branimir Grđan, Mario Hajsok, Goran Hlebec, Alan Kanski, Mladen Kosovec, Željko Kravaršćan, Josip Križanić, Željko Lukačin, Dalibor Paurić, Branimir Ranogajec, Mladen Trčak, Stjepan Večković.
O ANSAMBLU LADO:
Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO profesionalni je folklorni ansambl, osnovan 1949. godine sa zadaćom i ciljem istraživanja, prikupljanja, umjetničke obrade i scenskog prikazivanja najljepših primjera bogate hrvatske glazbene i plesne tradicije.
Njegovih 37 vrhunskih plesača, koji su istodobno i izvanredni pjevači, s lakoćom se transformiraju iz plesnog ansambla u reprezentativan folklorni zbor, a 14 odličnih glazbenika svira pedesetak tradicijskih i klasičnih instrumenata. Ansambl LADO posjeduje jedinstvenu kolekciju izvornih narodnih nošnji iznimne vrijednosti i ljepote (više od 1200 kompleta) pa je svaki koncert Ansambla, uz pjesmu i ples, ujedno i svojevrsna revija originalnog hrvatskog tradicijskog ruha.
Sve to, uz čudesno bogatstvo i raznolikost folklornog izraza na tako malom prostoru kao što je Hrvatska, čini LADO jedinstvenim u svijetu, što je prepoznala i publika u brojnim svjetskim koncertnim dvoranama u kojima je LADO nastupao: od Royal Albert Halla u Londonu, City Centrea u New Yorku, preko Mann Auditoriuma u Tel Avivu i Sydney Town Halla pa sve do 20-ak vrhunskih koncertnih dvorana u Japanu, gdje je Ladovih 27 nastupa, tijekom petotjedne turneje 2006. godine, oduševljeno gledalo više od 50 tisuća ljudi.
Za svoj rad i zasluge u promicanju nacionalne baštine, LADO je dobio mnoge nagrade i priznanja: Godišnju nagradu INA-e za promicanje hrvatske kulture u svijetu za 2006. godinu; ukupno 24 Porina, među kojima i Porina za životno djelo (2002.); četiri Nagrade grada Zagreba (1963., 1968., 2002., 2009.); nagradu Orlando na 54. Dubrovačkim ljetnim igrama 2003.; dvije nagrade Ivan Lukačić na 34. i 44. Varaždinskim baroknim večerima (2004., 2014.) te Povelju predsjednika Republike Hrvatske za 60. godina umjetničkog djelovanja (2009.). LADO je 2002. godine bio predstavnik Europe na VI. Svjetskom simpoziju zborske glazbe u Minneapolisu, u Sjedinjenim Američkim Državama.
RAVNATELJ: Krešimir Dabo
UMJETNIČKI VODITELJ: Ivan Ivančan
GLAZBENI VODITELJ - DIRIGENT: Dražen Kurilovčan
PLESNI VODITELJI: Verica Radić, Dubravko Radić
VODITELJ ORKESTRA: Alan Kanski
PRODAJA ZA HRVATSKU: Vedran Drobina
MEĐUNARODNI ODNOSI: Tena Franjić
ODNOSI S JAVNOŠĆU I MARKETING: Livija Zgurić
TEHNIČKI VODITELJ - INSPICIJENT: Mario Ferenčak
TON MAJSTOR: Matija Auker
MAJSTORICA NOŠNJI: Vesna Kurilovčan
GARDEROBIJER: Miljenka Lenđel
LADO
Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske
Trg maršala Tita 6a, 10000 Zagreb
Tel. +385 1 4828 472, 4828 473
Fax +385 1 4828 474
e-mail: lado@lado.hr
web: www.lado.hr