Sezona Header
Repertoar Header
HOMESEZONARepertoar HeaderULAZNICEO kazalištu INFORMACIJEPRESSRLJN
HOMESEZONARepertoar HeaderULAZNICEO kazalištu INFORMACIJEPRESSRLJN
Vi ste ovdje: Početna > Sezona > Arhiv > Sezona 2011/2012 > Repertoar > ARHIV > Sezona 2005/2006 > Novosti > Studeni

SINDIKAT DJELATNIKA U KULTURI HNK IVANA PL. ZAJCA RIJEKA O ZAKONU O KAZALIŠTIMA

Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi organizirao je u Hrvatskom narodnom kazalištu Ivana pl. Zajca Rijeka u četvrtak, 20. listopada 2005., raspravu o prijedlogu Zakona o kazalištima koji je upućen u saborsku proceduru. Nakon detaljne rasprave zaposlenici Kazališta i članovi sindikata zatražili su od autora Zakona odgovor na pitanje zašto se ovaj Zakon donosi, jer se to iz njega ne može iščitati!



SINDIKAT DJELATNIKA U KULTURI HNK IVANA PL. ZAJCA RIJEKA O ZAKONU O KAZALIŠTIMA

Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi organizirao je u Hrvatskom narodnom kazalištu Ivana pl. Zajca Rijeka u četvrtak, 20. listopada 2005. godine, raspravu o prijedlogu Zakona o kazalištima koji je upućen u saborsku proceduru.

Nakon detaljne rasprave zaposlenici Kazališta i članovi sindikata zatražili su od autora Zakona odgovor na pitanje zašto se ovaj Zakon donosi, jer se to iz njega ne može iščitati!

Istaknuto je da se iz ovog prijedloga Zakona vidi interes da se institucija nacionalnog kazališta ukine s izuzetkom Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

Sadašnja nacionalna kazališta ovim zakonom definitivno postaju gradska kazališta i na tome je završen svaki interes države.

Sva druga pravila određena su kao i u ostalim javnim ili privatnim kazalištima, a da li će ih ministar u svojim kriterijima i standardima izdvojiti u posebnu kategoriju ne zna se!

Posebno je upitno uvođenje instituta upravnog vijeća s vrlo velikim ovlastima u upravljanju i rukovođenju kazalištem koje svojim ovlaštenjima može spriječiti provođenje odobrenog programa intendanta.

Prema broju članova svih upravnih vijeća koja će se prema prijedlogu Zakona o kazalištima izabrati postavlja se pitanje tko će snositi troškove njihovog rada ukoliko su sada upitna sredstva koja su namijenjena za programe kazališta.

Položaj kazališnih zaposlenika, kako je predviđeno Zakonom, u najvećoj je mjeri prepušten osnivačima, intendantima i ravnateljima, kroz reguliranje njihovog radno-pravnog položaja statutima i drugim aktima o osnivanju, prema ocjeni članova sindikata, dovodi ih u još nepovoljniji položaj od sadašnjeg.

I dalje neće biti kreditno sposobni jer će biti zaposleni prema pojedinom kazališnom projektu ili programu, znači u najvećem broju slučajeva na određeno vrijeme, a nisu predviđeni nikakvi instituti zbrinjavanja onih koji u određenom trenutku, bez obzira na godine rada i postignuti kvalitet, neće biti zaposleni.

Novost je također da će dva poslodavca moći bez suglasnosti zaposlenika dogovoriti obavljanje poslova u drugom kazalištu pod uvjetima koje oni, a ne zaposlenik budu dogovorili.

Zaključak rasprave je da je ovaj Zakon nedorečen, nejasan i u najvećem broju odredbi u praksi neprovediv, te koji će prema procjenama nazočnih, a i nekih neovisnih stručnjaka iziskivati velika dodatna financijska sredstva.


 

ODUŠEVLJENA ZAGREBAČKA PUBLIKA "GALEBA" I "JALTU" ISPRATILA OVACIJAMA

Hrvatska drama HNK Ivana pl. Zajca s predstavom "Galeb", koja je postigla velik uspjeh u Rijeci, digla je u subotu, 22. listopada, na noge brojne gledatelje u prepunoj "Gavelli". Za ulogu Irine Nikolajevne Arkadine Neva Rošić, koja tom ulogom obilježava 50. obljetnicu umjetničkog rada, nagrađena je posebnim priznanjem na 29. Danima satire. Dan kasnije, izvedbu najpopularnijeg hrvatskog mjuzikla "Jalta, Jalta" u kojoj sudjeluju svi ansambli riječkog teatra, publika u zagrebačkom HNK popratila je s oduševljenjem i dugotrajnim pljeskom.



ODUŠEVLJENA ZAGREBAČKA PUBLIKA "GALEBA" I "JALTU" ISPRATILA OVACIJAMA

Nakon iznimno uspješnih gostovanja u Zagrebu, gdje je u subotu u sklopu "Gavellinih večeri" izvedena Čehovljeva komedija "Galeb", te u nedjelju kultni mjuzikl "Jalta, Jalta" Milana Grgića i Alfija Kabilja, u HNK Ivana pl. Zajca Rijeka izuzetno su zadovoljni toplim prijemom kod publike.

U najpopularnijem hrvatskom mjuziklu u kojem sudjeluju svi ansambli riječkog teatra tako su nakon predsjednika Srednje Europe, sudionika "Croatian summita 2005", imali priliku uživati i građani koji su izvedbu u zagrebačkom HNK popratili s oduševljenjem i dugotrajnim pljeskom. Dan ranije Hrvatska drama HNK Ivana pl. Zajca s predstavom "Galeb", koja je postigla velik uspjeh u Rijeci, digla je na noge brojne gledatelje u prepunoj "Gavelli". Za ulogu Irine Nikolajevne Arkadine Neva Rošić, koja tom ulogom obilježava 50. obljetnicu umjetničkog rada, nagrađena je posebnim priznanjem na 29. Danima satire.

U riječkom HNK s nestrpljenjem se očekuje 29. listopada kad će, po završetku jubilarnog, dvadesetog festivala "Gavelline večeri" biti dodijeljena nagrada za najbolju predstavu u cjelini, a koja nosi ime dr. Branka Gavelle.    


 

KRITIČAR BRITANSKOG ČASOPISA "THEATRE RECORD" ODUŠEVLJEN "JAZZOM"

"Theatre Record", jedan od nautjecajnijih britanskih časopisa koji objavljuje kazališne kritike, u jedanaestom broju donosi osvrt Iana Herberta na jubilarni pedeseti festival "Sterijino pozorje" u kojem autor posebno ističe kako jednom od najuspješnijih izvedbi smatra onu Hrvatskog nacionalnog kazališta Ivana pl. Zajca iz Rijeke koje se novosadskoj publici predstavilo modernom predstavom "Jazz" za koju je tekst napisao Filip Šovagović, a režiju potpisuje Ivica Buljan.



KRITIČAR BRITANSKOG ČASOPISA "THEATRE RECORD" ODUŠEVLJEN "JAZZOM"

"Theatre Record", jedan od nautjecajnijih britanskih časopisa koji objavljuje kazališne kritike, u jedanaestom broju donosi osvrt Iana Herberta na jubilarni pedeseti festival "Sterijino pozorje" u kojem autor posebno ističe kako jednom od najuspješnijih izvedbi smatra onu Hrvatskog nacionalnog kazališta Ivana pl. Zajca iz Rijeke koje se novosadskoj publici predstavilo modernom predstavom "Jazz" za koju je tekst napisao Filip Šovagović, a režiju potpisuje Ivica Buljan. Priča o disfunkcionalnoj obitelji protkana songovima koji imaju štih osamdesetih Herberta podsjeća na stil Jeromea Deschampsa.

 

Kao što je već poznato, "Jazz" je nedavno prikazan u sklopu prvog hrvatskog "Showcasea" koji je održan od 20. do 25. listopada u organizaciji Hrvatskog centra ITI, a program su sačinjavale najbolje hrvatske predstave u posljednjih nekoliko sezona, a koje su još uvijek na repertoarima kazališta. Ugledni gosti iz cijelog svijeta koji su tom prigodom pogledali predstavu, iznimno su zadovoljni viđenim.    

 

Sljedeće će se godine "Jazz" naći na programu međunarodnog festivala "Wiener Festwochen" što će od 12. svibnja do 18. lipnja održavati u Beču, a za svibanj je dogovoreno gostovanje u luksemburškom Théâtre d Esch. "Jazz" je nastao prema tekstu glumca i dramskog pisca Filipa Šovagovića u okviru programa "Project Refugees" Europske kazališne konvencije, a praizveden je na prošlogodišnjim "Riječkim ljetnim noćima". U 2004. nominiran je za Nagradu hrvatskog glumišta u kategorijama za najbolju predstavu u cjelini i najbolju režiju. Uloge tumače: Bosnimir Ličanin, Zoran Prodanović Prlja, Zrinka Kolak Fabijan, Damir Orlić, Luka Peroš, Ana Kvrgić, Zdenko Jelčić, Zdenko Botić, Davor Jureško, Sabina Salamon, Andreja Blagojević, Predrag Sikimić i Jakov Gotovac Borčić.


 

ODGOĐENA HRVATSKA PRAIZVEDBA "USPON I PAD MALOG GLASA"

Hrvatska praizvedba glazbene melodrame "Uspon i pad Malog Glasa" bit će održana u subotu, 11. studenoga, dan kasnije nego što je prvotno bila najavljena, u 19.30 sati u HNK Ivana pl. Zajca. Ulogu Raya Saya, pohlepnog lovca na talente kojeg je trebao tumačiti kazališni prvak Galiano Pahor preuzet će Alen Liverić.



ODGOĐENA HRVATSKA PRAIZVEDBA "USPON I PAD MALOG GLASA"

Zbog bolesti kazališnog prvaka Galiana Pahora, ravnatelja Hrvatske drame Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka, hrvatska praizvedba glazbene melodrame "Uspon i pad Malog Glasa" autora Jima Cartwrighta, prvotno najavljena za 11. studenoga, odgađa se za subotu, 12. studenoga u 19.30 sati u riječkom Kazalištu. Glavnu mušku ulogu pohlepnog lovca na talente Raya Saya, kojeg u filmskoj verziji ove drame tumači Michael Caine, preuzet će Alen Liverić. Generalna proba otvorena za javnost bit će održana u petak, 11. studenog u 19.30 u HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci, a "Uspon i pad Malog Glasa" na programu je i u nedjelju 13. studenog (slobodna prodaja i pretplata SP), u ponedjeljak 14. studenog (slobodna prodaja i pretplata G1) te u utorak 15. studenog (slobodna prodaja i pretplata M1c). Sve reprize su u 19.30 sati.

Ovu modernu verziju priče o Pepeljugi u svijetu showbiznisa režira poznata slovenska redateljica Mateja Koležnik, a uloge tumače: Olivera Baljak (Mari Hoff), Ivana Starčević (Mali Glas, MG), Alen Liverić (Ray Say), Biljana Torić (Sadie), Damir Orlić (Billy), Luka Peroš (telefonist), Denis Brižić (gospodin Boo), Stanislava Šćulac i Angela Nujić (Lina i Tina).

Ulogu Malog Glasa interpretira finalistica HTV-ovog showa "Coca-cola Music Stars", dvadesetjednogodišnja Ivana Starčević, studentica II. godine novinarstva na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. U zagrebačkom kazalištu "Komedija" nastupala je u ulozi nubijske princeze Nehebke u mjuziklu "Aida" za koju je glazbu skladao Elton John, a tekst napisao Tim Rice, te u kultnom rock mjuziklu "Kosa". Prva glazbena iskustva stjecala je u dječjem zboru "Zagrebački mališani", kao članici bendova "Funky Town" i "Lounge Paket" nastupi joj nisu strani, a trenutno surađuje s grupom "Inbox". Rođena je u Zagrebu 11. svibnja 1984. godine gdje je završila osnovnu školu i jezičnu gimnaziju, te pohađala solo pjevanje.

U "Usponu i padu Malog Glasa" siromaštvo i depresivna monotonija života majke Mari (Olivera Baljak) i kćerke nadimka Mali Glas (Ivana Starčević), promijenit će se dolaskom pohlepnog lovca na talente (Alen Liverić). Naime, Mali Glas, koji inače jedva govori ima nevjerojatan talent imitirati najpoznatije pjevačke dive i glumačke ikone moćnih glasova kao što su Marilyn Monroe, Judy Garland, Shirley Bassey… Prah u brazdama starih ploča tako se pretvara u srebrnu prašinu koja Mali Glas pretvara u zvijezdu provincijskog zabavnog kluba u kojem mnogi u kričavoj odjeći sanjaju o uspjehu, ali ne i ona koja svijet doživljava na sasvim drukčiji način.

Drama "The rise and fall of Little Voice" praizvedena je 1992. u londonskom Nacionalnom teatru, a ubrzo nakon toga postala je pravi hit na West Endu i Broadwayu. Dobitnik je i prestižnih nagrada u kategoriji najbolje komedije: Evening Standard 1992. te godinu kasnije nagrade Laurence Olivier. Godine 1998. po njoj je snimljena proslavljena filmska verzija s britanskom glumicom Jane Horrocks u glavnoj ulozi. Za ulogu menadžera Raya Saya Michael Caine je nagrađen Zlatnim globusom, a izvrsne kritike dobili su i Brenda Blethyn i Ewan McGregor.


 

Koncert Riječke filharmonije

U sklopu "Zajčevih dana 2005" u četvrtak, 17. studenoga, u 20 sati u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja (Guvernerova palača) bit će održan koncert Riječke filharmonije. Na programu će biti uvertira iz djela "La scala di seta" (Svilena ljestvica) Gioacchina Rossinija, "San", glazbena bajka za violoncello i orkestar skladatelja Pere Šiše, "Antiche danze ed arie" Ottorina Respighija te "Plesovi iz Galante" Zoltána Kodályja



Koncert Riječke filharmonije

U sklopu "Zajčevih dana 2005" u četvrtak, 17. studenoga, u 20 sati u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja (Guvernerova palača) bit će održan koncert Riječke filharmonije. Na programu će biti uvertira iz djela "La scala di seta" (Svilena ljestvica) Gioacchina Rossinija, "San", glazbena bajka za violoncello i orkestar skladatelja Pere Šiše, "Antiche danze ed arie" Ottorina Respighija te "Plesovi iz Galante" Zoltána Kodályja. Dirigentica je Nada Matošević, a solist Petar Kovačić, violoncello.

Uvertira k operi "La scala di seta" (Svilena ljestvica, 1812.) tipičan je spoj rossinijevske lirske ljepote i melodičnosti s briljantnošću i virtuoznošću kojom njegova glazba plijeni pažnju slušatelja.

Djela Pere Šiše inspirirana su podnebljem u kojem djeluje i živi, komponirana su kako za velika glazbena tijela, tako i za komorne sastave i soliste. Skladana pretežno u stilu neoromantizma, plijene svojim melodijskim šarmom. Vrlo vještim i sugestivnim lirsko-dramatskim orkestralnim zahvatima Šiša uvjerava slušateljstvo u svoju izražajnu kreativnost.

Ottorino Respighi najvažniji je talijanski postromantičarski kompozitor. Najpopularnija su mu djela simfonijske pjesme "Fontane di Roma", "Pini di Roma" i "Feste romane".
Ljubav prema renesansnoj glazbi inspirirala je skladbe "Antiche danze ed arie", koje potječu iz francuskih i talijanskih skladbi za gitaru i lutnju. Treća suita skladana je za gudački orkestar.

Unatoč naslovu, "Plesovi iz Galante" nisu u tolikoj mjeri plesna suita koliko su simfonijska pjesma u formi ronda gdje kompozitor koristi materijal iz karakterističnog mađarskog plesa Verbunkos iz 18. stoljeća. Galanta je bila selo u zapadnoj Mađarskoj gdje je Kodály proveo, kako je sam rekao, najboljih sedam godina djetinjstva. "Plesove iz Galante" komponirao je za 80. obljetnicu Budapeštanskog filharmonijskog društva, vješto unoseći osnovni zvuk primitivne ciganske glazbe u  moderni orkestar. Tako je napisao atraktivnu, temperamentnu i snažnu emocionalnu skladbu koja slušatelje ne ostavlja ravnodušnima.

Petar Kovačić (na fotografiji) rođen je u Rijeci gdje završava violoncello na srednjoj glazbenoj školi "Ivan Matetić Ronjgov", u klasi prof. J. Šepića. Od 1998. studira na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi prof. N. Ruževića, a potom A. Petrača, u čijoj klasi i diplomira 2001. godine s odličnim uspjehom. Tijekom studija pohađa trogodišnji tečaj za usavršavanje pri fondaciji "Romano Romanini" u Bresciji (Italija) pod vodstvom violoncellista Maria Brunella. Godine 2001. upisuje "Hochschule für Musik" u Saarbrückenu (Njemačka), gdje nastavlja studij violoncella u klasi prof. G. Riviniusa. Godine 2003. diplomira s najvišim ocjenama te upisuje poslijediplomski studij, također u klasi prof. G. Riviniusa. Godine 2005. uspješno završava poslijediplomski studij. Tijekom školovanja bio je polaznik majstorskih tečajeva kod prof. N. Ruževića, M. Hayashija, K. Botwaya, V. Perlina i E. Schönfeld. Dobitnik je prvih nagrada na državnim natjecanjima 1996. i 1998., te prve nagrade na natjecanju "Alpe Adria" 1999. u Goriziji (Italija). Godine 2000. osvojio je prvo mjesto na "Natjecanju riječkih glazbenika" te posebnu nagradu žirija za najbolje izvedenu skladbu (Suita za violoncello solo G. Cassadoa). Iste godine dobitnik je treće nagrade na drugom Međunarodnom natjecanju mladih violoncellista do 20 godina "Antonio Janigro" u Poreču. U akademskoj godini 2000./2001. dobio je Dekanovu nagradu. U rujnu 2003. osvojio je drugu nagradu na Međunarodnom natjecanju "Walter Gieseking" u Saarbrückenu (Njemačka). Od 2003. djeluje u HNK "Ivan pl. Zajc" kao solo cellist Riječke opere. Istovremeno je i prvi cellist Riječke filharmonije.

Dirigentica Nada Matošević za interpretaciju IV. simfonije P. I. Čajkovskog sa Simfoničarima RTV Slovenije 1992.  nagrađena je "Univerzitetskom Prešernovom nagradom". Godine 1991. osniva Komorni orkestar Pro arte gdje djeluje kao umjetnička voditeljica i dirigentica i s kojim nastupa po Sloveniji, Austriji i Italiji. Nastupa na mnogim međunarodnim festivalima: "Mittelfest", "Ljubljanski festival", "Kogojevi dani", "Slovenski dani" i "Vivat Gallus". Od 1995. do 1997. djeluje kao asistent profesora Antona Nanuta na Akademiji za glasbo u Ljubljani. Godine 1997. ulazi u angažman riječke Opere kao dirigent i zborovođa, a 1998. postaje v.d. ravnateljice riječke Opere. Od 1997. godine honorarno predaje na Područnom odjelu zagrebačke Muzičke akademije u Rijeci predmete Glazbeni oblici, Studij opernih uloga i Orkestar. Od 1997. djeluje i kao asistent umjetničkog vođe (maestra Antona Nanuta) Slovenskog okteta. Od 1998. djeluje kao stalni gost dirigent orkestra Filarmonica di Udine, a od 1999. godine djeluje kao dirigent HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci. Od 6. svibnja 2001. umjetnička je ravnateljica novoosnovane Riječke filharmonije. Dobitnica je godišnje Nagrade grada Rijeke za 2001. godinu. Od 2004. ravnateljica je Opere HNK Ivana pl. Zajca.


 

VEČERAS U KATEDRALI SV. VIDA "MALA SVEČANA MISA"

Večeras u 19.30 sati u katedrali Sv Vida u sjećanje na maestra Krunoslava Kajdija bit će izvedena "Mala svečana misa" (Piccola messa solenne) Gioacchina Rossinija. Ulaz je slobodan.



VEČERAS U KATEDRALI SV. VIDA "MALA SVEČANA MISA"

Večeras u 19.30 sati u katedrali Sv Vida u sjećanje na maestra Krunoslava Kajdija bit će izvedena "Mala svečana misa" (Piccola messa solenne) Gioacchina Rossinija. Sudjeluju zbor i orkestar Opere HNK Ivana pl. Zajca Rijeka, dirigent je Miroslav Homen, a solisti Ingrid Haller, Kristina Kolar, Davor Lešić i Siniša Štork. Zborovođa i orgulje: Roberto Haller. Ulaz je slobodan.

Maestro Krunoslav Kajdi, dugogodišnji dirigent i zborovođa HNK Ivana pl. Zajca, rođen je u Osijeku 1943. godine, a preminuo je 2004. Srednju muzičku školu završio je u Rijeci, a studij dirigiranja na Muzičkoj akademiji u Sarajevu. Paralelno je studirao i solo pjevanje. Od 1966. do 1974. radio je u Sarajevskoj operi kao šef zbora. Istovremeno je radio i na Radio Sarajevu, te rukovodio Sarajevskim vokalnim oktetom u kojem je i pjevao. Godine 1974. dolazi u Rijeku i radi u riječkom Kazalištu kao zborovođa i dirigent, a povremeno i kao solist u operama i na koncertima. Njegove postave opereta i musicala na riječkoj sceni poput Male Floramye, Šišmiša, Kiss me Kate, Karoline Riječke, Jalte, Jalte, te izvedbe opernih djela Nikola Šubić Zrinjski, Traviata, Seviljski brijač, Nabucco, Norma, Krabuljni ples i mnoge druge bile su vrlo uspješne. Koncertno je izvodio Händela (Mesija), Dvoraka (Stabat Mater), Bacha (Magnificat), Zlatica (kantata Motovunska gruda)...

Gioacchino Rossini (1792 - 1868) skladatelj je koji predstavlja važnu kariku u razvoju talijanske opere. S roditeljima, otac mu je bio kornist u orkestru, a majka operna pjevačica, putovao je talijanskom provincijom i upoznavao glazbene prilike u svojoj domovini. Kao pjevač u crkvama i kazalištu, glasovirski pratilac, kornist i violončelist, te proučavajući djela slavnih skladatelja, ušao je u glazbene tajne. Sustavno je školovanje stekao u Bologni. Kao operni skladatelj debitirao je 1810. u Veneciji Bračnom mjenicom (La cambiale di matrimonio). Nakon uspjeha te operne farse brojna kazališta htjela su izvoditi njegova djela, a njemu je to s lakoćom polazilo za rukom jer je stvarao nevjerojatnom brzinom. Za pojedine opere trebalo mu je svega četrnaest do dvadeset dana rada, pa je u razdoblju do 1823. skladao tridesetak opera, među kojima je i Seviljski brijač koji mu je donio svjetsku slavu.

Na polju duhovne, crkvene glazbe Rossini je ostavio malo djela. Godine 1863. za kvartet solista, mješoviti zbor, glasovir i harmonij skladao je Malu svečanu misu, koja zapravo uopće nije mala. Umjesto uobičajenih šest, ona ima četrnaest stavaka (Kyrie, Gloria, Gratias, Domine Deus, Qui Tollis, Quoniam, Cum Sancto Spiritu, Credo, Crucifixus, Et Resurrexit, Preludio Religioso, Sanctus, O Salutaris, Agnus Dei), a svojom dužinom premašuje poznate mise iz tog doba. Prva izvedba održana je u Parizu 1864. prigodom posvećenja privatne kapelice kontese Louise Piller-Will. Popularnost mise je rasla i sve su se češće javljali zahtjevi da se djelo orkestrira. Rossini je to nekoliko godina kasnije i učinio pod uvjetom da se u toj novoj verziji misa ne izvodi za njegova života.

 

Objavljeno 18. studenoga 2005.

 


 

ODGOĐENA HRVATSKA PRAIZVEDBA BALETA "LJUBAV I SAMOĆA"

Hrvatska praizvedba baleta "Ljubav i samoća" Gagika Ismailiana najavljena za 23. studenoga 2005. u 19.30 sati u HNK Ivana pl. Zajca Rijeka odgađa se za siječanj 2006. godine.



ODGOĐENA HRVATSKA PRAIZVEDBA BALETA "LJUBAV I SAMOĆA"

Hrvatska praizvedba baleta "Ljubav i samoća" Gagika Ismailiana najavljena za 23. studenoga 2005. u 19.30 sati u HNK Ivana pl. Zajca Rijeka odgađa se za siječanj 2006. godine. Ispričavamo se pretplatnicima zbog ove iznenadne promjene programa. O točnim terminima kad će "Ljubav i samoća" biti na repertoaru informirat ćemo vas naknadno.


 

OSNOVANO DRUŠTVO POKROVITELJA HNK IVANA PL. ZAJCA RIJEKA

Osnivačka skupština Društva pokrovitelja HNK Ivana pl. Zajca Rijeka održana je 22. studenoga 2005. u foyeru Kazališta u nazočnosti tridesetak gospodarstvenika.



OSNOVANO DRUŠTVO POKROVITELJA HNK IVANA PL. ZAJCA RIJEKA

 

U utorak, 22. studenog, u 12 sati u foyeru HNK Ivana pl. Zajca održana je osnivačka skupština Društva pokrovitelja Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka.

Koji su ciljevi Društva?

Okupljanje sponzora i donatora HNK Ivana pl. Zajca zbog promicanja djelatnosti našeg Kazališta.

Članovi Društva mogu postati sve punoljetne, poslovno sposobne fizičke, kao i pravne osobe.

Godišnja članarina za fizičke osobe iznosi 1.000 kn, a za pravne osobe 5.000 kn.

 

Zašto je važno biti članom Društva?

- jer kroz djelatnost Društva proširujete svoje profesionalne i društvene obzore te ostvarujete nove poslovne i društvene kontakte;

- jer Društvo predstavlja udruženje pravnih i fizičkih osoba koje dijele društvenu odgovornost sudjelovanja u razvoju društva i regije;

- jer briga za lokalnu zajednicu gradi ugled poduzeća ili pojedinca;

- jer su kulturne djelatnosti temelj razvoja društva;

- jer je plemenitost odlika najvećih.

 

Na osnivačkoj skupštini DPK izabrani su članovi Predsjedništva, Nadzornog odbora i Časnog suda.

 

Predsjednica: Vesna Lukanović

Dopredsjednici: Nino Malinarić (Elektromaterijal d. d.) 

                           Petar Matijašević (Ordinacija opće prakse)

Tajnica: Aleksandra Rakočević (HNK Ivan pl. Zajc)

Rizničarka: Sofija Šmitran (Ind eko d.o.o.)

 

Članovi predsjedništva: Elvio Baccarini (Filozofski fakultet), Franjo Butorac (Adamić d.o.o.), Ivica Fanuko (Istravino), Loredana Gašparović (HNK Ivan pl. Zajc), Olga Maras (JPS), Neda Marčec Rahelić (INA d.d.), Gordana Marion (Autotrans d.d), Asja Miljanić (Ordinacija opće medicine).

 

Nadzorni odbor: Sanja Bilić (GH Bonavia), Jasna Gavranić (INA d.d.), Vlasta Pessaresi Grabovac (HNK Ivan pl. Zajc), Vladimir Rončević (HRT), Ingrid Stanković (HGK ŽK Rijeka).

 

Časni sud: Gordan Stanković (Zajednički odvjetnički ured Vukić i dr.), Agneze Superina (Radio Rijeka), Dubravka Šepić  Grahovac (Poliklinika Interneuron).

 

Navodimo tekst pisma – apela DPK upućenog  Vladimiru Šeksu, predsjedniku Sabora Republike Hrvatske:

"Apel kojim članovi skupštine Društva pokrovitelja HNK "Ivan pl. Zajc" pozivaju članove Sabora Republike Hrvatske da u novom Zakonu o kazalištu otklone sve dvosmislenosti koje mogu dopuštati interpretacije prema kojima bi HNK "Ivan pl. Zajc" mogao izgubiti status nacionalnog kazališta. Molimo Vas da uvažite stav ove skupštine i, sigurni smo, uvjerenje svih naših sugrađana, da sve odredbe trebaju najjasnije izraziti ravnopravno dostojanstvo i pravo na ravnopravnu materijalnu podršku našega Kazališta".

 


 
PREMIJERA BALETA "LJUBAV I SAMOĆA" 28. STUDENOG!
U fascinantnu lakoću igre riječkog baletnog ansambla, za koju je zaslužan koreograf i redatelj Gagik Ismailian, a o kojoj piše "Novi list", moći ćete se uvjeriti već u ponedjeljak, 28. studenog u 19.30 sati u HNK Ivana pl. Zajca Rijeka.


PREMIJERA BALETA "LJUBAV I SAMOĆA" 28. STUDENOG!

Premijera baleta "Ljubav i samoća" Gagika Ismailiana bit će održana u ponedjeljak, 28. studenoga u 19.30 sati u HNK Ivana pl. Zajca Rijeka.

Koreograf i redatelj je Gagik Ismailian, asistent koreografa Louis Sousa, scenografiju potpisuje Damir Šegota, kostimografiju Alan Hranitelj, dok su za oblikovanje svjetla zaslužni Srđan Barbarić i Gagik Ismailian. U predstavi sudjeluju Antonija Družeta, Kristina Kaplan, Irina Köteles, Cristina Lukanec, Deana Marčić, Anna Ponomareva, Anka Popa, Laura Popa, Paula Rus, Tanja Tišma, Sabina Voinea, Dmitri Andrejčuk, Leonid Antontsev, Vitali Klok, Andrei Köteles i Ashatbek Yusupžanov.

Korištena je originalna glazba koju je za balet "Ljubav i samoća" skladao Tiago Cerqueira, skladbe Philippa Glassa u izvođenju grupe "Uakti", te glazbeni materijal "Deliriuma", Henryja Torguea, Sergea Houppina, "Gotan Projecta" i "Trance Controla". Izbor je napravio Gagik Ismailian, a snimanje i aranžiranje glazbe Louis Sousa.


 
HNK IVANA PL. ZAJCA U HUMANITARNOJ AKCIJI "SVAKO JE DIJETE POSEBNO"
Organizator ove plemenite blagdanske akcije je tjednik "Elite", a odvijat će se u Rijeci, Zagrebu, Osijeku, Varaždinu i Splitu. Namjera ovog projekta je afirmirati usvajanje djece.


HNK IVANA PL. ZAJCA U HUMANITARNOJ AKCIJI "SVAKO JE DIJETE POSEBNO"

I Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca Rijeka uključilo se u humanitarnu akciju "Svako je dijete posebno" čiji je organizator tjednik "Elite". Namjera ovog projekta je za Sv. Nikolu darovati djeci bez roditelja igračke i odjeću koje je osigurao "Turbo limač", te u ovo blagdansko vrijeme potaknuti ljude da razmisle o usvajanju djece. Povodom ove akcije u petak 25. studenog u 14.30 sati u foyeru riječkog Kazališta na simboličan način, kićenjem bora, obilježen je početak ove akcije koja će trajati i tijekom prosinca, a odvijat će se i u Zagrebu, Osijeku, Varaždinu i Splitu. Božićno drvce okitili su glumci Hrvatske drame Leonora Surian i Damir Orlić, a u tome im je pomogla mala Laura kojoj je tek jedna godina. Od sada će Lauri društvo raditi i lutkica Kupusić, koja također traži udomitelje.


 
Pretplata 2014/2015
Hrvatska drama
Dramma italiano
Talijanska drama
Opera
Balet
Koncerti
Noć kazališta
Diplomirani gledatelj
Arhiv
> Sezona 2013-2014
> Sezona 2012/2013
> Sezona 2011/2012
> Repertoar
> MJESEČNI PROGRAM
> ARHIV
> Sezona 2010/2011
> Sezona 2009/2010
> Sezona 2008/2009
> Sezona 2007/2008
> Sezona 2006/2007
> Sezona 2005/2006
> Novosti
> Kolovoz
> Srpanj
> Lipanj
> Svibanj
> Travanj
> Ožujak
> Veljača
> Siječanj
> Prosinac
> Studeni
> Listopad
> Rujan
> Program
> Hrvatska drama
> Dramma Italiano
> Talijanska drama
> Opera
> Balet
> Koncerti
> Zajčevi dani
> Sezona 2004/2005
> Ulaznice
> Pretplata 2011/2012
> Hrvatska drama
> Dramma italiano
> Talijanska drama
> Opera
> Balet
> Koncerti
> Za djecu i mlade
> Novosti
> Sezona 2010/2011
> Sezona 2009/2010
> Sezona 2008/2009
> Sezona 2007/2008
> Sezona 2006/2007
> Sezona 2005/2006
> Sezona 2004/2005
Copyright (c) 2008. HNK Ivan pl. Zajc :: Kontakt