| Šuma Striborova |
|
| | U koprodukciji s Muzičkim biennalom Zagreb  Ivan Josip Skender ŠUMA STRIBOROVA opera za velike i male Libreto: Ozren Prohić, prema Šumi Striborovoj I. B. Mažuranić Stribor Siniša Štork Malik Tintilinić Sergej Kiselev Majka Mirella Toić / Anđelka Rušin SinDavor Lešić / Voljen Grbac Snaha Kristina Kolar Djevojče Anamarija Knego Vidović / Marijana Radić Pripovjedač Robert Kolar Dirigentica Nada Matošević Redatelj Ozren Prohić Scenograf Dalibor Laginja Kostimograf Juraj Žigman Koreografkinja Maja Marjančić Oblikovatelj svjetla Deni Šesnić Asistent dirigentice, zborovođa Igor Vlajnić Asistentica kostimografa Manuela Paladin Šabanović Asistentice scenografa Iva Santini, Aleksandra Ana Buković Koncertni majstor Danijela Maras Mendiković Korepetitori Ana Anconelli, Igor Vlajnić Inspicijentica Branka Kušen Kajdi Šaptač Nina Simčić Orkestar i zbor Opere i članovi Baleta Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka Praizvedba 13. travnja 2011. Predstava traje oko sat i petnaest minuta i izvodi se bez stanke. Djelo Ivane Brlić-Mažuranić intrigiralo je i razbuđivalo maštu i interpretacije od njezina vremena do danas. Zasigurno se radi o književnom djelu inspirativnom za razne načine tumačenja ili za razne načine poticanja na nova djela i novo stvaranje. Sažimajući različite elemente staroslavenske mitologije, pučke predaje te hrvatske narodne i pučke baštine, Ivana Brlić-Mažuranić stvorila je iznimno maštovito i posebno djelo koje potiče na maštanje i djecu i odrasle. Stoga je prirodno kako je jednog od najdarovitijih hrvatskih skladatelja mlađe generacije upravo ova tema, odnosno ova bajka potaknula na skladanje opere. Začarana šuma, svijet koji može živjeti izvan vremena, duše koje su kažnjene – sve to suprotstavljeno je svijetu emocionalnih i stvarnih odnosa majke i sina, sina i žene, obitelji i sela u kojem se nalaze. Muzički biennale slavi ove godine iznimnu obljetnicu, a suradnja između naše dvije institucije višegodišnja je i polučila je, do sada, iznimne umjetničke rezultate. Suvremenim glazbenim i kazališnim jezikom, jedinstvom svih elemenata koje opera iziskuje, stvara se djelo namijenjeno publici najrazličitije dobi.
| | |
print  |
|