| PRIMORSKO GORANSKA ŽUPANIJA IZDVOJILA 420 TISUĆA KUNA ZA RIJEČKI HNK |
Ugovori za programe u kulturi između riječkog HNK Ivana pl. Zajca i Primorsko–goranskoj županije svečano su potpisani u sjedištu Županije.
Primorsko-goranska županija je za program riječkog Kazališta, uključujući festival „Riječke ljetne noći“, glazbeno-scensku manifestaciju „Zajčevi dani“, redovite programske aktivnosti Kazališta te organizaciju drugih manifestacija izdvojila 340 tisuća kuna, a s 80 tisuća kuna sudjeluje u pokroviteljstvu prazivedbe predstave „Crnac“ Tatjane Gromače u režiji Tomija Janežiča. |
 Dva vrijedna ugovora potpisali su intendantica HNK Ivana pl. Zajca Nada Matošević i primorsko-goranski župan Zlatko Komadina.
Tom je prigodom župan Zlatko Komadina istaknuo kako se u vrijeme recesije neće odreći financiranja kulture. Kao što je tijelu potrebna hrana, tako je duhu potrebna kultura. Važno je financijski podržati i institucionalne nositelje kulture kojima Primorsko-goranska županija nije osnivač, ali imaju važnu funkciju u kulturnom životu županije, kao što je slučaj s riječkim HNK-om.
Intendantica Nada Matošević tom je prigodom zahvalila na financijskoj podršci te istaknula kako se nije mogla odabrati bolja predstava za pokroviteljstvo nego što je to predstava „Crnac“ jer je riječ o praizvedbi poznatog djela hrvatske autorice Tatjane Gromače. „Moj tekst je tekst o toleranciji, otvorenosti. Ima univerzalnu humanističku poruku. Stoga mi je drago što će se praizvedba dogoditi u gradu koji je poznat, kako u povijesti tako i danas, upravo po svojoj otvorenosti“, rekla je, među ostalim, Tatjana Gromača. |
print  |
|
| OTVOREN KAZALIŠNI BUFFET |
Sa zadovoljstvom obavještavamo sve naše posjetitelje da je ponovno otvoren kazališni buffet. Tako će svi oni, koji prigodom posjeta Kazalištu rado stanke tijekom predstave provedu upravo tamo, moći ih ponovno provoditi uz razgovor i piće, ali u, nakon preuređenja prostora, puno ugodnijem i ljepšem ambijentu i s novom, bogatijom ponudom.
Buffet je otvoren, a svima onima kojima je tijekom renoviranja nedostajao, zahvaljujemo na strpljenju i razumijevanju te ih pozivamo na nova druženja i susrete u omiljenom kazališnom prostoru. |
|
| print |
|
| UZ PREDSTAVU „CRNAC“ I KRATKI STRIP |
Paralelno s predstavom „Crnac“ u režiji Tomija Janežiča, što će biti praizvedena 28. ožujka, nastao je još jedan originalni uradak temeljen na hvaljenom i nagrađivanom istoimenom romanu Tatjane Gromače. Riječ je ovaj put o „devetoj umjetnosti“ odnosno kratkom stripu mladog riječkog autora Envera Krivca (autora zbirke stripova „Priče iz Ž+K“,2008.). Izabravši dvije epizode Gromačina romana, Krivac je slikama ispričao dvije priče o jednom odrastanju, zadržavši izvorne autoričine rečenice.
Strip odnosno epizode romana u stripu možete dobiti na blagajni kazališta uz ulaznice za predstavu. |
 |
| print |
|
PRAIZVEDBA „CRNCA“, ROMANA U KAZALIŠNIM SKICAMA |
U riječkom je HNK Ivana pl. Zajca subota, 28. ožujka 2009. godine u 19,30 sati, rezervirana za praizvedbu predstave „Crnac“ prema istoimenom romanu Tatjane Gromače, u režiji istaknutog slovenskog redatelja Tomija Janežiča a u izvedbi članova ansambla Hrvatske drame i gostujućih glumaca, najavljeno je na konferenciji za novinare.
Intendantica Nada Matošević istaknula je kako je scensko uprizorenje Gromačina romana značajno za hrvatsku kulturu. „Nakon što sam odgledala probu predstave mogu samo ustvrditi kako je riječ o iznimno zanimljivoj predstavi“, zaključila je intendantica Nada Matošević.
„U ovom je trenutku uistinu zanimljivo i lijepo raditi u riječkom Kazalištu jer je nova, mlada glumačka ekipa donijela i novu energiju. A i gosti Jelena Lopatić i Bojan Navojec unijeli su svježinu“ rekao je redatelj Tomi Janežič izrazivši zadovoljstvo povratkom u riječko Kazalište. „Način pisanja Tatjane Gromače vrlo je uzbudljiv i nekonvencionalan, ne pripada hermetičnoj suvremenoj literaturi. Međutim, to nije površna niti jeftina literatura. To je veliki roman koji progovora o važnim temama poput nasilja, rata, odnosa provincije i grada. Upravo sam stoga odlučio raditi ovu predstavu“ rekao je Janežič dodavši „postaviti ovakav tekst na pozornicu pravi je izazov“. |
„Knjiga nosi naziv „Crnac“ jer ona je zapravo protest protiv bilo kakvog etiketiranja. Knjiga je protest protiv mržnje, animoziteta, netrpeljivosti prema onima koji su drugačiji“, istaknula je autorica romana Tatjana Gromača.
„To je priča o odrastanju i ratu ispričana na univerzalan, humanistički način. Zemlja u kojoj se priča događa nije imenovana kao niti imena gradova i naroda, a niti junaci u romanu nemaju imena nego nose nazive prema svojim funkcijama poput otac, majka, pas ili baka“, rekla je Gromača koja se zahvalila riječkom Kazalištu što je njezin roman, praćen izvrsnim kritikama, odlučilo uprizoriti na kazališnim daskama.
Dramaturginja Magdalena Lupi kazala je da se ispoštovala fragmentarna struktura romana koja korenspondira s isto takvom, razlomljenom stvarnošću. Tako je stvoren diskurs u kojem se sve ispripovijedano isprepliće s ulogama. A svaki glumac tumači i po desetak uloga, istaknula je Lupi.
U predstavi sudjeluju, uz goste Jelenu Lopatić i Bojana Navojca, glumci Hrvatske drame Tanja Smoje, Olivera Baljak, Zdenko Botić, Anastazija Balaž Lečić, Jasmin Mekić, Damir Orlić, Sabina Salamon i Biljana Torić.
Autorsku ekipu, uz Tomija Janežiča koji potpisuje i scenografiju, čine i kostimografkinja Sandra Dekanić i skladatelj Tomaž Grom. Oblikovanje svjetla potpisuju Tomi Janežič i Boris Blidar.
Na kraju istaknimo i to kako je u povodu predstave „Crnac“ riječki autor Enver Krivac izradio kratki strip temeljen na 3. i 13. epizodi Gromačina romana. |
| print |
|
| NA MEĐUNARODNI DAN KAZALIŠTA DODIJELJENE NAGRADE UČENICIMA ZA RADOVE INSPIRIRANE „LJEPOTICOM I ZVIJERI“ |
Riječki je HNK Ivana pl. Zajca proslavu Međunarodnog dana kazališta, uz čitanje međunarodne i hrvatske poruke, uveličao i svečanom dodjelom nagrada učenicima najboljih likovnih i literarnih radova pristiglih na natječaj organizatora - riječkog Kazališta i Školskog lista Novog lista na temu predstave „Ljepotica i zvijer“ Hrvatske drame. Natječaj su, kao i svečanu dodjelu, omogućili i partneri projekta: Euronics, Turbo limač i Egmont.
Prvu nagradu za strip „Ljepotica i zvijer“ osvojila je Hana Radovanović , učenica sedmog razreda pulske Osnovne škole „Vidikovac“, kojoj je direktor sektora maloprodaje Euronicsa Ante Grbeša uručio vrijedan dar, mobitel Nokiu. Novinarka Novog lista i izvršna urednica Školskog lista Novog lista Karolina Krikšić i intendantica HNK Ivana pl. Zajca Nada Matošević također su prvonagrađenoj uručile vrijedne darove.
Druga nagrada pripala je Ivani Mijić, učenici sedmog razreda riječke Osnovne škole „Centar“ za likovni rad porteret Odvjetnika, lika iz predstave „Ljepotica i zvijer“.
Nagradu joj je uručio v.d. dužnosti regionalnog direktora Magme Svemir Beg, a učenica je dobila i vrijedne darove Euronicsa kao i organizatora.
Luka Jovanov, učenik sedmog razreda Osnovne škole „Vidikovac“ za svoj je literarni rad „Vrijeme ljepotica i zvijeri“ osvojio treću nagradu. U ime Egmonta nagradu mu je uručio glumac Hrvatske drame Jasmin Mekić koji je u predstavi „Ljepotica i zvijer“ glumio lik Dj Jameke. Uz to, trećenagrađenom su uručeni i darovi Euronicsa i organizatora. |
 Učenicima Antoniju Draženoviću, Klari Kajbi Šimanić i Karli Ćorić dodijeljena su posebna priznanja te uručeni prigodni darovi organizatora i partnera projekta.
Na dodjeli je istaknuto kako HNK Ivana pl. Zajca vodi brigu o mladoj publici, a u posljednje se dvije sezone pomno osmišljava program upravo za njih. Opera za djecu „Pčelica Maja“ , treš bajka „Ljepotica i zvijer“ i koncerti klasične glazbe s programom prilagođenim upravo njima pokazali su se pravim repertoarnim potezom. Naime, za te se predstave i koncerte uvijek traži ulaznica više. S druge strane, prilog Školski list Novi list od 2002. godine, od kada je pokrenut, do danas nametnuo se kao nezaobilazno štivo osnovnoškolcima, pa i mlađim srednjoškolcima, a rado ga čitaju i njim se koriste nastavnci i odrasli.
Stoga je zaključeno kako su preduvjeti za stasanje budućih posjetitelja riječkog Kazališta i čitatelja Novog lista ispunjeni.
Posebna zahvala tom prigodom upućena je partnerima projekta, Euronicsu, Turbo limaču i Egmontu, što se prepoznali projekt vrijednim ulaganja. |
| print |
|
| OVACIJE PUBLIKE I HVALE KRITIKE ZA „CRNCA“ |
Ovacijama i burnim pljeskom publika je u riječkom HNK Ivana pl. Zajca nagradila glumačku ekipu na praizvedbi predstave „Crnac“ Tatjane Gromače, u režiji poznatog slovenskog redatelja Tomija Janežiča. „Riječ je prije svega o glumačkoj predstavi koja je ponudila kazališno viđenje romana „Crnac“ Tatjane Gromače, progovarajući o njemu na autonoman teatarski način,“ piše o predstavi kritičarka „Novog lista“ Kim Cuculić. S druge strane Iva Rosanda Žigo iz Kulise.eu konstatira: „Graditi predstavu bez teksta, bez dijaloga, lišenu međusobne izravne komunikacije, isključivo dakle tehnikom pripovijedanja predstavlja iznimno zahtjevan i težak posao koji u središte scenske pozornosti postavlja glumca i mogućnost da svojom igrom, spremnošću na niz transformacija i udvajanja uloga prikaže svu složenost proznoga izričaja Tatjane Gromače.“ |
Glumci koji u predstavi igraju na desetke uloga i to ne samo osoba nego i predmeta te životinja ne samo da su nagrađeni ovacijama publike nego i pohvalama kritike. Kim Cuculić ističe: „Glumački uvjerljiva Jelena Lopatić jedina tumači jednu ulogu, ali u rasponu od djevojčice do žene. Ona je istovremeno i figura žrtve te društveno stigmatiziranog i marginaliziranog pojedinca. Tanja Smoje igra niz uloga, a najdojmljivija je u ulozi neurotične i nesigurne Majke. Odnos između nje i Oca, kojega tumači Bojan Navojec, ilustriraju pokušaji da u isto vrijeme izgovore rečenice koje na kraju ostaju »visjeti u zraku«. Iz mnoštva likova koje igra, Olivera Baljak najupečatljivija je u ulozi Babe, dok je nekoliko začudnih uloga ostvario Zdenko Botić – u rasponu od dječaka u kratkim hlačama, do postarijeg Ljubavnika i Čardaka“.
Posebno težak posao ovoga puta imao je redatelj Tomi Janežič koji je potpisao i scenografiju te oblikovanje svjetla zajedno s Borisom Blidarom.
„Nesumnjivo riječ je o iznimno zahtjevnom redateljskom postupku, u svakom trenutku predanom isključivo kazališnoj iluziji...“, piše Iva Rosanda Žigo dok Kim Cuculić zapaža:“ Kao redatelj koji se u prvom redu posvećuje radu s glumcima, Janežič je scenski prostor ogolio, svevši ga na poneki rekvizit, prostornu oznaku i glumačku garderobu, dok glumci igraju na prosceniju proširenom u gledalište. Tekstualni predložak Janežiču je poslužio tek kao osnova za kazališno istraživanje, odnosno traženje mogućnosti kako literarni svijet Tatjane Gromače ispričati kazališnim jezikom. Sve ostalo prepušteno je glumcima i njihovoj mašti“. |
| print |
|
| INTERVJU: NADA MATOŠEVIĆ, intendantica HNK Ivana pl. Zajca |
|
 U reviji Autotransa, partnera riječkog Kazališta objavljen je intervju s intendanticom riječkog HNK Ivana pl. Zajca Nadom Matošević pod nazivom „Teatar je stup kulturnog života“. U podnaslovu su istaknute riječi intendantice Nade Matošević: „Općenito nacionalne kuće bi trebale predstavljati stup kulturnog života jednog grada a i šire, a što se tiče riječkog HNK s ponosom mogu reći da on to i jest“.
Pročitajte cijeli intervju na stranicama 26 i 27. |
| print |
|
| POSLJEDNJI OVOSEZONSKI BLOK IZVEDBI „PČELICE MAJE“ |
Popularna opera za djecu „Pčelica Maja“ Brune Bjelinskog u režiji Ivana Lea Leme u ovoj će se kazališnoj sezoni izvesti još samo u subotu, 4. travnja 2009. u 17 sati, u ponedjeljak 6. travnja 2009. u 10 sati te u utorak, 7. travnja također s početkom u 10 sati. Sve izvedbe održat će se u Teatru Fenice.
Stoga roditelji požurite na blagajnu riječkog Kazališta i rezervirajte mjesto svojim kilincima i klincezama te im priuštite nezaboravan doživljaj odlaska na mjesto gdje mašta postaje stvarnost. |
 Ovu izvanrednu predstavu ovjenčanu nagradama kao i izvrsnim kritikama do sada je pogledalo gotovo sedam tisuća mališana koji su svoje omiljene likove redovno s pozornice ispraćali burnim pljeskom.
Pod dirigentskom palicom Igora Vlajnića , naslovnu će ulogu pjevati nacionalna operna prvakinja Olga Šober, a na sceni će joj se pridružiti Denis Brižić, Anđelka Rušin, Kristina Kolar, Sergej Kiselev, Siniša Štork, Robert Kolar, Mirko Čagljević, Vanja Zelčić, Ivanica Lovrić, Stanislava Šćulac, Saša Matovina, Angela Nujić, Dario Bercich i Marko Fortunato.
Za scenografiju je zaslužna Vesna Režić, kostimografiju potpisuje Mirjana Zagorec dok je za scenski pokret zaslužna Larisa Lipovac. Oblikovatelj svjetla je Deni Šesnić a koncertna majstorica Danijela Maras Mendiković. Zbor je uvježbao Igor Vlajnić. |
| print |
|
| POZNATA GLUMICA MIRJANA KARANOVIĆ, UZ ALENA LIVERIĆA I LUCIJU ŠERBEDŽIJA, U „TRAMVAJU ZVANOM ŽUDNJA“ |
Prije desetak dana, točnije 20. ožujka 2009. u HNK Ivana pl. Zajca počele su probe za posljednji ovosezonski premijerni naslov ansambla Hrvatske drame, jednu od najpoznatijih američkih drama 20. stoljeća „Tramvaj zvan žudnja“ Tenneseeja Williamsa. U režiji poznatog sarajevskog redatelja Dina Mustafića, inače redatelja „Poligrafa“ riječke uspješnice sa Zajc off scene, glavni glumački trolist donosi i jedno iznenađenje. Naime, uz zvijezde riječkog dramskog ansambla Alena Liverića u ulozi Staleyja Kowalskog i Luciju Šerbedžiju koja tumači njegovu suprugu Stellu, u ulozi Blanche DuBois nastupit će glasovita Mirjana Karanović, jedna od najcjenjenijih glumica s područja bivše Jugoslavije. |
 Drama, koja je popularnost stekla zahvaljujući prvo kazališnom uprizorenju kojeg je 1947. režirao Elia Kazan, a potom i njegovoj flimskoj verziji s Marlonom Brandom i Vivien Leigh, pretvorena je čak i u operu kao i balet, i danas se uvijek rado čita i gleda na kazališnim daskama.
Riječki premijera na programu je u četvrtak, 23. travnja 2009. godine u 19,30 sati.
Priča o razmaženoj i neurotičnoj južnjakinji Blanche DuBois, o njezinu odnosu sa sestrinim mužem Stanleyem Kowalskim koji će rezultirati živčanim slomom i odnosom sa sestrom Stellom cijelu, glumačku i autorsku ekipu u potpunosti je obuzela.
Podsjetimo, Mirjana Karanović debitirala je 1980. godine naslovnom ulogom u filmu Srđana Karanovića „Petrijin vijenac“ dok je svjetsku slavu stekla ulogom majke u kultnom filmu Emira Kusturice „Otac na službenom putu“ (1985.), a dodatno ju je potvrdila u „Grbavici“, filmu nagrađenom Zlatnim medvjedom na Berlinskom filmskom festivalu. Mirjana Karanović glumila je u i trećem uratku poznatoga hrvatskog redatelja Vinka Brešana „Svjedoci“, što je samo jedna od niza njezinih suradnji s hrvatskim redateljima.
Koliko su njezine filmske uloge snažne i nepogrešive u interpretacijama isto su toliko i one na daskama koje život znače. Štoviše, Mirjana Karanović jedna je od rijetkih glumica čije uloge nepogrešivo uvijek izrastaju u ostvarenja koja se pamte.
Riječka ju je publika 2006. godine mogla vidjeti u predstavi „Helverova noć“ u ulozi Karle za koju je dobila nagradu „Veljko Maričić“ za najbolju žensku ulogu na Međunarodnom festivalu malih scena.
Njezine glumačke interpretacije koje se kreću od odlučnih, jakih i samouvjerenih žena do provincijalki i kućanica preko zavodnica prave su glumačke bravure. |
| print |
|
| RIJEČKA PRAIZVEDBA MILETIĆEVOG DJELA CONCERTO GROSSO |
„Izvedbu ove skladbe koju mi je Miroslav Miletić posvetio, za koga gajim iskrene prijateljske osjećaje, pripremao sam s velikom radošću i entuzijazmom,“ riječi su međunarodno priznatog violista Francesca Squarcie koji će nastpiti kao solist na Komornom koncertu Riječke filharmonije izvodeći, prvi put u Rijeci, Concerto grosso za violu i gudače istaknutog hrvatskog skladatelja Miroslava Miletića.
Koncert je na programu 17. travnja 2009. godine u 20 sati i održat će se u riječkom Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja (a ne u Katedrali sv. Vida kao što je ranije najavljeno). Riječkom filharmonijom ravnat će maestra Nada Matošević, a na programu koncerta su i Holbergova suita za gudače Edvarda Griega te Serenada za gudače u C-duru, op.48 Petra Iljiča Čajkovskog. |
 Rođeni Riječanin Francesco Squarcia od 1973. godine stalni je član uglednog Simfonijskog orkestra „Accademia di Santa Cecilia“ u Rimu, a poznat je i kao osnivač instrumentalnog ansambla „I Cameristi Italiani“ s kojima je na Osorskim glazbenim večerima svirao praizvedbu djela Miroslava Miletića, četverostavačni Concerto grosso za violu i gudače.
„Pošto sam imao zadovoljstvo čuti maestra Francesca Squaricu kao solista uz Riječki komorni orkestar, te potaknut uzornom suradnjom s njim tokom nastajanja skladbe (...) s jednim dobrim predosjećajem posvetio sam mu ovu kompoziciju natopljenu istarskim melosom“ riječi su skladatelja Miletića. Za istu je skladbu iz ciklusa „Lijepa naša“ 2006. godine Miroslavu Miletiću dodijeljena nagrada „Boris Papandopulo“ Hrvatskog društva skladatelja za autorsko stvaralaštvo u području ozbiljne glazbe.
Kompozitor, violinist i glazbeni pedagog Miroslav Miletić rođen je 1925. godine u Sisku, studiji violine završio je na zagrebačkoj Glazbenoj akademiji dok je kompoziciju učio privatno u Zagrebu, Pragu i Hilversumu. Njegov skladateljski opus, prema riječima kritike, govori jezikom novog romantizma, a važnu sastavnicu u njegovu stvaralaštvu predstavlja i hrvatski glazbeni folklor koji do izražaja dolazi i u Concertu grossu za violu i gudače. |
| print |
|
| HNK IVANA PL. ZAJCA I VINSKA KUĆA MAJETIĆ DARUJU KAZALIŠNE PRETPLATNIKE PREMIJERNIH CIKLUSA |
Prvi put HNK Ivana pl. Zajca i Vinska kuća Majetić udružili su svoje snage kako bi pretplatnicima premijernih ciklusa riječkog Kazališta omogućili jedinstven doživljaj –uz užitak u predstavi i mogućnost dobitka vrijednog i atraktivnog poklona, dvodnevnog aranžmana u poznatoj Vinskoj kući Majetić smješetnoj nedaleko Kutjeva, rečeno je na predstavljanju te suradnje u foyeru riječkog HNK. |
 Iako otvorena tek nekoliko godina, Vinska kuća Majetić izborila se za zasluženo prepoznatljivo mjesto elitnog turizma, a pedesetak ovosezonskih pretplatnika premijernih ciklusa riječkog Kazališta (Dramska pretplata DP, abbonamenti Dramma Italiano- pretplata Talijanske drame DI, Glazbena pretplata GP i Koncertna pretplata KP) moći će uživati u njoj. Naime, pretplatnike će slučajnim odabirom obradovati poklon- bon, koji će se u dogovoru s Vinskom kućom Majetić moći iskoristiti do kraja ove kalendarske godine. Poklon-bon donosi dvodnevni aranžman za dvije osobe, a njegova je vrijednost 1 700 kuna, rekla je upraviteljica Marketinga Mara Vidučić.
Darivanje će početi na premijeri drame „Tramvaj zvan žudnja“ 23. travnja 2009., nastavit će se 5. svibnja 2009. na Simfonijskom koncertu orkestra Opere, na premijeri Talijanske drame „Aggiungi un posto a tavola“/“Dodaj jedno mjesto za stolom“ 12. svibnja ove godine, a završit će samo dan poslije na premijeri baleta „Proces“.
Pretplatnici, koje će na njihovim mjestima dočekati omotnice s poklon bonom, trebaju se, nakon predstave, javiti voditeljici biljeterske službe Josipi Brbori i ostaviti svoje podatke kako bi mogli ostvariti pravo na vrijedan dar. |
| print |
|
| „TURBO-FOLK“ NA PET FESTIVALA I NA SVJETSKOJ KAZALIŠNOJ KONFERENCIJI |
Hit predstava riječkog HNK Ivana pl. Zajca, autorski projekt redatelja Olivera Frljića u okviru scene Zajc off „Turbo-folk“, tijekom travnja, svibnja i lipnja, sudjeluje na čak tri istaknuta hrvatska festivala i na dva inozemna, na 3. međunarodnom festivalu SMG-a u Ljubljani i na Sterijinom pozorju u Novom Sadu. Uz to, predstava će u Zagrebu otvoriti godišnju konferenciju svjetske organizacije Performance Studies International na kojoj će sudjelovati više od 500 sudionika iz 40 zemalja.
Ovu iznimnu predstavu koju je do sada u Rijeci gledalo gotovo 3 tisuće ljudi prvo će gledati festivalska publika 7. BOK festivala u bjelovarskom Domu kulture u nedjelju, 19. travnja 2009. godine u 20 sati. |
 Nakon toga „Turbo-folk“ seli u Split na 19. Marulićeve dane, gdje će biti izveden 27. travnja u Časničkom domu Lora s početkom u 19 sati, u službenoj konkurenciji deset predstava hrvatskih autora, od čega je osam u produkciji hrvatskih kazališta te dvije inozemne. Selektorica Nenni Delmestre istaknula je: “Svaka je predstava posebna po tome što iskače iz okvira standardne produkcije i nudi avanturu ulaska u nesvakidašnje i začudne svjetove oblikovane snažnim umjetničkim kreacijama”.
Početkom mjeseca svibnja „Turbo-folk“ je u konkurenciji 10 predstava i na 16. Međunarodnom festivalu malih scena U Rijeci. Prema riječima selektora festivala Jasena Boke „Turbofolk je nepristajanje na šutnju o narodnjacima koji su nas osvojili“. Predstava je na programu u ponedjeljak, 4. svibnja 2009. godine u 19 sati, a izvest će se na mjestu gdje je i premijerno odigrana, pozornici HNK Ivana pl. Zajca.
Predstava će gostovati i u inozemstvu, točnije u Ljubljani 11. svibnja 2009. na 3. međunarodnom festivalu Slovenskog mladinskog gledališča, a 1. lipnja će se predstaviti na novosadskom Sterijinom pozorju, nekad najprestižnijem mjestu susreta kazalištaraca ex Jugoslavije. Selektor Nikola Zavišić kaže kako predstava Turbo folk „nudi bolnu i bizarnu, često i neodoljivo duhovitu analizu svih naših drugarstava. Dobit ćemo snažan pozorišni potres koji nam je veoma potreban“.
I za kraj dodajmo kako će svjetsku konferenciju Performance Studies International otvoriti 24. lipnja 2009. u Zagrebu upravo „Turbo-folk“ na sceni zagrebačkog HNK, a gledat će je, među ostalima, vodeći svjetski teatrolozi, teoretičari izvedbenih umjetnosti, kazališni umjetnici kao i umjetnici performansa.
Podsjetimo, prošlosezonska predstava o fenomenu turbo-folka izazvala je lavinu oduševljenja u kritike i publike. Tako su se opažanja kritičara kretala od toga da je „hladnoća koja izvire iz haenkaovskih predstava ovdje eliminirana, a intenzivan rad na predstavi donosi zadovoljstvo i najnezainteresiranijem u publici“ , do toga kako „u predstavi nema slabog mjesta“.
U predstavi sudjeluju Anastazija Balaž Lečić, Olivera Baljak, Ana Vilenica, Alen Liverić, Jelena Lopatić, Jasmin Mekić, Dražen Mikulić, Damir Orlić i Tanja Smoje.
Olivera Frljića potpisuje režij i izbor glazbe, a s dramaturgom Borutom Šeparovićem i scenografiju. Kostimografiju potpisuje Modni studio artiđana, a oblikovanje svjetla Boris Blidar. |
| print |
|
| HRVATSKE I SVJETSKE ZVIJEZDE NA 6. FESTIVALU "RIJEČKE LJETNE NOĆI" |
Jedan od najmlađih ljetnih festivala u Hrvatskoj, festival „Riječke ljetne noći“ počet će 30. lipnja i trajat će do 23. srpnja u sklopu kojeg će se održati čak 24 programa na 13 različitih lokacija u Gradu Rijeci. Kako je najavljeno na prvoj konferenciji za novinare 6. izdanje toga festivala donosi bogati program sastavljen u 3 osnovne skupine: spektakli, glazbeno-scenski i dramski programi. Festival će se otvoriti 30. lipnja i to već tradicionalno spektaklom na otvorenom. Ovoga puta riječ je o poznatoj francuskoj trupi„Ephemere“ i njihovu spektaklu „Od Prometeja do Galilea“ s vatrom, vatrometom i akrobacijama, što će početi nakon svečane ceremonije otvorenja, a vatra će se od zgrade riječkog Kazališta pronijeti do Gata Karoline Riječke. |
 Prvi put festival će se spektaklom i zatvoriti. Na novom riječkom bazenu Kantrida, prema riječima intendantice HNK Ivana pl. Zajca Nade Matošević, čeka nas glazbeno-scenski spektakl „Bal na vodi“.
Središnje događanje Festivala, istaknula je intendantica, koncert je Artura Sandovala, najpoznatijeg jazz trubača i pravoga glazbenoga genija, a održat će se na Portiću na Kantridi. Među glasovitim imenima sa svjetske scene je i Alexander Balanescu, virtuoz na violini koji će se na Trsatskoj gradini predstaviti zajedno s rumunjskom pjevačicom i glumicom Adom Mileom, koncertom „The Island“. Jedno do velikih iznenađenja Festivala je gostovanje trenutno najcijenjenijeg zbora dječaka na svijetu, njemačkog Tolzer Knaubenchor u Katedrali sv. Vida kao i gostovanje predstave svjetski istaknutog kazališnog umjetnika Josefa Nadja „Sho-bo-gen-zo“ u riječkom Kazalištu. Svakako valja istaknuti i premijeru Moliereovog „Škrtca“ u režiji Olivera Frljića s ansamblom Hrvatske drame u prostoru brodogradilišta 3. maj kao i praizvedbu predstave „Liga vremena“ u koprodukciji Bad Companyja, HNK Ivana pl. Zajca i Drugog mora u Carinskoj zoni.
U repriznom dijelu programa, naglasila je intendantica Nada Matošević, zadržane su na programu najveće festivalske uspješnice, ambijentalne dramske predstave „Mirisi, zlato i tamjan“ i „Lukrecija o'bimo rekli Požeruh“ kao i operni spektakl na tri različite lokacije u trima različitim vremenskim terminima, opera „Tosca“.
To je samo jedan dio programa ovoljetnog Festivala o čijoj se kvaliteti pronosi glas i izvan Hrvatske. Naime, prema riječima stručne suradnice za program Turističke zajednice Grada Rijeke Ines Boban – Štiglić već sada pristižu brojni upiti o programu Festivala. Turisti zahvaljujući „Riječkim ljetnim noćima“ upoznaju Rijeku na zanimljiv način, rekla je ona. Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel nije krio zadovoljstvo ovoljetnim programom te je istaknuo kako nije tajna da se Festival uklapa u smjernice razvoja Grada, a jedna od tih je upravo Rijeka kao atraktivna turističko-kulturna destinacija.
Ulaznice za festival „Riječke ljetne noći“ mogu se rezervirati od 11. do 25. svibnja na Blagajni Kazališta, dok prodaja ulaznica počinje 25. svibnja 2009. godine.
Ulaznice se mogu rezervirati i putem e-maila: info@rijeckeljetnenoci.com ili na broj telefona +385.51.337.114 |
| print |
|
| „TRAMVAJ ZVAN ŽUDNJA“ ILI LJUBAV KAO SISTEMSKA GREŠKA |
„ Doista se nikada nisam nadala ulozi Blanche DuBois koju je u slavnom filmu glumila Vivien Leigh. Uz taj se lik veže krhkost i slabost, a ja u svom privatnom životu u prvi plan ističem svoju snagu te skrivam slabosti. Stoga sam zahvalna redatelju Dinu Mustafiću što me je nagovorio da prihvatim tu kompleksnu ulogu, rekla je Mirjana Karanović na konferenciji za novinare u povodu skorašnje premijere drame „Tramvaj zvan žudnja“ Tennesseeja Williamsa u riječkom HNK Ivana pl. Zajca. Posljednja je to ovosezonska premijera Hrvatske drame i zakazana je za četvrtak, 23. travnja 2009. godine u 19, 30 sati. |
 Režiji potpisuje poznati sarajevski redatelj Dino Mustafić: „ I dalje Wiliamsova drama, nakon više od pola stoljeća, korespondira sa suvremenošću. Komad se igra u našem vremenu opterećenom okrutnošću i novim vrijednosnim skalama gdje se ljubav, duhovnost i plemenitost doimlju kao sistemska greška društva. Blanche je u našoj interpretaciji osoba koja ne može živjeti bez ljubavi“.
U glavnim su ulogama, uz Mirjanu Karanović, i Alen Liverić ( Stanley Kowalski), Lucija Šerbedžija (Stella, njegova žena) te Žarko Radić (Harold Mitchell, zvan Mitch).
„Gledajući siže odnosa među likovima mogu reći kako u današnjem trenutku velike krize koja se širi velikom brzinom, postajemo još više nesigurni i sebični zbog panike i straha da ćemo izgubiti ono što imamo. Tako kao teret i višak odbacujemo ljubav“, dodala je Mirjana Karanović više puta ističući i činjenicu kako se u riječkom Kazalištu osjeća kao kod kuće.
Autorsku ekipu čine i dramaturginja Željka Udovičić, scenograf Dalibor Broz, kostimograf Dalibor Vitas i koreograf Mark Boldin. Dino Mustafić potpisuje i izbor glazbe dok je za oblikovanje svjetla zaslužan Boris Blidar. U ostalim su ulogama Predrag Sikimić, Anastazija Balaž Lečić, Tanja Smoje, Jasmin Mekić, Nenad Vukelić i Marina Bažulić.
U ime generalnog pokrovitelja predstave T- Hrvatski Telekom izvršni direktor regije Zapad Boris Batelić istaknuo je kako već osmu godinu za redom T-HT pokroviteljstvom prati rad nacionalne kuće. Štoviše, dan prije premijere, u srijedu 22. travnja 2009. u 19,30 sati održat će se predstava „Tramvaj zvan žudnja“ za građane Rijeke kao dar T-HT-a. Ulaznice su za tu predstavu besplatne a mogu se podignuti 21. i 22. travnja na Blagajni riječkog Kazališta.  Glavni je sponzor dramske predstave "Tramvaj zvan žudnja" INA d.d.
 |
| print |
|
| NADA MATOŠEVIĆ U GRČKOJ NACIONALNOJ OPERI |
Najpoznatija dirigentica u Hrvatskoj, maestra Nada Matošević ravnat će premijernom izvedbom baleta „Vragolasta djevojka“ grčke Nacionalne opere 3. svibnja 2009. godine s početkom u 20 sati u atenskom Olympia Theatru. Uz to, Nada Matošević dirigirat će i šest izvedbi predstave nakon premijere.
Popularno komično baletno djelo „Vragolasta djevojka“ u protekla je dva stoljeća doživjelo mnogobrojne izvedbe na glazbu različitih autora, a baletni ansambl grčke Nacionalne opere izvest će koreografsku verziju londonskog Kraljevskog baleta iz 1960. legendarnog koreografa Fredericka Ashtona, na glazbu Ferdinanda Hèrolda što ju je 1828. godine adaptirao John Lanchbery. |
 Priznanje hrvatske kritike Nada Matošević stekla je dirigiravši u riječkome Kazalištu izvedbama i najzahtijevnijh opera, baleta i simfonijske glazbe, istaknimo samo, Prokofjevljev balet „Romeo i Julija“.
Nakon premijere baleta „Romeo i Julija“ u sezoni 2007./2008. kritika je pisala:
„Pod ravnanjem Nade Matošević, orkestar je sjajno muzicirao, stvarajući ozračje tragike i podupirući scensko zbivanje na dominantan ili suptilan, ali uvijek iznimno angažiran način“. (Novi list)
„Riječki balet zaigrao je u novoj kvaliteti, i u novom autorskom rukopisu, i konačno na živu glazbu, pod sigurnim, za pokret i dramu senzibilnim vodstvom Nade Matošević. (Vijenac)
„...iznimno važan doprinos živosti i silnoj ekipnoj energiji kojom zrači čitava predstava dala je Nada Matošević, riječka intendantica i dirigentica s orkestrom uvježbanim i u izvedbi nadahnutim (...).Treba, naime, uvijek naglasiti da se tu radi o jednoj od najzahtjevnijih partitura 20. stoljeća, ne samo u kontekstu baletne, nego i simfonijske glazbe“. (Jutarnji list)
Maestra Nada Matošević veliki je uspjeh doživjela u Meksiku sa Simfonijskim orkestrom države Meksiko u nekoliko navrata, a izuzetno važno gostovanje ostvarila je 2002. i 2004. godine kada je u Teatro filarmonico u Veroni dirigirala premijerom i još četirima izvedbama Gala baleta s vrhunskim svjetskim solistima, a s pozornice je uvijek ispraćena ovacijama.
Svoju izvrsnost dokazala je i s, primjerice, komornim orkestrom iz Catanije, komornim orkestrom Padove i Veneta ili pak s Udinskom i Makedonskom filharmonijom te Simfonijskim orkestrom HRT-a.
Već kao strudentica svojim je nastupima dokazala svoje dirigentsko umijeće pa je za interpretaciju IV simfonije P.I. Čajkovskog sa Simfoničarima RTV Slovenije 1992. godine nagrađena Univerzitetskom Prešernovom nagradom. Pet godina nakon toga ulazi u angažman riječke Opere kao dirigent i zborovođa. Godine 1998. prvi put postaje v.d. ravnateljice Opere HNK Ivana pl. Zajca, a drugi put 2003. godine. Od 31. ožujka 2007. godine intendantica je HNK Ivana pl. Zajca.
Dirigentica Nada Matošević rođena je 1971. godine u Rijeci gdje je i završila Srednju muzičku školu. Studij dirigiranja završila je na Akademiji za glasbo u Ljubljani u klasi prof. Antona Nanuta. Jedna je od rijetkih dirigentica u Hrvatskoj i najmlađa intendantica jedne od četiriju nacionalnih kazališta u Hrvatskoj, riječkog HNK Ivana pl. Zajca. U gotovo 15 godina profesionalnog rada Nada Matošević ostvarila je gotovo 30 opernih i baletnih produkcija, te više od 120 simfonijskih i komornih koncerata u Hrvatskoj i svijetu. |
| print |
|
| BURAN PLJESAK ZA „TRAMVAJ“ |
Burnim pljeskom i povicima bravo ispraćeni su s pozornice glumci predstave „Tramvaj zvan žudnja“ nakon premijerne izvedbe, 23. travnja.
Na stranicama „Novog lista“ Kim Cuculić o tome je događaju izvijestila: „Riječka publika glumce je sa scene ispratila dugotrajnim pljeskom, a glumačku ekipu predvodila je poznata glumica Mirjana Karanović u ulozi Blanche DuBois. Pored nje dojmljive kreacije ostvarili su Alen Liverić kao Stanley Kowalski i Lucija Šerbedžija u ulozi Stelle“. |
 Osvrt na premijeru dala je u programu Hrvatskog radija i Ljubica Stipaničić, novinarka Radio Rijeke: „Briljirala Mirjana Karanović kao Blanche, uz sjajan trio: Luciju Šerbedžiju u ulozi Stelle, Alen Liverić koji je Kowalski i Žarko Radić kao Mitch.“
„... ono što ovaj tekst i danas, 60 godina kasnije, čini svevremenskim i aktualnim, jest prikaz društvenih promjena, koje, zauvijek brišu ono što je bilo i uspostavljaju: novi poredak, nove odnose i novi red vrijednosti. S novim vremenom stižu i novi ljudi i sve koji se ne snađu i ne uklope, život jednostavno pregazi. Tekst je, ne treba to niti reći, sjajan, životan i lucidan. No, upravo takav tekst traži i takvu izvedbu. A redatelj Dino Mustafić i njegova ekipa to su gledateljima i pružili“, zaključak je radijskog osvrta Ljubice Stipaničić.
S druge strane Kim Cuculić je, među ostalim, napisala: „Redatelj Dino Mustafić pokušao je »Tramvaj zvan žudnja« iščitati iz današnjeg vremena, opterećenog okrutnošću i novim vrijednosnim sustavom gdje se ljubav, duhovnost i plemenitost doimlju kao sistemska greška društva“.
Na premijeri su bili i mnogobrojni ugledni gosti poput ravnatelja beogradskoga Jugoslavenskog dramskog pozorišta Branka Cvejića, bivše intendantice Mani Gotovac, redatelja Paola Magellija, Damira Zlatara Freya i Vladimira Stojsavljevića Vakija, gradonačelnika Vojka Obersnela, teatrologa Darka Gašparovića ili književnice Daše Drndić. |
| print |
|
| VEČER VELIKIH RUSKIH GLAZBENIH KLASIKA 20. STOLJEĆA |
„Večer Prokofjeva i Šostakoviča“ naziv je posljednjega ovosezonskoga koncerta orkestra riječke Opere, na programu u utorak, 5. svibnja 2009. godine u 20 sati, a donosi iznimna djela dvojice ruskih glazbenih velikana 20. stoljeća.
Pod ravnanjem međunardono priznatog dirigenta Antona Nanuta, čestoga gosta riječkog Kazališta i miljenika riječke publike, uz orkestar Opere nastupit će solist na klaviru, priznati ruski pijanist Konstantin Bogino. Na programu koncerta su: Prokofjevljev Koncert za klavir i orkestar br. 1 i njegova Simfoniju br. 1 „Klasična“ u D-duru, op. 25 te Šostakovičeva Simfonija br.1 u f-molu, op.10.
Proslavljeni ruski pijanist Konstantin Bogino studij je s najvišim ocjenama završio na Konzervatoriju „P. I. Čajkovski“ u klasi Vere Gornostaive. Predavao je glasovir na Konzervatoriju „Gniessinih“ u Moskvi, održavao koncerte diljem tadašnjeg Sovjetskog Saveza, kao solist i sa slavnim triom „Čajkovski”, čiji je i osnivač. Od 1980. posvećuje se i predavanju na međunarodnim akademijama u Italiji, Njemačkoj, Finskoj, Japanu i Južnoj Koreji. Snimao je za radio i televiziju, među ostalim, u Italiji, Njemačkoj, Francuskoj i Finskoj. |
 Prokofjevljev Koncert za klavir i orkestar br. 1 praizveden je 7. kolovoza 1912. godine, a autor je tada zapisao: „Orkestar je s vremena na vrijeme falširao“. Danas je publici diljem svijeta taj koncert jedno od najomiljenijih djela ovog ruskog skladatelja.
Četiri godine kasnije Sergej Prokofjev, tada 25-ogodišnjak, počeo je pisati svoju Prvu simfoniju danas poznatiju pod nazivom „Kalasična“ praizvedenu u Petrogradu 21. travnja 1918. godine pod njegovim dirigentskim vodstvom. Ta se simfonija smatra jednom od prvih neoklasičnih kompozicija, a vremenom je postala jedna od Prokofjevih najpopularnijih djela, štoviše često se koristi kao glazbena podloga na televiziji.
Prva simfonija Dimitrija Šostakoviča bila je njegovo prvo veliko glazbeno djelo, napisano kao njegov diplomski rad s 20 godina, a praizvedeno 1926. godine. Na varšavskom pijanističkom natjecanju godinu dana kasnije njome je bio impresioniran dirigent Bruno Walter pa je zahvaljujući tome 1927. održana i berlinska premijera. Nakon toga Šostakovič se koncentrirao na skladanje i ograničio izvedbe na samo vlastita djela, do tada je naime djelovao i kao koncertni pijanist i skladatelj. Danas se glazbeni kritičari slažu kako je 1. simfonija jedno od njegovih ključnih djela ranijeg razdoblja, a kombinirala je akademizam konzervatorija sa Šostakovičevim vlastitim osjećajima. |
| print |
|
|