HNK Zajc - Rijeka

Vi ste ovdje: Početna > Arhiv > Sezona 2010/2011 > Novosti > Veljača

ZAHVALA POSJETITELJIMA

Iskreno zahvaljujemo svim našim posjetiteljima koji su se odazvali i svojim prilozima, na blagajni Kazališta, pomogli humanitarnu akciju prikupljanja pomoći za riječki Centar za autizam, što ju je pokrenuo Rijekatekstil-Domus. Hvala vam i u ime onih kojima ste nesebično pomogli.

„MASKARADA“ U DOBA KARNEVALA – PROJEKT SVIH ANSAMBALA O SVIM LJUDSKIM MASKAMA

Na sceni riječkog HNK Ivana pl. Zajca upravo nastaje još jedan veliki projekt koji će ujediniti sve kazališne ansamble, a koji se s nestrpljenjem očekuje zbog nekoliko razloga. Riječ je o Ljermontovljevoj Maskaradi, premijeri Hrvatske drame u kojoj će uz dramske glumce sudjelovati i članovi baletnog ansambla kao i članovi zbora i orkestra Opere, a premijerno će biti izvedena 3. veljače 2012.

Rusku romantičarsku dramu o ljubavi i opsesivnoj ljubomori koja vodi tragičnom ishodu, režirat će, Riječanima dobro poznat, čuveni slovenski redatelj Vito Taufer koji je u riječkom Kazalištu ostvario neke doista antologijske predstave. O tome što ga je privuklo u Maskaradi,Vito Taufer kaže: „Privuklo me ono što je zapravo neka esencija romantizma, kao da su svi elementi romantike ovdje sažeti u jedno. Sve mi je izgledalo jako dramatično i teatralno, s puno mogućnosti i materijala za glumačku egzibiciju. Zanimljiva mi je bila upravo ta podloga -romantika- kao nešto što crpi snagu iz jednog radikalno nihilističkog duhovnog prostora.“
Drama u stihovimaMaskarada, djelo u kojemu jedna izgubljena naušnica postaje epicentar svih događanja, spletki i tragičnih završetaka, isprepliće se oko likova kockara, dama, barunice, sobara i brojnih drugih likova. Bal pod maskama služi kao krinka čovjeku i društvu koji je u stanju dobro prikriti svoja brojna prijetvorna lica i presuditi jednoj sasvim nedužnoj ljubavi. A ovaj klasik romantizma na riječku scenu stiže u novom, majstorskom prijevodu pjesnika Luke Paljetka.
Brojnu glumačku ekipu predvode Dražen Mikulić kao ljubomorni Arbenjin te Aleksandra Stojaković kao njegova mlada žena Nina. Inače, mlada glumica i nova članica ansambla Hrvatske drame Aleksandra Stojaković će ulogom Nine u Maskaradi debitirat na daskama riječkog HNK-a, nakon što je već ostvarila nekoliko zapaženih uloga u zagrebačkim, uglavnom dječim, kazalištima dok ju je široka publika mogla upoznati u popularnoj televizijskoj seriji Provodi i sprovodi.
Ostale uloge tumače Jasmin Mekić, Andreja Blagojević, Denis Brižić, Alen Liverić, Davor Jureško, Zdenko Botić, Anastazija Balaž Lečić, Biljana Torić, Sabina Salamon, Tanja Smoje, Igor Kovač, Predrag Sikimić i Nenad Vukelić, a u predstavi sudjeluje i pjevačica Alba Nacinovich.
Dramaturginja je Marijana Fumić, koreografiju potpisuje Matjaž Farič, a scenografiju Dalibor Laginja dok je kostimografkinja Barbara Podlogar. Autor glazbe je Mitja Smrekar Vrhovnik, a oblikovatelj svjetla Deni Šesnić.
U predstavi se izvode i uglazbljeni Ljermontovljevi stihovi.

KOSTIMI KOJI SE OVE SEZONE NOSE NA MASKARADI

Nakon Jurja Zigmana, još jedno modno dizajnersko ime dio je autorske ekipe koja radi u HNK Ivana pl. Zajca. Riječ je o kostimografinji predstave „Maskarada“ Barbari Podlogar, inače poznatoj slovenskoj modnoj dizajnerici i stilistici. Iako se okrenula svijetu kostimografije, kazališne i filmske, Barbara Podlogar, zahvaljujući svojim odjevnim kolekcijama, još uvijek pripada i modnoj sceni.

Sve do 2009. bila je jedan od najcjenjenijih slovenskih televizijskih stilista o čemu svjedoče i njene nagrade za najbolji TV stil. A od 2009. godine radila je u Parizu kod jednog od najboljih i najvećih živućih svjetskih dizajnera Azzedinea Alaïae, čije ime uvijek znači vrhunski stil, glamour i senzualnost.
Osmisliti kostime za predstavu „Maskarada“ značilo je velik posao. A kako je Barbara Podlogar odjenula Ninu i Baronesu Štral za peterburšku maskaradu, odnosno glumice Hrvatske drame, nositeljice glavnih ženskih uloga u predstavi, Aleksandru Stojaković i Andreju Blagojević, možete vidjeti i na ovim fotografijama.
Međutim, ne propustite i „uživo“ vidjeti ove atraktivne, glamurozne haljine kao i sve ostale kostime u predstavi. Dođite na „Maskaradu“, predstavu o maskama koje se nose na balovima, ali i svakoga dana i otkrijte što se dogodi kada sve maske konačno padnu.

OBNOVA „NABUCCA“ SA ZVJEZDANIM SOLISTIMA

Glasovita predstava Opere HNK Ivana pl. Zajca i omiljena predstava riječke publike Verdijeva opera Nabucco pod vodstvom maestre Nade Matošević i u režiji Ozrena Prohića ponovno se vraća na riječku pozornicu. Svečana obnova je u subotu, 11. veljače, a potom slijede izvedbe u ponedjeljak i utorak, 13. i 14. veljače, pa će tako biti moguće provesti i Valentinovo u Kazalištu uz ovu glasovitu opernu priču neprolazne popularnosti.

Jednu od najpoznatijih Verdijevih drama o babilonskom kralju koji je nakon dužeg arbitriranja ipak odlučio ponijeti se ljudski prema židovskom narodu, interpretirat će orkestar i zbor riječke Opere, članovi riječkog Baleta te sjajni operni pjevači. U naslovnoj ulozi nastupit će operna zvijezda svjetskoga glasa, bariton Yuri Nechaev koji je najveći dio opernih rola ostvario u Boljšoj teatru, a iz njegove bogate karijere ističu se nastupi u pariškoj Operi, milanskoj La Scali i Metropolitan operi. Proslavljena bugarska sopranistica, istinska Verdijeva heroina Gabriela Georgieva pjevat će ulogu Abigaille, ulogu kojom je tijekom svoje bogate karijere ostvarili veliki uspjeh i simpatije publike.
I u ulozi Zaccarije ćemo slušati gosta, sjajnog basa Ivicu Čikeša, dok će u ostalim ulogama nastupiti solisti, članovi riječke Opere: Voljen Grbac, Kristina Kolar, Siniša Štork, Sergej Kiselev i Milica Marelja.
U autorskoj su ekipi predstave i scenograf Dalibor Laginja, kostimograf Silvio Vujičić, koreografkinja te asistentica redatelja Jasna Frankić Brkljačić, oblikovatelj svjetla Deni Šesnić te autor video projekcija Ivan Faktor.
Predstava „Nabucco“ premijerno je izvedena 2003. godine, pod vodstvom maestre Nade Matošević. Osim besprijekornom glazbenom izvedbom, puno je pažnje privukla i novom redateljskom koncepcijom Ozrena Prohića koji je starozavjetnu priču o babilonskom porobljavanju Židova sagledao kao priču o duhovnosti pri čemu geometrijski raspored situacija na sceni govori o dramaturškim odnosima.
I publika i kritika takvu su predstavu prihvatili s oduševljenjem, pa stoga ne čudi njen povratak na riječku scenu.
Od svih opera inspiriranih Starim zavjetom , Verdijev Nabucco doživio je najveću popularnost. Vrlo često sam Verdi je naglašavao kako je upravo s tom operom započela njegova blistava karijera i kako je, usprkos svim teškoćama, ta opera ipak “bila rođena pod sretnom zvijezdom.” Upravo je Nabucco, sa svojim velikim i znamenitim zborom Va, pensiero, pronio Europom slavu mladog kompozitora. U Rijeci je prvi put ova opera izvedena 1845., samo tri godine nakon milanske praizvedbe, pod ravnanjem Giuseppea Zajtza, oca Ivana pl. Zajca.

VRLO USPJELA PRIČA O ŽIVOTU I NIŠTAVILU

„Maskarada“ je postavila niz pitanja i otvorila vrata onim zatomljenim osjećajima našeg postojanja koje ne želimo vidjeti, a još manje o njima razmišljati. Bila je to izvedba s mnoštvom likova, manje ili više izrađenih ili samo naslućenih, ali se svaki detalj pažljivo razradio, svaki je izrečeni stih imao svoju dubinu, težinu, snagu, suptilnost i začudnu bolnost u doživljaju i svaki je glumac ostavljao svoj trag u gledatelju.“ Tako je o premijernoj izvedbi Ljermontovljeve „Maskarade“ u režiji Vita Taufera u svom osvrtu za Hrvatski radio istaknula Gloria Fabijanić Jelović.

„Voluminozna jednostavnost scenografije Dalibora Laginje sjajno se sljubila sa majstorskom čarolijom svjetla Denija Šesnića, a razigranost boja i lepršavost kostima Barbare Podlogar još je jače podcrtavala mračnu dubinu životne priče društva u svoj njegovoj izopačenoj zlobi i blatu. Sve to, majstorski zaokruženo vrlo dobrim bandom, nenametljivim zborom i toplim vokalom Albe Nacinovich. Još jedna vrlo vrlo uspjela Tauferova priča o životu i ništavilu“, zaključila je na kraju Gloria Fabijanić Jelović.
O nositeljima glavnih uloga u predstavi, kritičarka Kim Cuculić u „Novom listu“ piše: „Za ulogu Arbenjina habitusom je dobro odabran Dražen Mikulić, koji je utjelovio naizgled hladnu i kockarski proračunatu osobu unutar koje se zapravo odvija prava drama opsesivno ljubomorna muškarca. Pravo iznenađenje premijerne izvedbe bila je mlada glumica Aleksandra Stojaković, nova članica Hrvatske drame, koja se u ulozi Nine predstavila kao ugodna scenska pojava i glumica lijepe boje glasa i dobre dikcije. Stojaković je posebno dojmljiva u sceni umiranja, koju je odigrala emotivno, bez pretjeranog tragičkog patosa.“
A o ostalim glumačkim kreacijama u nastavku dodaje:“...Davor Jureško kao Maska i Denis Brižić u ulozi Kazarina

bili su posve realistični. Ulogu Špriha, s osjećajem za komičke nijanse, odigrao je Alen Liverić, a u ulozi Liječnika decentan je Zdenko Botić. U ulozi koketne spletkarice Baronese Štral uvjerljiva je Andreja Blagojević. Zavodljiva Kneza Zvjezdiča, zavodnika i lukavca, tumači Jasmin Mekić, koji stihovanu formu također izgovara dosta prirodno. Anastazija Balaž Lečić u interpretaciju Služavke unijela je određenu komičnost, a u ulozi Sluge pojavljuje se Nenad Vukelić. U gotovo »filmskim« prizorima kartaše, goste i dame utjelovili su Biljana Torić, Sabina Salamon, Tanja Smoje, Igor Kovač i Predrag Sikimić.“
„Unatoč vremenskim neprilikama, posebice olujnim udarima bure i snijegom prekrivenoj okolici Rijeke, u teatru je malo mjesta ostalo prazno, a ljubitelji kazališta dugotrajnim pljeskom i uzvicima „bravo“ nagradili su 85 sudionika ove drame“, u svom je izvještaju, na stranicama „Vjesnika“, naglasila pak Ljiljana Mamić Pandža.

KONZUM I GARDENS VAS NAGRAĐUJU ZA VALENTINOVO

Konzum je u suradnji s HNK Ivana pl. Zajca nagradio 50 svojih najsretnijih Facebook fanova ulaznicama za proslavljenu Verdijevu operu Nabucco 14.02. u 19:30, te je tako svojim kupcima čestitao Valentinovo .

Pored toga, kako bi upotpunili večer sa voljenom osobom Kazalište Vam zajedno sa restoranom Gardens iz Rijeke također želi čestitati Valentinovo te smo za Vas osigurali mali gastronomski užitak. Nekoga od Vas, na Vašoj stolici u Kazalištu, dočekat će kuverta i postat ćete dobitnik ručka ili večere za dvije osobe u restoranu Gardens (Riva 6). Možda ćete se upravo Vi naći u tih sretnih pet dobitnika, pa stoga požurite po svoju ulaznicu.

KONCERT "BASIJADA" ODGOĐEN ZA 29. OŽUJKA

Zbog bolesti, odgađa se koncert "Basijada" najavljen za petak, 17. veljače 2012., a koncert će biti održan u novom terminu: u četvrtak, 29. ožujka 2012. s početkom u 20.00 sati.
Posjetitelji koji su kupili ulaznice mogu ih zadržati i iste koristiti za novi termin koncerta ili ih vratiti na blagajnu Kazališta uz povrat novca.

ŠTO BI REKLA ANTIGONA, TA VJEČNA DJEVOJKA

"Što bi rekla Antigona o tome što je vjekovima pretvarana u predmet studija za tolike pisce, filozofe, sociologe, politologe, psihoanalitičare? Što bi rekla ta vječna djevojka, živa pokopana u vlastitom „grobu, vjenčanoj sobi, podzemnoj tamnici?“
Pitanje je to kojima se između ostalog, a prema riječima dramaturginje Laure Marchig, bavi predstava "Antigone" / "Antigona" Talijanske drame čija je premijerna izvedba na programu u subotu, 25. ožujka 2012. u 19.30 sati.

Temeljena na istoimenoj starogrčkoj, Sofoklovoj tragediji, ova predstava donosi priču o heroini koja se suprotstavlja vlasti i zakonu u želji da zaštiti i posluša zakone više od ljudskih, što, naravno, sigurno vodi tragičnom ishodu: Antigona živa biva zatvorena u grobu.
No, istodobno se predstava, kako to pojašnjava Laura Marchig, iz sadašnjeg trenutka bavi i pitanjem: "Bi li se začudila Antigona, kad bi saznala da je postala izlikom suvremenim filozofima i piscima, koji nas pozivaju da preispitamo izvjesnosti svijeta, ideju koju smo stvorili o pojmu demokracije od pamtivijeka, ali naročito iz vremena Francuske revolucije, i koji nas upozoravaju na opasnosti koje proizlaze od same demokracije (Slavoj Žižek, Sibila Petlevski, itd.)?"
Pa tako, također prema riječima Laure Marchig: "Antigona koju susrećemo u ovoj predstavi sluša s gnušanjem i užasom razne teorije, koje se odnose na nju, ispružena u svome „grobu, vjenčanoj sobi“ boreći se s vjenčanom haljinom iznad sebe kao mračnom prijetnjom. Jauče svoju muku u nadi da će je netko čuti, viče svoje pravo da bude gospodaricom svojih nakana, svoje pravo da bude Lik. Kao takva želi nadživjeti svog autora, svakog autora koji je nastoji izazvati. A bit će međutim ona pobjednicom, i u ovom slučaju, i u odnosu spram nas. Antigona. Pobijedit će njezin mit koji ostaje i danas još misterij i vječita proturječnost."
Naslovnu uloge, ulogu Antigone, tumači Elena Brumini, uloge Ismene, njene sestre tumači Rosanna Bubola, dok Kreonta, zanimljivo, igraju Bruno Nacinovich i Elvia Nacinovich. Antigonina zaručnika Hemona igra Giuseppe Nicodemo, a njegovu majku Euridiku, Kreontovu ženu tumači Elvia Nacinovich. U ulozi Stražara je Lucio Slama, a proroka Tiresije Alida Delcaro. Zbor čine Leonora Surian, Miriam Monica i Alida Delcaro.
Uz Ozrena Prohića i Lauru Marchig, u autorskoj su ekipi i Stefano Katunar, koji s Ozrenom Prohićem potpisuje scenografiju, kostimografkinja Manuela Paladin Šabanović i oblikovatelj svjetla Deni Šesnić. Koreografiju potpisuje Žak Valenta, a glazbu Vlaho Prohaska.

KONCERTNI UŽITAK KOJEG NE SMIJETE PROPUSTITI

Koncertna sezona u HNK Ivana pl. Zajca nastavlja se u subotu, 3. ožujka 2012. Simfonijskim koncertom orkestra Opere čiji atraktivni program obećava još jedan iznimni glazbeni užitak i pravu koncertnu poslasticu. Naime, pod dirigentskim vodstvom maestre Nade Matošević, zahvaljujući kojoj struka orkestar riječke Opere ocijenjuje i naziva vodećim orkestrom u Hrvatskoj, kao solistica će nastupiti riječka operna zvijezda, mezzosopranistica Kristina Kolar. Ona je, podsjetimo, prošle godine dobila prestižnu Nagradu "Milka Trnina" za ulogu Santuzze u Mascagnijevoj "Cavalleriji rusticani" izvedenoj ambijentalno na festivalu Riječke ljetne noći, također pod ravnanjem Nade Matošević.

Koncert će započeti djelom omiljenog glazbenog genija Wolfganga Amadeusa Mozarta odnosno uvertirom opere "Čarobna frula", jednog od njegovih najvećih djela, što ga je napisao pred sam kraj svoga života.
Potom slijedi jedno od najpoznatijih djela glazbenog romantičara Franza Schuberta: njegova 8. simfonija u h-molu, poznata i kao "Nedovršena". Iako, stjecajem okolnosti, nije izvedena za Schubertova života, mnogi teoretičari upravo 7. simfoniju ocjenjuju kao djelo u kojem je Schubert ponajviše ostvario svoj vlastiti umjetnički stil te je svrstvaju u red najznačajnih romantičkih simfonija.
"El Amor Brujo", djelo kojim se nastavlja koncertni program, iznimno je popularno djelo španjolskog skladatelja Manuela De Falle, jedne od središnjih ličnosti španjolske glazbe prve polovice 20. stoljeća. Svoja je djela prožeo obilježjima i koloritom izvorne andaluzijske i kastiljske glazbe, pa tako i ovo, koje se u Hrvatskoj najčešće prevodi kao "Ljubav čarobnice". Protkano iznimnom glazbenom ljepotom i originalnošću, natalo je na tekst Gregoria Martíneza Sierre pisanom na dijalektu andaluzijskih Roma. Upravo te stihove pjevat će Kristina Kolar.
Koncert pak završava jednim od najizvođenjih djela Georgesa Bizeta, autora glasovite opere "Carmen": Simfonijom br. 1 u C-duru. Bizet ju je napisao sa samo 17 godina, kao školski zadatak. Čini se da ju je potpuno zaboravio, i otkrivena je tek 1935. Nakon prvog izvođenja, odmah je proglašena remekdjelom mladog autora.

„ANTIGONE“- NOVA VIZIJA MITA I NOVA USPJEŠNICA RIJEČKOG TEATRA!

„Talijanska drama Hrvatskoga narodnog kazališta Ivana pl. Zajca u subotu je premijerno odigrala starogrčku Sofoklovu tragediju „Antigona“. Na kraju te predstave u kojoj se isprepliću antika i sadašnjost, publika je dugotrajnim pljeskom nagradila devetero njenih protagonista, predvođenih Elenom Brumini kao Antigonom, ali i sve ostale zaslužne za nastajanje ove nove uspješnice riječkog teatra na čelu s redateljem Ozrenom Prohićem.“

Tim je rečenicama novinar Damir Herceg u „Vjesniku“ izvjestio o uspjehu premijerne izvedbe predstave „Antigone“ ansambla Talijanske drame. A slično je u svom osvrtu za Hrvatski radio naglasila i Gloria Fabijanić Jelović: „Predstava je to koja izaziva svojim prvim dodirom sa publikom iznenađenje, čuđenje i oduševljenje. Režijski posve nov, neprepoznatljiv, svjež, razigrane mašte i dubokih promišljanja svake scene, svakog lika ponaosob, bio je autor i redatelj Ozren Prohić.“
U nastavku pak Gloria Fabijanić Jelović dalje navodi: „Kombiniranje Sofoklovih besmrtnih stihova i povijesnih razmišljanja bitka, civilizacije, politike, emocija i snažnih poruka poznatih svjetskih imena politike, filozofije, književnosti, psihologije, sve to sljubljeno u efektnoj igri ne prevelike, ali sjajne glumačke ekipe, čini jednu priču koja osvaja, ironizira sa primjesama humora, koja traži posvemašnju pažnju gledatelja i veliku koncentraciju“, te zaključuje: „Svrsishodna, zanimljiva scenografija Stefana Katunara i Ozrena Prohića, izvrsno monokromatsko svjetlo Denija Šesnića i efektni kostimi Manuele Paladin Šabanović, vrlo dobra koreografija Žaka Valente i glazba Vlaha Prohaske kojom se dopunjava priča, čine jednu novu, zanimljivu cjelinu u kojoj mit o Antigoni dobiva posve novu viziju. Zanimljiva predstava za naknadno promišljanje. Jer, čuje li nas itko iz naših nevidljivih, svakodnevnih „grobova“ kada jaučemo i postavljamo pitanja opstanka, pravde, preživljavanja. Pitanje na koje ćemo još dugo tražiti odgovor.“
“Predstava „Antigona“ postavljena u postmodernističkom ključu, ne proizvodi učinak prave tragičke krivnje ni katarze, već s ironijskim odmakom i ludičkim elementima stvara okvir za scensku igru koja gledatelja poziva na razmišljanje o suvremenom demokratskom društvu koje, paradoksalno, iznova dovodi u pitanje ljudske slobode, kao i moralna i etička prava pojedinca“, zaključak je pak kritike Kim Cuculić u „Novom listu“.