| Ivan pl. Zajc NIKOLA ŠUBIĆ ZRINJSKI, glazbena tragedija u 3 čina
Prema drami Theodora Körnera libreto napisao Hugo Badalić
Uloge: Nikola Šubić Zrinjski: Siniša Hapač Eva, njegova žena: Kristina Kolar / Mirella Toić Jelena, njihova kći: Vanja Zelčić / Marijana Prohaska / Ingrid Haller Lovro Juranić: Sergej Kiselev Sulejman: Slavko Sekulić Mehmed Sokolović: Voljen Grbac / Davor Lešić Levi: Bojan Fuštar / Marijan Padavić Ibrahim Begler-beg: Sanjin Mandičić Gašpar Alapić: Dario Bercich Vuk Paprutović / Mustafa: Ivan Zorco / Robert Verzon / Boris Mohorić Ali Portuk: Darko Matijašević / Siniša Oreščanin Turska vila: Tena Ferić Dokmanović Hrvatska vila: Tanja Tišma Solisti Baleta: Vitalij Klok i Anna Ponomareva Članice ansmbla Baleta: Svetlana Andrejčuk Svetlana Rasskazova Danijela Menkinovski Marina Grgurić Oxana Brandiboura Dirigent: Igor Vlajnić Redatelj: Krešimir Dolenčić Scenografkinja: Dinka Jeričević Kostimografkinje: Ika Škomrlj, Dženisa Pecotić Oblikovatelj svjetla: Vladimir Kazda Koreografkinja: Sonja Kastl Zbor uvježbao: Igor Vlajnić Asistentica redatelja: Martina Zdilar Sertić Asistentica kostimografkinje: Sandra Dekanić Koncertni majstor: Danijela Maras Mendiković Korepetitori: Ana Anconelli, Igor Vlajnić Inspicijentice: Vesna Marinac, Branka Kušen Kajdi Šaptačica: Nina Simčić Zbor i orkestar Opere i ansambl Baleta Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka Zahvaljujemo se HNK-u Zagreb na scenografiji i kostimografiji, koji su obnovljeni u radionicama HNK Ivana pl. Zajca Rijeka.
Svečana obnova 8. veljače 2014. Predstava s jednom stankom traje dva sata i petnaest minuta. Nikola Šubić Zrinjski zacijelo je najpopularnije hrvatsko glazbeno scensko djelo. Oznaku narodnog djela zavrijedilo je povijesnim konotacijama te mu i zbog toga pripada aura umjetničke tvorevine za sva vremena. O strogo glazbenoj vrijednosti toga djela, odnosno o nekim manjkavostima libreta, mnogi su povjesničari glazbe, muzikolozi i kritičari rekli svoje. Zrinjski je, međutim, prošao mnoge kušnje vremena, estetičkih i inih prosudbi, te uspio prebroditi negativne ocjene izrečene glazbenom i pjesničkom tekstu. Danas mu, međutim, više ne treba obrana. Djelo govori samo za sebe. Iako je praizvedba Zrinjskog kojom je dirigirao Ivan pl. Zajc bila još 4. studenoga 1876. u Zagrebu u tadašnjem Narodnom kazalištu, morala su proći duga desetljeća prije negoli se Zrinjski pojavio u riječkom Kazalištu. Tek poslije rata, 2. studenoga 1946. izvedena je u Narodnom kazalištu ova velika glazbena tragedija, kao prva predstava tek osnovane Opere. Dirigirao je veliki maestro Boris Papandopulo, a naslovnu ulogu pjevao je Milan Pihler, legenda riječkog Kazališta i jedan od najboljih Zrinjskih svih vremena. Kazalište 22. rujna 1953. godine dobiva novi naziv Narodno kazalište Ivana Zajca, kojim se Rijeka konačno odužuje jednom od najslavnijih sugrađana što ih je ikad imala, a danas je to HNK Ivana pl. Zajca.
|