HNK Zajc - Rijeka

Vi ste ovdje: Početna > Arhiv > Sezona 2010/2011 > Novosti > Prosinac

IZNIMNO USPJEŠAN „TJEDAN ZA DJECU“ DOVODI MNOŠTVO MLADE PUBLIKE

„Tjedan za djecu i mlade„ u riječkom HNK Ivana pl. Zajca, čini se, pun je pogodak na početku blagdanskog mjeseca. Naime, sve se predstave, i matineje i one večernje, izvode pred prepunim gledalištem, a izvođačke ekipe ispraća mnoštvo oduševljene djece.

Tako je bilo i na podnevnoj izvedbi u utorak, 6. prosinca kada su brojni mališani upravo na blagdan Sv. Nikole, s puno zanimanja i pažnje, uživali u maštovitoj, čarobnoj kazališnoj priči – operi za male i velike „Šumi Striborovoj„ prema bajci Ivane Brlić Mažuranić u režiji Ozrena Prohića i pod ravnanjem maestra Igora Vlajnića.

Među mnogobrojnim osnovnoškolcima, našlo se i starijih „vrtićara“ koji su, odmah po završetku predstave, dječje spontano komentirali viđeno i doživljeno ističući kako im se od svih zanimljivnih likova ipak najviše svidio, naravno, Malik Tintilinić.
Za većinu njih bio je to prvi susret s operom, a za neke i prvi susret s „velikim“ kazalištem. Ako je suditi po njihovim reakcijama, mogao bi to biti uspješan i lijep početak njihova trajnog prijateljstva i druženja s kazalištem i opernom umjetnošću.

OKRUGLI STOL I GOSTOVANJE OPERE „CARMEN“

Prije izvedbe gostujuće opere „Carmen“ zajedničkog projekta Akademije likovnih umjetnosti, Akademije dramske umjetnosti, Muzičke akademije i Tekstilno-tehnološkog fakulteta iz Zagreba, u riječkom HNK Ivana pl. Zajca u petak, 2. prosinca bit će upriličen okrugli stol na temu „Kazalište i sveučilište u interakciji“.

Okrugli stol održat će se u foyeru Kazališta s početkom u 18.00 sati, a sudjelovat će intendantica HNK Ivana pl. Zajca Nada Matošević Orešković, rektor Sveučilišta u Rijeci Pero Lučin, dekan Muzičke akademije u Zagrebu Mladen Janjanin, v.d. dekanice Akademije primijenjenih umjetnosti u Rijeci Maja Franković, dekan Filozofskog fakulteta u Rijeci Predrag Šustar te gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel. Gostujuća predstava neposredanim je povodom za ovaj okrugli stol i temu koja otvara prostor za razgovor o onom već realiziranom kao i o mogućnostima u budućnosti ovakve suradnje uopće. Ulaz za sve zainteresirane je slobodan.
Izvedba Bizetove opere „Carmen“ uslijedit će u 19.30 sati. “Urnebesna »Carmen« u mladenačkom žaru”, “Bravo za studentsku Carmen! Vidjeli smo dinamičan, suvremen i intrigantan klasik Georgesa Bizeta”, “"Carmen" nabijena energijom kao jedna manja atomska centrala”. Dio je to naslova kojima je kritika u medijima popratila ovu predstavu, a koja je neizmjerno oduševila zagrebačku publiku i kritiku te i u Rijeci izazvala veliko zanimanje publike.
Pod dirigentskim vodstvom maestra Mladena Tarbuka i u režiji Krešimira Dolenčića, uz orkestar i zbor Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu, u ulozi Carmen nastupit će Ivana Srbljan, a u ulozi Don Josea Aljaž Farasin. Escamilla će tumačiti Matija Meić, a Micaelu Nikolina Pinko. Ostale uloge pjevat će Filip Sever (Zuniga), Teo Visintin (Morales), Ilijana Korać (Frasquita), Sonja Runje (Mercedes), Bože Jurić Pešić (Le Remendado) i Josip Čajko, svi s Muzičke akademije u Zagrebu. U izvedbi sudjeluju i dva studenta zagrebačke Akademije dramske umjetnosti: Ivan Bošnjak (Lillas Pastia) i Filip Detelić (Voditelj).
Prema riječima redatelja Krešimira Dolenčića radnja je smještena u „ predgrađu nekog velikog grada, mjestu gdje se ne preporuča zalaziti, na napuštenom, starom stadionu Sevilla, gdje se skupljaju noću najrazličitije grupe „s onu stranu“ reda, zakona, odgoja… Napušteni klinci, korumpirani policajci, ilegalni preprodavači otrova, koji se inače prodaju legalno. Ali oni nemaju papire, nemaju kartice, nemaju diplome, nemaju status. Bivši i sadašnji čuvari tzv. reda i zakona, djevojke u potrazi za moćnijim sponzorom, lokalni tajkuni i „bogovi“ novca, klađenja i šverca. Tu je i neizbježna krčma kod Lillasa Pastie, tu su sva lica koja bi mogla odigrati jednu Carmen za publiku koju oni ne poznaju, u dijelu grada u kojega nikada ne zalaze. Njihova Carmen nije turistička razglednica, njihova Carmen nije proslava novog potrošačkog doba, njihova Carmen nije neobična priča jednog ljubavnog, strastvenog trokuta, ili četverokuta, njihova Carmen je igra, kockanje sa životom, ulaganje u sladunjavu sliku, jeftine emocije i karte sa licima iz sapunica, sa nepoznatim dobitkom i mogućim gubitkom svega, pa i života. Njihova Carmen je opasna, nema kraja, niti početka... Njihova je priča bolno iskrena i točno toliko krvava koliko se i očekuje.“
Ulaznice se mogu kupiti na blagajni Kazališta od 9 do 13 sati i jedan sat prije početka predstave.

ZAGREBAČKI „GLEMBAJEVI“ U NEDJELJU U ZAJCU

U okviru popularnog programa „Nedjeljom u Zajcu...“, u nedjelju, 11. prosinca 2011. u 18.00 sati, u HNK Ivana pl. Zajca na programu je predstava „Gospoda Glembajevi“ Drame zagrebačkog HNK-a. U predstavi redatelja Vite Taufera glume Ljubomir Kerekeš, Alma Prica, Milan Pleština, Olga Pakalović, Zvonimir Zoričić, Bojan Navojec, Žarko Potočnjak, Goran Grgić, Marin Stević, Andrej Dojkić, Astrid Turina, Josip Filipović i Krunoslav Šarić. Scenografiju potpisuje Ivo Knezović, a kostimografiju Leo Kulaš i Marita Ćopo. Skladatelj je Andrej Goričar dok je oblikovatelj svjetla Pascal Merat.

Jedno od najpoznatijih i najizvođenijih dramskih djela velikana hrvatske moderne književnosti Miroslava Krleže – „Gospoda Glembajevi“ - tekst je o usponu i propasti ugledne bankarske obitelji u kojoj tijekom proslave obljetnice banke započinje nezadrživ splet događanja koji će mnoge članove obitelji zauvijek promijeniti.
Drama „Gospoda Glembajev“i paradigmatsko je Krležino djelo u kojem se naš veliki pisac nemilosrdno razračunava s lažnim sjajem, bogatstvom i svim opsjenama koje donosi novac i uspon u društvu.
Osim što je riječ o jednom od najpopularnijih i najizvođenijih komada u Hrvatskoj uopće, ova je njegova inscenacija bila jednom od najiščekivanijih predstava prošle kazališne sezone, koja je uz veliko zanimanje publike polučila i visoke ocjene kritike.

SVEČANA DODJELA NAGRADA ZA NAJBOLJA DRAMSKA OSTVARENJA U PROŠLOJ SEZONI

U petak, 16. prosinca 2011. u 12 sati u foyeru Kazališta bit će upriličena, kao i svake godine, svečana dodjela nagrada HNK Ivana pl. Zajca za najbolje ostvarenje u cjelini te najbolje ostvarenu žensku i mušku ulogu u dramskom programu (Hrvatske i Talijanske drame) u kazališnoj sezoni 2010./2011.

Tom će prigodom, prema odluci prosudbene komisije, biti dodijeljene Nagrada „Raniero Brumini“ za najbolju mušku ulogu u dramskom programu, Nagrada „Zlata Nikolić“ za najbolju žensku ulogu u dramskom programu te Nagrada „Dr. Đuro Rošić“ za najbolju predstavu u cjelini dramskog programa riječkog HNK-a u prošloj sezoni.
Članovi prosudbene komisije su: Bruno Bontempo, urednik dvotjednika „Panorama“; Adriana Car Mihec, profesorica na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Rijeci; Svjetlana Hribar, novinarka i kritičarka „Novog lista“; Iva Rosanda Žigo, asistentica na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Rijeci te Davor Schopf, urednik na Hrvatskom radiju i kritičar dvotjednika „Vijenac“.
Nagrade će uručiti g. Zoran Gagović, direktor riječke podružnice Allianza Zagreb dd, pokrovitelja Nagrada.

Pokrovitelj

„ŽIVOT LUDE“ NAJBOLJA PREDSTAVA, EDITA KARAĐOLE I DAMIR ORLIĆ NAJBOLJI GLUMCI U DRAMSKOM PROGRAMU PROŠLE SEZONE

Predstava "Život lude" u koprodukciji HNK Ivana pl. Zajca i HKD teatra dobila je Nagradu "Dr. Đuro Rošić" za najbolju predstavu u cjelini u dramskom programu riječkog HNK Ivana pl. Zajca prošle kazališne sezone, Edita Karađole je za ulogu Vještice, čarobnice u istoj predstavi dobila Nagradu "Zlata Nikolić" za najbolju žensku ulogu, a Damir Orlić je pak za ulogu Senseija također u predstavi "Život lude" prema novelama Ryuosukea Akutagawe u režiji Davida Doiashvilija nagrađen Nagradom "Raniero Brumini" za najbolje ostvarenu mušku ulogu u prošlosezonskom dramskom repertoaru.

Glumačkom ansamblu predstave "Camere da letto" / "Spavaće sobe" Alana Ayckbourna u režiji Paole Galassi i izvedbi Talijanske drame dodijeljeno je Posebno priznanje "Dr. Đuro Rošić" za duhovitu, konciznu i ujednačenu scensku igru.
O nagradama je odlučila prosudbena komisija u sastavu: Bruno Bontempo, urednik dvotjednika „Panorama“; dr. Adriana Car Mihec, profesorica na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Rijeci; Svjetlana Hribar, novinarka i kritičarka „Novog lista“; Iva Rosanda Žigo, asistentica na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Rijeci te Davor Schopf, urednik na Hrvatskom radiju i kritičar dvotjednika „Vijenac“. A nagrade je dobitnicima, glumcima Editi Karađole i Damiru Orliću te ravnateljici Talijanske drame Lauri Marchig i ravnatelju HKD teatra Nenadu Šegviću uručio gospodin Zoran Gagović, direktor riječke podružnice osiguravateljske kuće Allianz Zagreb, pokrovitelja nagrada HNK Ivana pl. Zajca već treću godinu za redom.

U nastavku donosimo i obrazloženja nagrada:
NAGRADA "DR. ĐURO ROŠIĆ" ZA NAJBOLJU PREDSTAVU U CJELINI: "ŽIVOT LUDE"
prema novelama Ryũnosukea Akutagawe, u režiji i dramatizaciji Davida Doiashvilija te u koprodukciji HNK Ivana pl. Zajca i HKD teatra
Obrazloženje:
Izvedbenu činu kojemu je osnovni cilj rekapitulacija niza univerzalnih i poznatih pitanja, poput primjerice nastojanja oko ustanovljavanja početka i svršetka umjetnosti, problematika imaginacije, rasprava o porijeklu teatra, smislu egzistencije, itd. – upravo zbog već toliko puta iznijetih sličnih upita prijeti opasnost od ponavljanja, patetičnosti, monotonije i izvještačenosti. Ponudi li se pak redatelju književni predložak koji na jedan nadasve emotivan i do krajnjih granica suptilan način netom spomenutu problematiku rastvara balansiranjem između neurotične ljudske prirode s jedne strane, odnosno utječući se s druge bitku mudrosti i vječnom blaženstvu, potencija za ostvarenjem uspjele i osobito u vizualnom segmentu zanimljive predstave postaje sasvim realna. U tom je kontekstu redatelj David Doiashvilli i prepoznao koegzistenciju dvaju svjetova, života i smrti, realnosti i mašte. Ovostrano, kako je i Akutagawa isticao, predstavlja oboljelost živaca, a onostrano (priroda i smrt) kojemu je i sam toliko težio, vječiti smiraj rezerviran za one koji znaju ljubiti i razumjeti više od drugih. Graditi redateljski postupak na takvim činjenicama znači otvoriti pozornicu mašti, dekorom je osiromašiti, inzistirati na do u tančine razrađenoj glumačkoj igri i prepustiti se izvrsnoj glazbi (Nikoloz Memanishvili). Inzistira se na taj način prvenstveno na emociji koja sjedinjujući sve elemente scenskoga znakovnoga sustava niti u jednom trenutku ne prelazi granicu odmjerenosti pa je kao takvu publika i prepoznaje. U prvome redu kao finu, umjerenu, nježnu – i kao takvu upravo njoj namijenjenu. Život lude u tako zamišljenom prostorno-vremenskom kontinuumu postaje životom kako glumca tako i gledatelja pa kao takav teži pomirbi sasvim oprečnih polova – Istoka s jedne, odnosno Zapada s druge strane.

NAGRADA "ZLATA NIKOLIĆ" ZA NAJBOLJE OSTVARENU ŽENSKU ULOGU:
EDITA KARAĐOLE
za ulogu Vještice, čarobnice u predstavi "Život lude" prema novelama Ryũnosukea Akutagawe, u režiji i dramatizaciji Davida Doiashvilija te u koprodukciji HNK Ivana pl. Zajca i HKD teatra
Obrazloženje:
Varirajući motiv britve s jedne, odnosno srebrnasta stabla s druge strane redatelj Doiashvilli svoju predstavu Život lude gradi povodeći se uvelike činjenicom kako se jedinstvo čovjekova identiteta postiže imaginacijom. Poniranjem u problematiku kružnoga tijeka vremena i aktualizirajući pitanje relativnosti prostora anticipira između ostaloga i relaciju osjeta, odnosno percepcije ukazujući pritom kako poetska imaginacija kao jeka prošlosti ima gotovo razarajući učinak. Takva, naime, imaginacija ima sposobnost ponovnoga stvaranja ideala i jedinstva. Ona izrasta iz boli, nesigurnosti, cinizma i genijalnosti te priziva mitsko pamćenje. Scenska radnja čiji je zadatak iznova graditi svijet i to svijet koji ima predstavljati vjeru u bolju budućnost, zahtjeva glumačku igru koja u svakom trenutku mora zadovoljiti tako postavljenim uvjetima. Pridodamo li k tomu još i minimalističku scenografiju, zaključujemo kako je sva težina scenske događajnosti usmjerena upravo glumcu. Iz toga razloga i ističemo ulogu Edite Karađole kao Vještice (čarobnice) čiji kostim kombinacijom istočnjačke manire i indijanskoga elementa kontrastira svim ostalim elementima scenskoga znakovnoga sustava. Pritom, valja naglasiti, njezina pojava i dominacija koju preuzima na sceni nije uvjetovana tek vizualnom specifičnošću. Sjedinjujući zapravo spomenuti segment s jedne strane, odnosno s druge utjelovljujući svojim glasovnim sposobnostima, gestikulacijom i tjelesnom osobitošću stvara specifični konglomerat koji kao takav i nudi vjeru u čudo. Otvara ona prostor imaginaciji, razgrađuje je i nanovo kreira pa joj iz toga razloga i pripada izdvojeno mjesto u ovom riječkom Životu lude.

NAGRADA "RANIERO BRUMINI" ZA NAJBOLJE OSTVARENU MUŠKU ULOGU:
DAMIR ORLIĆ
za ulogu Senseija, autora u predstavi "Život lude" prema novelama Ryũnosukea Akutagawe, u režiji i dramatizaciji Davida Doiashvilija te u koprodukciji HNK Ivana pl. Zajca i HKD teatra
Obrazloženje:
Najboljim glumcem u dramskom programu HNK Ivana pl. Zajca, u kazališnoj sezoni 2010./2011. žiri je proglasio Damira Orlića i to za izuzetno proživljeno tumačenje Senseija, u predstavi Život lude japanskog pisca Ryunosukea Akutagawe, a u režiji gruzijskog umjetnika Davida Doiashvilija.
Slijedeći maštovitu režiju koja sintetizira azijsku i europsku estetiku, Damir Orlić je zanesenošću istinskog histriona tumačio dvostrukost bića pisca i pjesnika Senseia. Dubokim prodiranjem u tkivo teksta i ličnost koju tumači, Damir Orlić je ostvario upečatljivu, uvjerljivu i potresnu kreaciju osobe kojoj pred očima izmiče realnost, ustupajući mjesto halucinacijama, u kojima glavnu riječ imaju likovi iz njegove mašte... Vješto balansirajući između realnosti i snova, melankolije i oduševljenja, djetinje naivnosti i čvrste odluke da svoj život okonča britvom, koja se kao kobni znak provlači tijekom dvosatne predstave, Orlić je ostvario kompleksnu ulogu, pri čemu je scenska igra bila podjednako zahtijevna na emtivnom koliko i fizičkom planu.
Damir Orlić u predstavi Život lude započinje i završava predstavu, ostavljajući nas u uvjerenju da smo uistinu nazočili sintezi života osobe koja osjetljivošću duše nije dorasla ovome svijetu...

BOŽIĆNI KONCERT ZBORA U KATEDRALI SV. VIDA 13. PROSINCA

Božićni koncert zbora Opere HNK Ivana pl. Zajca i ove će se godine, već tradicionalno, održati u riječkoj prvostolnici, Katedrali sv. Vida. U utorak, 13. prosinca 2011. s početkom u 19.00 sati, pod ravnanjem maestra Igora Vlajnića, zbor riječke uvest će nas u pravo božićno raspoloženje. A na ovom, Riječanima omiljenom, blagdanskom koncertu solistički će se predstaviti sopranistica Anamarija Knego.

U koncert uvest će nas pjesmom „Koleda“ Tomislava Uhlika, poznatog hrvatskog skladatelja i dirigenta. Potom će uslijediti „Misa Delmata“ Pere Gotovca, koja je građena na etno-izvorištu dalmatinske glazbe, poštujući brojne parametre izvorne klapske prakse. Kao solisti nastupit će tenor Marko Fortunato i bariton Saša Matovina.
Nakon „Panis Angelicusa“, jednog od najpoznatijih kraćih djela Cesara Francka, slijede tradicionalne božićne pjesme u obradi Ć. Juneka, B. Papandopula i drugih kao što su „Veselje Ti navješćujem“, „Oj, pastiri“ ili „Veseli se Majko Božja“.
Koncert završava Gruberovom pjesmom „Tiha noć“, nezaobilaznom pjesmom repertoara svih božićnih koncerata.
Ulaz na koncert je slobodan.

BOŽIĆNIM KONCERTOM ZBOR ODUŠEVIO PREPUNU KATEDRALU

Svojim ovogodišnjim Božićnim koncertom u utorak, 13. prosinca 2011. u Katedrali sv. Vida, zbor Opere HNK Ivana pl. Zajca ponovno je u božićnu radost uveo mnoštvo okupljenih slušatelja te potvrdio kako je ovaj tradicionalni koncert doista Riječanima omiljen.

„Vrlo dubiozno sastavljen program sinoć je raznježio srca brojne publike koja je vrlo rano zauzela sva sjedeća mjesta, pa je mnoštvo onih koji su došli dvadesetak minuta prije početka, stajalo tijekom cijelog koncerta. Dobrodošlicu zaljubljenicima duhovne božićne glazbe uigrani zbor Opere poželio je „Koledom“ Tomislava Uhlika, a zatim je slijedila sjajno napisana Misa Delmata Pere Gotovca, u kojoj su se uz raspoloženi muški zbor, kao slisti predstavili tenor Marko Fortunato i bariton Saša Matovina“, kako to u svom osvrtu emitiranom na Hrvatskom radiju navodi Gloria Fabijanić-Jelović te dodaje da se Franckovim Panis Angelicusom „vrlo lijepim zapjevom, čistim tonalitetom i uvježbanim visinama predstavila kao solistica Anamarija Knego uz klavirsku pratnju Ane Anconelli.“
Istaknuvši, naravno, veliki trud i zalaganje maestra Igora Vlajnića, osvrt završava rečenicom: „Publika je dugo tražila još, i na veliku radost, dobila još dva efektna dodatka.“

"LA VALSE" U BLAGDANSKO VRIJEME S LAUROM ORLIĆ KAO CAMILLE

Koncert za balet i orkestar "La Valse" u koreografiji Etiennea Freya i pod ravnanjem maestra Igora Vlajnića ponovno je na programu HNK Ivana pl. Zajca upravo u blagdansko vrijeme, 20., 21., 22. i 23. prosinca 2011. U prve tri izvedbe glavnu će ulogu, ulogu slavne i strastvene francuske kiparice Camille Claudel po prvi put plesati Laura Orlić, dok će na izvedbi u petak, 23. prosinca ovu ulogu, kao i na premijeri, tumačiti Cristina Lukanec.

U ovoj glazbeno-plesnoj poslastici plesnim je pokretom i u romantičnom ozračju ispričana dirljiva priča o odnosu i ljubavi francuske kiparice Camille Claudel i njenog učitelja i ljubavnika Augusta Rodina, a na niz najljepših valcera iz glazbene literature: od naslovnog Ravelovog „La Valsea“, preko poznatih valcera Čajkovskog, Šostakoviča i Straussa, pa do valcera Isaaca Dunajevskog iz filma „Cirkus“, što ovu predstavu čini upravo idealnom za blagdansko vrijeme i ozračje.
U ostalim su solističkim ulogama Dmitrij Andrejčuk, Oxana Brandiboura, Vitali Klok, Svetlana Rasskazova, Andrei Köteles, Paula Rus, Svebor Zgurić, Anka Zgurić i Leonid Antontsev.
Scenografiju predstave potpisuje Dalibor Laginja, kostimografiju Manuela Paladin Šabanović, a oblikovanje svjetla Predrag Potočnjak.

SENSEI DAMIRA ORLIĆA U TOP 10 NAJBOLJIH ULOGA U 2011.

Osim što mu je za ulogu Senseija, autora u predstavi "Život lude" prema novelama Ryunosukea Akutagawe u dramatizaciji i režiji Davida Doiashvilija upravo dodijeljena Nagrada "Raniero Brumini" za najbolje ostvarenu mušku ulogu u dramskom programu HNK Ivana pl. Zajca u sezoni 2010./2011., ova uloga Damira Orlića uvrštena je i među deset najboljih muških uloga u Hrvatskoj u 2011. godini.

Lista najboljih objavljena je na T-portalu prema izboru kazališnog kritičara Igora Ružića, koji piše da je ova predstava "Damiru Orliću omogućila da napravi vjerojatno najrazigraniju ulogu u karijeri, barem dosadašnjoj."
Čestitke!

NE PROPUSTITE POPULARNE NOVOGODIŠNJE KONCERTE

Pred sam kraj godine, u HNK Ivana pl. Zajca na programu su, naravno, popularni Novogodišnji koncerti za koje se uvijek traži ulaznica više, i to u srijedu, četvrtak i petak odnosno 28., 29. i 30. prosinca 2011. s početkom u 20 sati.

I ove godine Novogodišnji koncerti imaju iznimno atraktivan program koji će otvoriti „Poziv na ples“ C.M. von Webera. Nakon skladbe Julesa Masseneta, slijedi „Introdukcija i rondo capriccioso“ Camillea Saint-Saensa, jedan od ponajboljih koncerata violinističke literature te potom "Carmen fantazija" glasovitog španjolskog violinističkog virtuoza i skladatelja Pabla de Sarasatea. Program se, naravno, nastavlja Johannom Straussom (mlađim), bečkim skladateljem „kraljem valcera“ kojeg je Richard Wagner nazvao "najmuzikalnijom glavom 19. stoljeća". Tako će cijeli drugi dio programa biti posvećen njegovim šarmantnim i veselim polkama i valcerima s neizostavnim "Na lijepom plavom Dunavu". Sva ta djela i danas zrače svježinom i radošću, te neobičnom ljepotom melodije. A popularni Novogodišnji koncerti u svečanom blagdanskom ozračju bude veselje i zadovoljstvo.
Pod ravnanjem maestra Iva Lipanovića, uz orkestar Opere HNK Ivana pl. Zajca, kao solist će nastupiti sjajni mladi virtuoz na violini Ivan Pochekin, koji je svojim iznimnim muziciranjem već oduševljavao riječku koncertnu publiku. Violinu je počeo učiti u rodnoj Moskvi s pet godina, a već se kao sedmogodišnjak prvi put pojavio uz orkestar. Gostovao je u najpoznatijim koncertnim dvoranama u Moskvi i drugim gradovima Rusije (više od 30) s Moskovskom filharmonijom, Ruskom državnom filharmonijom, Mariinsky simfonijskim orkestrom, Državnim akademskim orkestrom „Svetlanov“ i drugim ruskim simfonijskim orkestrima, a puno je nastupao i u Europi. Svira na violini G. B. Guadagnini iz 1758. godine.

„BABA JAGA JE SNIJELA JAJE“ I „SJAJNO MJESTO ZA NESREĆU“ U TOP 10 NAJBOLJIH PREDSTAVA 2011.

Tportalov kazališni kritičar Igor Ružić odabrao je i najbolje kazališne predstave koje su u prošloj godini igrale u hrvatskim kazalištima, a u njegovom top 10 čak su dvije predstave riječkog HNK Ivana pl. Zajca: „Baba Jaga je snijela jaje“ Dubravke Ugrešić u dramatizciji Ivora Martinića i režiji Ivice Buljana ambijentalno izvedenu u okviru festivala Riječke ljetne noći, te „Sjajno mjesto za nesreću“ Damira Karakaša u dramatizaciji Nine Mitrović i u režiji Dalibora Matanića.

„(...) Ambijentalnost koja se izmakla gradskoj vrevi, snažan pečat autorice i više nego kvalitetni izvođači, od ove predstave čine lektiru koju treba svakome preporučiti“, piše, između ostalog, Ružić o „Babi Jagi...“ , dok u obrazloženju za odabir predstave „Sjajno mjesto za nesreću“ stoji: “Da je proza Damira Karakaša filmična, Matanić je već pokazao, a svojom prvom kazališnom režijom pokazao je i da je scenična. I bez vala euroskepticizma, koji kao da je anticipirao, Karakaš u kazalištu funkcionira, pogotovo kad njegov alter ego tumači Frano Mašković.“

„ŠUMA STRIBOROVA“ U TOP 5 OPERNIH PREDSTAVA 2011.

Po izboru Vjesnikove kritičarke Zdenke Weber, koja je iz opernoga repertoara u Hrvatskoj izdvojila najzapaženije premijerne izvedbe u prošloj godini, riječka opera za velike i male „Šuma Striborova“ Ivana Josipa Skendera pod ravnanjem maestre Nade Matošević i u režiji Ozrena Prohića ulazi u sam vrh ljestvice – među pet najboljih!

„Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca u Rijeci dobilo je, zahvaljujući koprodukciji s Muzičkim biennalom Zagreb, operni naslov koji će nedvojbeno ostati na repertoaru toga za suvremeno hrvatsko glazbeno-scensko stvaralaštvo trajno zainteresiranog kazališta. Naime, praizvedba opere »Šuma Striborova«, s oznakom »opera za velike i male«, Ivana Josipa Skendera, održana 13. travnja pred punim gledalištem u kojemu je bio i veliki broj mališana, već je kod prvog susreta upozorila da je riječ o nadasve maštovitom glazbenom ostvarenju sa svim elementima očaravajućega scenskoga uprizorenja“, piše Zdenka Weber u „Vjesniku“ u tekstu pod naslovom „Zbog odlične opere u Rijeku i Osijek“ te zaključuje: „Solističkim nastupima, zrelim interpretacijama Mirelle Toić u ulozi Majke, bogato obojenome mezzosopranu Kristine Kolar u ulozi zle Snahe, sonornome basu Siniše Štorka u ulozi Stribora, raspjevanome tenoru Sergeja Kiseljeva u ulozi razdraganoga Malika Tintilinića, zvonkome tenoru Voljena Grpca u ulozi sina i poetskome sopranu Marijane Radić u ulozi Djevojčeta, valja uputiti pohvale za skladno odvijanje predstave. U ulozi Pripovjedača pažnju je odličnim nastupom privlačio i bariton Robert Kolar. Ukratko, ostvarena riječkim snagama, jednako onima na pozornici, uz soliste i profesionalno dorađene nastupe Orkestra i zbora Opere te članove Baleta HNK Ivana pl. Zajca, sve pod ravnanjem Nade Matošević, kao i onima zaslužnima za sve pripremne radove, praizvedba Skenderove »Šume Striborove« novo je poglavlje u povjesnici Opere u Rijeci, kojom se pokazuje briga za ostvarivanje repertoara hrvatskih opernih naslova.“