HNK Zajc - Rijeka

Vi ste ovdje: Početna > Arhiv > Sezona 2010/2011 > Novosti > Ožujak

„CARMINA BURANA“ PONOVNO U TRAVNJU: REZERVIRAJTE ULAZNICE VEĆ SADA!

S velikim uspjehom i doista ogromnim zanimanjem publike, zbog koje su ulaznice „planule“ a mnogi ostali bez njih, završen je prvi blok izvedbi Orffove „Carmine Burane“ u koreografiji Huga Viere. Zbog brojnih upita i nesmanjenog zanimanja kazališnih posjetitelja, obavještavamo da je sljedeći blok izvedbi predstave u travnju i to 20., 21., 23. i 24. travnja 2012.

Stoga ne propustite prigodu i rezervirajte svoje ulaznice na vrijeme odnosno već sada i osigurajte svoje mjesto za ovaj „sjajan i snažan scenski doživljaj“ (M.Đurinović) koji je postao i istinski kazališni hit. Rezervacije se obavljaju na blagajni Kazališta (tel. 051/337.114 ili e-adresa: blagajna@hnk-zajc.hr) svakim danom od 9 do 13 sati i jedan sat prije početka predstave koja je toga dana na kazališnom programu.

NAKON RASPRODANIH PREDSTAVA, NAJAVLJUJEMO ČEMU NI NADALJE NEĆETE MOĆI ODOLJETI U ZAJCU

Da je riječka publika vjerna svom Kazalištu i da u njegovu programu pronalazi i prepoznaje dovoljno razloga i atraktivnosti za redovne posjete, svjedoči i podatak da su samo tijekom ovog tjedna čak dvije predstave bile posve rasprodane te da se za njih tražila ulaznica više.

Riječ je o glasovitom riječkom „Nabuccu“, Verdijevoj operi uz koju su mnogi Riječani željeli provesti večer Valentinova, a samo oni koji su na vrijeme osigurali ulaznice u tome su i uspjeli. Ista situacija ponovila se i dva dana kasnije, u četvrtak, 16. veljače, na dramskoj predstavi „Maskarada“. Nedavno premijerno izvedena, ova je predstava očito brzo pronašla siguran put do brojne publike, koja je ispunila sva mjesta u gledalištu, čak i ona na balkonu, jednako kao i, primjerice, u četvrtak. 9. veljače.
A Riječane i dalje u Kazalištu očekuje bogat i zanimljiv program. Tako najavljujemo skorašnju premijeru „Antigone“ Talijanske drame, nastale prema istoimenoj starogrčkoj, Sofoklovoj tragediji koja nikada, unatoč dugom protoku vremena, nije izgubila na svojoj intrigantnosti, a predstava se istodobno bavi i propitivanjem slavne heroine i njenog besmrtnog mita iz današnjeg vremena. Predstava se izvodi uz titlove na hrvatskom jeziku.
A sredinom ožujka: „Manon Lescaut“! Slavna Puccinijeva opera prvi put u izvedbi ansambla riječke Opere od njegova ustanovljenja 1946. godine. Međutim, ova je predstava i ranije izvođena u Rijeci, izvodile su gostujuće operne družine u današnjoj zgradi Kazališta, tadašnjem Teatru comunale. A na izvedbu „Manon Lescaut“ 1895. godine stigao je osobno i, tada mladi, maestro Puccini. Opera je očarala i ushitila Riječane. A vjerujemo da će tako biti i sada, 117 godina kasnije, jer opera o lijepoj Manon koja strastveno voli mladoga Des Grieuxa s jedne, a novac i bogatstvo s druge strane, jednako je neodoljiva i danas, zbog čega se i zadržala na svim svjetskim opernim pozornicama. Pod dirigentskim vodstvom Nade Matošević i u režiji Janusza Kice nastupit će vrhunska solistička imena.
ekskluzivni pokrovitelj opere

NEODOLJIVA PUCCINIJEVA "MANON LESCAUT" PRVI PUT U IZVEDBI RIJEČKE OPERE!

Dobro je znano kako je Giacomo Puccini, uz Giuseppea Verdija, zasigurno najomiljeniji autor riječke operne publike. A tome je tako još od kraja 19. stoljeća, kada se stvorila čvrsta veza Puccini - Rijeka, i od kada riječka publika u svom kazalištu sve do danas, redovno i s posebnim zanimanjem prati njegove predstave. A posebna epizoda te duge priče vezana je upravo uz operu "Manon Lescaut " koja će pod ravnanjem maestre Nade Matošević Orešković i u režiji Janusza Kice biti premijerno izvedena u petak, 16. ožujka 2012. i to prvi put u izvedbi ansambla riječke Opere!

Naime, iako je Puccini često na riječkom opernom repertoaru, podsjetimo samo na uspješnice iz ranijih sezona Toscu ili Madame Butterfly, od osnivanja tadašnjeg Narodnog kazališta u Rijeci i ansambla Opere (tada Opere i baleta) 1946. godine, ova opera koja je Pucciniju donijela svjetsku slavu, nije bila postavljena na riječku scenu.
A prvi put "Manon Lescaut " izvedena je u Rijeci davne 1895. godine u tadašnjem Teatru Comunale, samo dvije godine nakon praizvedbe u Torinu. A na dvije izvedbe došao je osobno – maestro Puccini!
No, krenimo s pričom od početka:
Riječke novine La bilanca su krajem ožujka 1895. objavile iznimno zanimljivu vijest o pismu kojim „slavni maestro Puccini“ najavljuje svoj dolazak na riječku premijeru Manon Lescaut krajem travnja. Vijest je, naravno, ushitila Riječane. Međutim, Puccini se nije pojavio. A opera Manon Lescaut je osvojila publiku. Međutim, kada to više nitko nije očekivao, u Rijeku je stigao Maestro. Bilo je to u subotu, 4. svibnja.
„Simpatični i vrijedni maestro Puccini, tvorac tako zadivljujućeg djela, može uzviknuti poput Cezara, ali na nimalo krvavu polju, nego na poetskom i veselom...veni, vidi, vici. Giacomo Puccini nenaoružan čak niti dirigentskom palicom, nego doputovavši kao turist, osvojio je u tren udivljenje i naklonost naše publike, koja se u pokazivanju osjećaja mladome ali već velikom maestru, prepustilo više deliriju nego oduševljenju. U subotu navečer, još prije nego se podigao zastor, općinstvo ga je htjelo vidjeti i zasuti pljeskom. Od toga trenutka ovacije su maestru bile frenetične.“
Na kraju predstave skladatelj je bio obasut kišom cvijeća, uz bučne ovacije, dok se istodobno dijelio letak s epigramom u njegovu čast. Pred zastor je pozvan čak 34 puta, a dan poslije, u nedjelju, 5. svibnja 30 puta. Prije odlaska iz Rijeke, omiljeni je gost potaknut veličanstvenom dobrodošlicom Kazalištu predao pismo zahvale svima koji su ga podržali u gradu koji, kako je napisao, „nije štedio pohvala i počasti“.
A vjerujemo da će slična atmosfera vladati i sada, 117 godina kasnije, jer opera o lijepoj Manon koja strastveno voli mladoga Des Grieuxa s jedne, a novac i bogatstvo s druge strane, jednako je neodoljiva i danas, zbog čega se i zadržala na svim svjetskim opernim pozornicama. Pod dirigentskim vodstvom Nade Matošević Orešković i u režiji Janusza Kice nastupit će vrhunska solistička imena.
A ekskluzivni pokrovitelj opere je

ZAGREBAČKE PREDSTAVE ZA DJECU I MLADE GOSTUJU U ZAJCU

Dvije predstave za djecu i mlade zagrebačkih kazališta, VIS Životinje Gradskog kazališta Trešnja i Matilda Dječjeg kazališta Dubrava gostuju u HNK Ivana pl. Zajca u ponedjeljak, 5. i utorak, 6. ožujka 2012

Tako je u ponedjeljak, 5. ožujka s početkom u 19.30 sati na programu predstava VIS Životinje Gradskog kazališta Trešnja što je kao autori i redatelji potpisuju Saša Božić i Ksenija Zec. Taj je autorski projekt uzbudljivo putovanje, koje govori o nizu običnih i neobičnih zgoda iz života adolescenata i životinja. Dječak Kuna mašta o osnivanju rock benda, koji će ovladati glazbenim svijetom. Za početak treba pronaći glazbenike i pjevača. Kuna se odlučuje za prijatelje iz škole s kojima oformljuje band. Pojavom talentirane pjevačice počinju nevolje u grupi. U predstavi glume Larisa Navojec / Maja Posavec, Tvrtko Jurić, Damir Klemenić, Jerko Marčić i Rakan Rushaidat.
U utorak, 6. ožujka predstava Matilda nastala prema romanu Roalda Dahla u dramatizaciji i režiji Olivera Frljića, imat će dvije izvedbe: u 12.00 te u 19.30 sati.
Priča je to o iznimno darovitoj djevojčici koja ima nadnaravne moći. Međutim, u obitelji njezina darovitost nije dobrodošla. I tako će ostati do prvog dana škole kada Matilda upoznaje svoju učiteljicu. Od tada se Matildin život naglo mijenja. Ono što ne dobiva u obitelji, Matilda će pronaći u liku učiteljice. I tu počinje jedna nova priča - priča o razumijevanju, potpori i ljubavi.
U predstavi glume Karolina Horvat, Marija Kolb, Bruno Kontrec, Petar Atanasoski i Lada Bonacci.

MANON LESCAUT - RADIKALNO OBOŽAVANJE ŽIVOTA

Na sceni riječkog Kazališta, probe za Puccinijevu "Manon Lescaut" ulaze u svoj zadnji tjedan, a uzbuđenje pred premijeru glasovitog djela, koje na riječkoj opernoj pozornici nije izvedeno još od 1934. godine, sve je veće.

Operna predstava nastaje pod vodstvom dirigentice Nade Matošević Orešković i redatelja Janusza Kice, poznatog srednjoeuropskog redatelja koji je svoju, iznimno uspješnu i zapaženu, prvu opernu režiju u Hrvatskoj ostvario upravo u riječkom HNK Ivana pl. Zajca. Bilo je to prije tri godine kada je režirao Verdijevu "Traviatu", a kritika je tada, podsjetimo, ocijenila "redateljskom vizijom u maniri najboljeg eurospskog teatra" (B. Pofuk) ili pak zaključila kako Janusz Kica "posjeduje fini glazbeni senzibilitet s uvjerljivom dozom stanovite elegancije jednog, gotovo bi se moglo reći, poetičnog odnosa spram glazbe i drame" (B. Perić Kempf).
A o svojoj redateljskoj viziji Puccinijeve "Manon Lescaut", redatelj Kica kaže: „Moja je ambicija pokušati, koliko to mogu, režirati glazbu. A budući da sam u prvom redu dramski redatelj, koji gostuje u operi, ne zanima me muzealno rekonstruiranje sadržaja nego ljudi, dramske situacije, odnosi među likovima. „Manon Lescaut“ je prava oluja glazbenih ideja i jedan gotovo apstruzni sadržaj. Stoga sam taj sadržaj pokušao opravdati pričajući priču iz perspektive De Grieuxa. A cijela priča tako je postala reminiscencijom jednog događaja.“

Govoreći pak o naslovnoj junakinji, Janusz Kica ističe: „Manon Lescaut lik je sazdan od kontradikcija: prijetvorna je i iskrena u isto vrijeme, i uvijek u svemu posve do kraja. Sposobna je iskreno ljubiti, ali i prodati se. Koketna i zavodljiva zapravo zna sve o svojoj sudbini jer o tome često govori, svjesna je da njena priča ne može imati sretan kraj. Zapravo postoji nešto radikalno u njenom obožavanju života. Ona je poput kamikaze."
Naglasimo da će se u ulozi Manon Lescaut izmijenjivati tri sjajne sopranistice: Gabriela Georgieva, Olga Kaminska i Vedrana Šimić, a sve tri su svoj izniman pjevački talent potvrdile i pred riječkom opernom publikom.
Inače, temu za operu "Manon Lescaut" Puccini je pronašao u romanu francuskoga pisca Abbéa Prévosta "L'histoire du Chevalier des Grieux et de Manon Lescaut". Danas su i Prévost i njegov roman gotovo zaboravljeni, dok je lik Manon ostao trajno zapamćen i još je dugo izazivao umjetničku maštu. Uspješna operna verzija ove priče, bila je popularna "Manon" Julesa Masseneta praizvedena nekoliko godina prije no što je Puccini započeo rad na svojoj operi.

Zbog toga se izdavač Ricordi protivio njegovu izboru, što ga je Puccini pak obrazložio riječima: “Manon je heroina u koju vjerujem. Ona naprosto ne može ne uspjeti osvojiti srca publike. Zašto ne bi mogle postojati dvije opere o njoj? Pa žena poput Manon može imati i više od jednoga ljubavnika.” A potom je dodao: "Massenet je doživljava poput Francuza, s puderom i menuetima. Ja je doživljavam poput Talijana, s beznadnom strašću."
Dok uskoro ne objavimo i fotografije riječke "Manon Lescaut", donosimo vam kostimografske skice Lea Kulaša koji je "odjenuo" lijepu i zavodljivu Manon.

ekskluzivni pokrovitelj opere

„BABA JAGA JE SNIJELA JAJE“ UVRŠTENA U PROGRAM „MARULIĆEVIH DANA“

Predstava „Baba Jaga je snijela jaje“ prema romanu Dubravke Ugrešić u scenskoj adaptaciji Ivora Martinića i u režiji Ivice Buljana, premijerno izvedena na prošlogodišnjem festivalu Riječke ljetnne noći, uvrštena je u program Festivala hrvatske drame i autorskog kazališta „Marulićevi dani“ što će se održati u splitskom Hrvatskom narodnom kazalištu od 21. do 28. travnja 2012. Objavljeno je to nakon što je Vijeće Festivala jednoglasno prihvatilo prijedlog izbornice Gordane Ostović.

„Baba Jaga je snijela jaje“ našla se tako među devet izabranih predstava, s isto toliko različitih spisateljskih, ali i izvedbenih poetika, koje osim kvalitete, povezuju dvije tematske linije: obitelj kao nukleus društva i žene te njihov doživljaj vremena.

Riječka festivalska uspješnica „Baba Jaga je snijela jaje“ bazirana je na istoimenome romanu Dubravke Ugrešić, koja revidirajući izvorni mit o vještici Babi Jagi ispisuje trodijelnu modernu bajku o obiteljskom nerazumijevanju, starenju i potrazi za ljubavlju. U tri žanrovski različita dijela kroz putovanje likova istražuje se starost u intimnim pričama političke i društvene sadašnjosti. Glavni likovi „Babe Jag“e bore se s osamljenošću, hipertrofiranim emocijama, te osjećajima nemoći i nepripadanja. Kroz igranje različitim žanrovima, diskursima i stilovima, priča oživljava drevni mit o ženskoj emancipaciji – autentično slavenski, ali za sve prostore i sva vremena.
Uz redatelja Ivicu Buljana, autorsku ekipu čine i slavni scenograf Jean-Guy Lecat, kostimografkinja Ana Savić Gecan, autor glazbe Mitja Vrhovnik Smrekar i autorica songova Olja Savičević Ivančević.
U glumačkoj su ekipi Ana Karić, Alma Prica, Milena Zupančič, Olivera Baljak, Jelena Lopatić, Jasmin Mekić, Zdenko Botić, Tanja Smoje, Žarko Radić, Zoran Prodanović Prlja, Damir Orlić i pjevačica Ivanka Mazurkijević.

JEDNA OD NAJLJEPŠIH PUCCINIJEVIH OPERA PREMIJERNO 16. OŽUJKA

U HNK Ivana pl. Zajca održana je konferencija za novinare na kojoj je predstavljena opera Giacoma Puccinija „Manon Lescaut“, što će pod dirigentskim vodstvom maestre Nade Matošević Orešković i u režiji Janusza Kice, pod pokroviteljstvom Ine d.d. Zagreb, premijerno biti izvedena u petak, 16. ožujka 2012. i to prvi put u izvedbi riječke Opere.
Konferenciji su nazočili Nada Matošević Orešković, intendantica riječkog HNK-a i dirigentica predstave, Janusz Kica, redatelj predstave, Ozren Prohić, ravnatelj riječke Opere, Marina Burazer, v.d. direktorice Sektora korporativnih komunikacija Ine te operni solisti Gabriela Georgieva, Branko Robinšak, Siniša Hapač, Tomislav Bekić, Siniša Štork i Sergej Kiselev.

Govoreći o zahtjevnosti i istodobno iznimnoj glazbenoj ljepoti ovog djela, intendantica i dirigentica Nada Matošević Orešković kazala je, kako zahvaljujući sjajnoj solističkoj ekipi, ova predstava ima preduvjete za uspjeh. Zahvalila je Ini, ekskluzivnom pokrovitelju opere, na podršci koju je pružila Kazalištu te istaknula: „Suradnja s INA-om d.d. od iznimne je važnosti za Kazalište; i za kazališnu sezonu i za festival Riječke ljetne noći. Dugogodišnji partnerski odnos, obostrano brižno njegovan, polučio je pozitivan sinergijski efekt i prepoznatljivost u lokalnoj zajednici ali i na nacionalnom nivou.“
„Tijekom proteklih godina INA i riječki HNK uspješno su surađivali bilo kroz pojedinačne kazališne projekte, generalno pokroviteljstvo ili pokroviteljstvo sezone. Njegujući ovu suradnju mogu slobodno reći da je HNK Ivana pl. Zajca Rijeka u Ini pronašao partnera i vjernog prijatelja, a da se INA suradnjom sa središnjom riječkom kulturnom ustanovom potvrdila kao društveno odgovorna kompanija“, istaknula je Marina Burazer, v.d. direktorice Sektora korporativnih komunikacija Ine.
Govoreći o svojoj redateljskoj viziji, Janusz Kica je istaknuo kako je njegova ambicija, u prvom redu, bila režiranje prekrasne Puccinijeve glazbe, dok je priču ispričao iz perspektive mladog zaljubljenika Des Griexa te izrazio nadu da će ova predstava dugo živjeti na riječkoj pozornici za razliku od junakinje Manon Lescaut koja u operi živi kratko i vrlo dramatično.
Svi su nazočni solisti izrazili zadovoljstvo glazbenom suradnjom s maestrom Matošević Orešković te s redateljem Januszom Kicom s druge strane, a nakon intenzivnih proba i minucioznog rada svi vjeruju da će predstava biti uspješna.
Ravnatelj Opere HNK Ivana pl. Zajca Ozren Prohić kazao je kako ovim projektom riječka Opera nastavlja liniju uprizoravanja vrlo zahtjevnih i vrijednih djela, koja nisu među najpopularnijima jer, kako je rekao, iako “Manon Lescaut “ nije najpoznatija Puccinijeva opera svakako jest jedna od najljepših njegovih opera.
Inače, prvi put "Manon Lescaut " izvedena je u Rijeci davne 1895. godine u tadašnjem Teatru Comunale, samo dvije godine nakon praizvedbe u Torinu. A na dvije izvedbe došao je osobno - maestro Puccini! Opera, koja je Pucciniju donijela svjetsku slavu, očarala je i ushitila Riječane koji su njenog autora čak 34 puta pozivali pred zastor.
A vjerujemo da će slično biti i sada, 117 godina poslije Puccinijeva posjeta Rijeci i 78 godina nakon posljednje izvedbe opere "Manon Lescaut " u Rijeci, kada pod dirigentskim vodstvom Nade Matošević i u režiji Janusza Kice nastupaju će vrhunska solistička imena.
Jer opera o lijepoj Manon koja strastveno voli mladoga Des Grieuxa s jedne, a novac i bogatstvo s druge strane, jednako je neodoljiva i danas, zbog čega se i zadržala na svim svjetskim opernim pozornicama.

ekskluzivni pokrovitelj opere:

"DABOGDA TE MAJKA RODILA": BESKOMPROMISNO O TABU TEMAMA

U ponedjeljak, 13. veljače 2012. počele se pripreme predstave "Dabogda te majka rodila", drame o životu i smrti prema istoimenom romanu Vedrane Rudan, koja nastaje u koprodukciji Hrvatske drame HNK Ivana pl. Zajca i riječkog HKD teatra. A neposredno prije početka prve probe održana je konferencija za novinare te najavljen zajednički projekt čija će premijera biti 30. i 31. ožujka 2012. na pozornici HKD-a na Sušaku.

Ravnatelj HKD teatra i tumač uloge Oca u predstavi, Nenad Šegvić kazao je kako je nakon čitanja romana bio uvjeren da bi mogao i kazališno sjajno funkcionirati, u čemu se s njim složila i intendantica Nada Matošević Orešković. Pri tome je, kako je istaknuo, bilo važno da odnos majke i kćeri što ga je Vedrana Rudan bezobrazno iskreno opisala u svom romanu također režira žena. A izbor je pao na Tatjanu Mandić Rigonat, gošću iz Beograda, renomiranu redateljicu koja je već, u beogradskom Ateljeu 212, režirala "Uho, grlo, nož" Vedrane Rudan i čije su tri predstave izvedene u okviru tri izdanja Međunarodnog festivala malih scena u Rijeci.

Roman o odnosu majke i kćeri , koji neprestano vibrira na granici ljubavi i mržnje te stravičnoj ulozi oca seksualnog zlostavljača, isprepliće i mnoge druge aktualne teme, a glavna junakinja je dobro situirana i poslovno uspješna žena nad kojom se stalno nadvijaju mirisi koji je progone iz djetinjstva: češnjaka i bijelog vina oca silovatelja te možda još reskiji i bolniji osjećaj bezmirisa hladne i distancirane majke.
"Što je književno djelo bolje, očekivanja od njegova scenskog postavljanja su veća. A Vedrana Rudan na ovim je prostorima uistinu vrlo čitana i cijenjena književnica, što je za mene značilo i veći izazov. Njen roman „Dabogda te majka rodila" roman je kakvih nema puno: višeslojno i beskompromisno bavi se ženskim univerzumom i njegovim tabu temama, a uz osnovnu temu odnosno odnos majke i kćeri ima i brojne druge rukavce kojima dotiče mnoge društvene probleme", kazala je redateljica Tatjana Mandić Rigonat, koji potpisuje i dramaturšku obradu prema dramatizaciji Darka Gašparovića. A o tom je pak kazala: "Ne vjerujem u vjerne dramatizacije. Držim da je važno pronaći uporišnu točku u romanu i oko nje razraditi partituru za kazališnu realizaciju, odnosno stvoriti drugi i drugačiji jezik od onoga kojim je roman pisan i koji živi unutar korica knjige. Stoga je moja dramaturška obrada zapravo moj osobni pogled na roman Vedrane Rudan. U njemu sam pronašla dva prostora iluzije i šarenih laži. Prvi je Zbor starica Felicita koji zapravo predstavlja privatni dom za starije osobe iz romana, a u kojima bogati pojedinci kupuju komfor kao nadomjestak za nedostatak bliskosti za svoje roditelje. A drugi je prostor prodavaonice anđela koji također neće biti realističan već će kroz njegovu izmaštanost biti propitivan unutarnji svijet glavne junakinje i sve njene traume. Nastojat ćemo da predstava oživi i dijaloški izrazi sve ono što je u odnosu majke i kćeri u romanu ostalo prešućeno: incest, alkoholizam, hladna distanciranost majke, osjećaj krivnje. U konačnici mogu reći da je „Dabogda te majka rodila" duboka priča koja nikoga ne ostavlja ravnodušnim, a koja se kreće između smiješnog i tragičnog, a zbog čega se tragično još dublje i intenzivnije doživljava. "
Ulogu glavne junakinje tumačit će gošća iz Splita Zoja Odak, ulogu Majke Edita Karađole, a Anđela će u ualternaciji igrati Jelena Lopatić i Aleksandra Stojaković. U ostalim su ulogama Marija Geml, Sabina Salamon, Andreja Blagojević, Olivera Baljak, Biljana Torić te Tanja Smoje. U autorskoj su ekipi i scenograf Aleksandar Denić, kostimografkinja Manuela Paladin Šabanović te oblikovatelj svjetla Predrag Potočnjak.

SOLISTI PRVE TRI IZVEDBE „MANON LESCAUT“

Opera Giacoma Puccinija "Manon Lescaut ", pod ravnanjem maestre Nade Matošević Orešković i u režiji Janusza Kice, te pod ekskluzivnim pokroviteljstvom Ine d.d., bit će premijerno izvedena u petak, 16. ožujka 2012. u 19.30 sati i to prvi put u izvedbi ansambla Opere riječkog HNK Ivana pl. Zajca, kao središnji ovosezonski operni događaj u Rijeci.
Autorsku ekipu predstave čine još i scenograf Marko Japelj, kostimograf Leo Kulaš, koreograf Žak Valenta te oblikovatelj svjetla Zoran Mihanović.

Na premijeri i prvoj reprizi u subotu, 17. ožujka pjevat će solisti Gabriela Georgieva (Manon Lescaut), Siniša Hapač (Lescaut), Branko Robinšak (Des Grieux), Siniša Štork (Geronte), Sergej Kiselev (Edmondo), Mirko Čagljević (Gostioničar), Voljen Grbac (Učitelj plesa), Kristina Kolar (Glazbenik), Dario Bercich (Narednik streličara), Ivan Kruljac (Užigač svjetiljki), Saša Matovina (Pomorski kapetan) i Marijan Padavić (Vlasuljar).
Na izvedbi u ponedjeljak, 19. ožujka nastupit će novi solisti: Vedrana Šimić u ulozi Manon Lescaut, Tomislav Bekić u ulozi Lescauta, Raul Gabriel Iriarte u ulozi Des Grieuxa, Ivanica Vunić u ulozi Glazbenika te Martin Marić kao Užigač svjetiljki.

„MANON LESCAUT“ U SKLOPU DANA FRANKOFONIJE U RIJECI

Tradicionalna manifestacijaDani frankofonije posvećena francuskoj kulturi i jeziku i ove će se godine održavati u gradovima diljem svijeta. U riječki je program, koji se odvija u tjednu od 19. do 26. ožujka 2012. u organizaciji Društva hrvatsko francuskog prijateljstva Rijeka, uključena i izvedba opere „Manon Lescaut“ (čiji je libreto nastao prema prema romanu Abbéa Prévosta: L'histoire du Chevalier des Grieux et de Manon Lescaut)u utorak, 20. ožujka 2012. u 19.30 sati. Svi oni koji na blagajnu Kazališta donesu letak Dana frankofonije ostvarit će pravo na ulaznicu po promotivnoj cijeni od 60 kuna za mjesta u parteru.

Pod ravnanjem maestre Nade Matošević i u režiji Janusza Kice, uz orkestar i zbor Opere te članove Baleta, nastupit će solisti Gabriela Georgieva (Manon Lescaut), Siniša Hapač (Lescaut), Branko Robinšak (Des Grieux), Siniša Štork (Geronte), Sergej Kiselev (Edmondo), Mirko Čagljević (Gostioničar), Voljen Grbac (Učitelj plesa), Kristina Kolar (Glazbenik), Dario Bercich (Narednik streličara), Ivan Kruljac (Užigač svjetiljki), Saša Matovina (Pomorski kapetan) i Marijan Padavić (Vlasuljar).

DUGOTRAJAN PLJESAK I POVICI „BRAVO“ NA KRAJU PREMIJERNE „MANON LESCAUT“

„Nada Matošević je izvedbi udahnula potreban tempo i zamah, a kao dobroj poznavateljici Puccinijeve partiture imponiralo je njeno koncentrirano i angažirano vodstvo od prvog do posljednjeg akorda. Invenzivni Janusz Kica u svojoj je režijskoj koncepciji iskazao neka osobna rješenja te predstavi dao suvremeniji i svjež izraz. Istodobno pokazavši istančan osjećaj psihološke karakterizacije likova s osobitim naglaskom na žensko-muški odnos, sačuvao je svevremensku vrijednost odnosa dvoje zaljubljenih.“

Tako je o premijernoj izvedbi Puccijeve opere „Manon Lescaut“ pod ravnanjem dirigentice Nade Matošević i u režiji Janusza Kice, u svojoj kritici u Novom listu napisao Ramiro Palmić. Pohvale je uputio i cijeloj solističkoj ekipi: „Pomno odabrani i ujednačeni protagonisti svoje su uloge ostvarili emotivno proživljeno i glasovno dotjerano. Gabriela Georgieva s mnogo je umjetničkog stila, prirodno i toplo dala glavni lik Manon. Tenor Branko Robinšak, član ljubljanske Opere i umjetnik međunarodnog renomea, raskošnim glasom i zanosom bio je uvjerljiv Des Grieux. Impresivno i snažno zvučali su i zajednički napjevi Manon i Des Grieuxa, napose u drugom i četvrtom činu. Bas Siniša Štork s mnogo fino razrađenih detalja tumačio je Geronta. Glasovno i scenski neodoljiv bio je Siniša Hapač kao narednik Lescaut. Studenta Edmonda, lepršavo je kreirao Sergej Kiselev, a Mirko Čagljević, Voljen Grbac i Kristina Kolar bili su sigurni i raspjevani u ulogama Gostioničara, odnosno Učitelja plesa i Glazbenika.“

O oduševljenju publike novim glazbeno-scenskim uprizorenjem „Manon Lescaut“ izvijestila je novinarka „Vjesnika“ Ljiljana Mamić Pandža:
„Puccinijevo remek-djelo, opera »Manon Lescaut« koja je u režiji poznatog srednjoeuropskog redatelja Janusza Kice i pod ravnanjem maestre Nade Matošević premijerno izvedena proteklog vikenda nakon 78 godina u riječkom nacionalnom teatru Ivana pl. Zajca, nedvojbeno je središnji operni događaj ovogodišnje kazališne sezone. Potvrdile su to i reakcije publike nakon gotovo trosatne izvedbe poznate priče o ljubavi i poniženju, Manon Lescaut i studentu Chevalieru Des Grieuxu u četiri čina. Ovacijama, burnim pljeskom i uzvicima „bravo“ nagrađena je bugarska sopranistica Gabriela Georgieva u naslovnoj ulozi, jednako kao i njezin ljubavnik u predstavi Des Grieux, tenor Branko Robinšak, njezin brat Lescaut, bariton Siniša Hapač, kao i stari bogataš Geronte di Ravoir kojega je tumačio bas Siniša Štork.“
A portal Kigo.hr pak donosi:
“ Iz dana u dan HNK-a u Rijeci posjećuje sve više ljubitelja vrhunskih predstava iz cijele Hrvatske. Teško je odabrati što pogledati, jer je 2012. godina, godina HNK Ivan pl. Zajca u Rijeci.U petak smo mogli pratiti još jednu vrhunsku premijeru. Opera Manon Lescaut zablistala je na daskama HNK u sasvim novom ruhu.“

A ekskluzivni pokrovitelj opere je

„MATILDA“ PONOVNO GOSTUJE U ZAJCU

U srijedu, 21. ožujka 2012. u riječkom HNK Ivana pl. Zajca ponovno gostuje zagrebačko Dječje kazalište Dubrava s dvije izvedbe svoje predstave Matilda, u 12.00 i 19.30 sati.Predstava jenastala prema romanu Roalda Dahla, našoj publici poznatijeg po filmu Dannya DeVita, koji je u dramatizaciji i režiji Olivera Frljića dobio je i svoje prvo hrvatsko kazališno uprizorenje.

Priča je to o iznimno darovitoj djevojčici koja ima nadnaravne moći. Međutim, u obitelji njezina darovitost nije dobrodošla. I tako će ostati do prvog dana škole kada Matilda upoznaje svoju učiteljicu. Od tada se Matildin život naglo mijenja. Kako se odnos učenice i učiteljice pretvara u iskreno prijateljstvo, događaju se i promjene u Matildinoj obitelji. U brzom tempu, prolazeći kroz najvažnije epizode Dahlova romana, ova predstava govori o onome što je već odavno dio dječje svakodnevice – roditelji zaokupljeni poslom i egzistencijom, ali ovdje dovedeni do ekstrema. Na sreću, ovo je priča sa sretnim završetkom. Ono što ne dobiva u obitelji, Matilda će pronaći u liku učiteljice. I tu počinje jedna nova priča - priča o razumijevanju, potpori i ljubavi.
U predstavi glume Karolina Horvat, Marija Kolb, Bruno Kontrec, Petar Atanasoski i Lada Bonacci.

INTIMNA TRAGEDIJA ODRASTANJA I RITAM TRAUME

Predstava „Dabogda te majka rodila“, drama o životu i smrti prema istoimenom romanu Vedrane Rudan u dramatizaciji i režiji Tatjane Mandić Rigonat, nastala u koprodukciji Hrvatske drame HNK Ivana pl. Zajca i HKD teatra Rijeka, bit će praizvedena u petak, 30. ožujka 2012. na maloj sceni Hrvatskog kulturnog doma na Sušaku.

Kako je na konferenciji za novinare najavila intendantica Nada Matošević Orešković, riječ je o dirljivoj i potresnoj priči koja nikoga ne može ostaviti ravnodušnim, dok je ravnatelj HKD-a i tumač uloge Oca u predstavi Nenad Šegvić istaknuo zadovoljstvo činjenicom da je riječ o djelu riječke autorice te izrazio nadu u nastavak suradnje riječkog HNK-a i HKD teatra.
Autorica Vedrana Rudan, koja je pratila probe predstave, naglasila je pak kako je riječ o predstavi koja se bavi ženom u muškom svijetu pri čemu su sve glumice ostvarile sjajne, dojmljive role, a ulogu Oca u interpretaciji Nenada Šegvića nazvala je šakom u trbuh.
„Radili smo vrlo intenzivno u nastojanju da dosegnemo i oživimo emocije i izazovemo katarzu. Kada to ne bismo postigli, promašili bismo ovu temu. U dramatizaciji romana pokušala sam sačuvati i istaknuti ono što je u njemu esencijalno, jer riječ je, u prvom redu, o intimnoj tragediji odrastanja i ritmu traume“, kazala je redateljica Tatjana Mandić Rigonat koja potpisuje i dramatizaciju romana. Uz to je dodala kako je ova predstava istodobno i jedno veliko suđenje pojmu Majka, svemu onome što jest i onome što nije, pri čemu je u središtu odnos Majka-Kći i ono što Majka, i svjesno i nesvjesno, ostavlja Kćeri u nasljeđe, a Kći se pak s time bori kao s utvarom.
Gošća iz Splita Zoja Odak istaknula je kako ju je njena vrlo kompleksna uloga posve emocionalno obuzela te kako je uvjerena da će gledatelji nakon predstave odlaziti s mnogim otvorenim pitanjima, a ponajviše s onim kakvi su zapravo roditelji svojoj djeci.
I Edita Karađole koja glumi ulogu Majke istaknula je važnost otvaranja ove bolne teme, pri čemu je, kako je kazala, u procesu nastajanja predstave, redateljica znalački i uspješno, korak po korak, vodila ekipu.
I ostale glumice u projektu: Jelena Lopatić i Aleksandra Stojaković koje alterniraju u ulozi Anđela, Marija Geml, Sabina Salamon, Andreja Blagojević, Olivera Baljak, Biljana Torić i Tanja Smoje govorile su o dobroj i poticajnoj atmosferi u kojoj je predstava nastajala te iznimnoj suradnji s redateljicom.

„BASIJADA“- KONCERT NAJLJEPŠIH BASOVSKIH ARIJA

Tri vrhunska hrvatska basa, Ozren Bilušić, Ivica Čikeš i Siniša Štork nastupit će, uz zbor i orkestar Opere HNK Ivana pl. Zajca, a pod ravnanjem maestra Ive Lipanovića, na koncertu pod nazivom „Basijada“ u četvrtak, 29. ožujka 2012. s početkom u 20.00 sati.
Na koncertu koji svojim izvođačima i atraktivnim programom obećava još jedan izniman koncertni događaj i glazbeni užitak, trojica poznatih opernih pjevača izvest će najljepše basovske arije iz glasovitih opernih djela Wolfganga Amadeusa Mozarta, Giuseppea Verdija, Giacoma Puccinija, Gioacchina Rossinija, Ruggera Leoncavalla i Georgesa Bizeta.

Iako riječka publika u svom gradu nerijetko prati nastupe ove trojice sjajnih pjevača, podsjetimo da je Ozren Bilušić rođen u Bjelovaru 16.siječnja 1975. godine. Nakon završenog studija pjevanja na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji, 1995. godine primljen je u HNK u Zagrebu gdje je danas solist Opere.
Ivica Čikeš rođen je u Splitu. Dugi niz godina prvak je splitske Opere kojemu je dodijeljen status nacionalnog prvaka, a nositelj je glavnih basovskih uloga u svim opernim kućama u Hrvatskoj. Istodobno održava i koncertne nastupe u inozemstvu i domovini. Trenutno obnaša dužnost v.d. ravnatelja Opere HNK u Splitu.
Siniša Štork pohađao je Akademie fűr Musik und Darstellende Kunst u Beču, studij opernih uloga i diplomirao u klasi prof. Kurt Malm / prof. Uwe Theimer. Solo nastupe zabilježio je na koncertima u Austriji, Bosni i Hercegovini, Francuskoj, Hrvatskoj, Italiji, Njemačkoj, Švicarskoj. Solist je riječke Opere.

RASPLESANI „BLUE BUTTERFLY“ PONOVNO NA SCENI

Baletna predstava „Blue butterfly“ vraća se na scenu riječkog HNK Ivana pl. Zajca, a nove izvedbe su na programu 27., 28., 30. i 31. ožujka te 2. travnja 2012. s početkom u 19,30 sati.Projekt je to koji je kao koreografska radionica članova Baleta HNK Ivana pl. Zajca okupio šest mladih koreografskih autora u zajedničkoj predstavi ispunjenoj ritmom neodoljivog gipsy swinga i autorskih skladbi u izvedbi uživo sastava „Molto Cortese“.

Dijelove predstave koreografirali su Irina Köteles, Svebor Zgurić, Oxana Brandiboura, Vitali Klok, Kristina Kaplan i Staša Zurovac, a u predstavi sudjeluju Cristina Lukanec, Laura Orlić, Kristina Kaplan, Oxana Brandiboura, Paula Rus, Svetlana Andrejčuk, Svetlana Rasskazova, Danijela Menkinovski, Tena Ferić Dokmanović, Deana Marčić, Tanja Tišma, Antonija Družeta, Anka Zgurić, Viktorija Šibakovskyte, Marta Kanazir, Andrei Köteles, Svebor Zgurić, Vitali Klok, Ashatbek Yusupzhanov, Dmitri Andrejčuk, Leonid Antontsev, Shaun McLaughlin te Anita Rumac i Tamara Bračun čije je sudjelovanje rezultat suradnje s Udrugom osoba s cerebralnom i dječjom paralizom UCDP.
U sastavu „Molto Cortese“ sviraju i članovi autorske ekipe predstave: Deni Šesnić, oblikovatelj svjetla te Dalibor Laginja, autor inicijalne ideje za scenografiju predstave koju potpisuje sa Stefanom Katunarom. Dijelovi predstave inspirirani su duhom vremena u kojem je svoj burni život živio belgijski gitarist i skladatelj Django Reinhardt što je na scenu donijelo barsku atmosferu i kostime iz tridesetih godina 20. stoljeća što su ih je osmislila kostimografkinja Manuela Paladin Šabanović.
Nakon prošlosezonske premijerne izvedbe predstave, Svjetlana Hribar u Novom listu je napisala: “ Ono što oduševljava u »Plavom leptiriću« je energija kojom se skladbe izvode – strastveni ples čitavog ansambla i zanesena svirka prijatelja u dubini scene! Riječki balet je skup sjajnih plesačkih individua i sve su one ovom predstavom dobile svoju priliku – ali i razlog da se »isplešu« do maksimuma! Njihov užitak i strast prema plesu, prenijeli su na publiku, koja je ih skandiranjem zvala natrag na pozornicu. Na kraju večeri publika naprosto ne može prestati pljeskati – a čini se da bi i ansambl najradije sve ponovio ispočetka!“. A Davor Schopf je pak u „Vijencu“ zaključio: „Ansambl je očito uživao u glazbi i kabaretskom ugođaju. I tako tu predstavu treba prihvatiti, kao radost plesa u koju su uključene i hendikepirane osobe iz Udruge osoba s cerebralnom i dječjom paralizom UCDP. „Blue Butterfly“ je fešta riječkoga baletnog ansambla za vlastito i zadovoljstvo publike. U „Blue Butterfly“ nedostajao je korak da se publika pridruži plesačima u finalu, na naklonima.“

UZ 27. OŽUJKA, DAN KAZALIŠTA

Na Dan kazališta, 27. ožujka, svake se godine u kazalištima širom svijeta čita međunarodna poruka. Ove ju je godine napisao američki glumac hrvatskih korijena John Malkovich. Pisanje hrvatske poruke organiziralo je Hrvatsko društvo dramskih umjetnika (HDDU), a ovogodišnji je autor bard hrvatskog glumišta Pero Kvrgić.
Poruke će u HNK Ivana pl. Zajca u utorak, 27. ožujka 2012. prije početka predstave „Blue Butterfly“ pročitati dramski glumci Leonora Surian i Damir Orlić.
Svjetski dan kazališta pokrenuo je ITI – Internacionalni teatarski institut, međunarodna UNESCO-va udruga osnovana s ciljem povezivanja kazališnih ljudi te lakšeg protoka informacija.

U nastavku objavljujemo tekstove ovogodišnjih poruka u cijelosti:

Međunarodna poruka - autor: John Malkovich
Počašćen sam što me je Međunarodni kazališni institut ITI pri UNESCO-u zamolio da se obratim porukom prigodom obilježavanja 50. obljetnice Svjetskog dana kazališta. Svoje kratke opaske upućujem svim svojim kolegama i drugovima koji rade u kazalištu. Neka vaš rad bude snažan i originalan. Neka bude dubokouman, dirljiv, kontemplativan i jedinstven. Neka nam pomogne da razmislimo o tome što znači biti čovjek i neka ta misao bude blagoslovljena srcem, iskrenošću, otvorenošću i milosrđem. Neka vam bude dano da prevladate zlu kob, cenzuru, siromaštvo i nihilizam s kojima će se sigurno mnogi od vas morati suočiti. Budite blagoslovljeni talentom i neumoljivošću da nas poučite o kucanju ljudskog srca u svoj njegovoj složenosti, ali i skromnošću i znatiželjom zbog odabira životnog poziva. I neka najbolji među vama – jer to će poći za rukom samo najboljima od vas, a čak i njima tek u rijetkim i kratkim trenucima – uspiju oblikovati najosnovnije pitanje: 'Kako živimo?'. Bog s vama.
(S engleskog prevela: Jasenka Zajec)

Hrvatska poruka - autor: Pero Kvrgić
27. ožujka – sva kazališta svijeta slave taj dan kao dan svjetskog kazališta, pridajući time kazalištu svjetsko značenje. U odnosu na elektroničku revoluciju, na ekstazu komunikacije i opscenost informacije, na poplavu medija koja se danas dogodila, kazalište se čini gotovo zastarjelom umjetnošću.
Istina, ono nije više centar političkih događanja kao u antičko vrijeme. Iako neka kazališta nose naziv 'nacionalno', kao stav manjine, ona ne može više djelovati na jačanju 'kulturno – nacionalnog' identiteta kao u vrijeme oslobađanja od njemačkog teatra i borbe za hrvatski jezik. Ni masovno prosvjećivanje ne može se mjeriti sa aktualnim medijima, televizijom, magazinima, novinama.
Tako je Matoš prije stotinu godina pisao o 'Sumraku kazališta'……..'Jer tko nam jamči ….da jednoga dana i pozornica neće postati suvišna. Jer modernom senzibilitetu, modernoj duši koja nema više naivnosti Shakespearovih gledalaca (što nekada bijaše tragično, nama je komično i obratno), kazalište postaje danas nezanimljivo.'
Usprkos katastrofičnim, apokaliptičkim predviđanjima i njegove propasti, kazalište kao najstarija i najprolaznija umjetnost obnavlja se sa svakom novom predstavom. Ono je i danas jedinstveni fenomen, jer uspostavlja direktni kontakt s publikom bez ikakvog posrednika, jer se njegov susret s publikom događa u istoj dvorani, udišući isti zrak; u isto vrijeme gledalac doživljava igru glumca susrećući samoga sebe gledajući njegove likove na sceni, susreće se sa svojim snovima, bolima, patnjama, smiješnom i žalosnom stranom svoje egzistencije. Zbog toga kazalište živi i danas kao jedinstveni i nezamjenjivi fenomen.

PRVO PREDAVANJE NA TEMU „NOVO NJEMAČKO KAZALIŠTE“

U foyeru HNK Ivana pl. Zajca bit će održano prvo iz serije predavanja, u okviru programa Refleks udruge Drugo more, na temu "Neues Deutsches Theater" (“Novo njemačko kazalište”). U četvrtak, 29. ožujka 2012. u kazališnom foyeru s početkom u 18 sati održat će ga Thomas Frank, osnivač i umjetnički ravnatelj Brut Wien kazališta iz Beča. On će auditorij upoznati sa stanjem na području izvedbenih umjetnosti u Austriji i Njemačkoj te o odnosu nezavisne i institucionalne kazališne scene.Predavanje će biti održano na engleskom jeziku, a ulaz je slobodan.

Prije nego što je osnovao kazalište Brut, Thomas Frank je radio kao umjetnički ravnatelj i glavni voditelj programacije u Sophiensaele u Berlinu te kao dramski savjetnik i kurator u Künstlerhaus MOUSONTRUM u Frankfurtu. Predavač je o nezavisnome kazalištu i izdavač nekoliko različitih knjiga. Producirao je nekoliko nacionalnih i međunarodnih predstava. Od 2007. godine uspješno vodi kazalište Brut u Beču (zajedno s Haiko Pfost), upravljajući ovim interdisciplinarnim produkcijskim centrom u Beču kao jednim od najinovativnijih i najvrsnijih mjesta.
Inače, kazališna scena u zemljama njemačkog govornog područja jedna je od najutjecajnijih i najživahnijih uopće. Ona privlači i apsorbira radove brojnih umjetnika i stručnjaka iz cijelog svijeta te stvara specifičnu estetiku, inovativnu i raznoliku. Kazališni koncept u kojem su jezik tijela, glazba ili postav pozornice jednako važni kao i tekst, nadilazi žanrove i prkosi klasičnim i ustaljenim kategorizacijama.
Stoga će kazališni djelatnici, teoretičari i novinari kroz seriju predavanja ponuditi širu perspektivu o aktualnim zbivanjima u izvedbenim umjetnostima, a festival ZOOM će početkom rujna 2012. riječkoj publici predstaviti odabrane suvremene njemačke i austrijske predstave.
Organizator je udruga Drugo more, a projekt su potpomogli: HNK Ivana pl. Zajca Rijeka i Odsjek za germanistiku pri Filozofskom Fakultetu Sveučilišta u Rijeci.
Projekt su sufinancirali: Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, Grad Rijeka, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.

KONCERTNI RECITAL BRILJANTNOG PIJANISTA GORANA FILIPECA

Goran Filipec, jedan od najistaknutijih hrvatskih pijanista mlađe generacije, u utorak, 3. travnja 2012. održat će koncertni recital „Odjeci Lisztove obljetnice“ u HNK Ivana pl. Zajca s početkom u 20 sati. A potom će u 21 sat, u foyeru uslijediti predstavljanje njegovog istoimenog CD-a o kojem će govoriti Bosiljka Perić Kempf , autorica teksta knjižice CD-a, a istom prigodom bit će upriličena i promotivna prodaja te potpisivanje CD-a.

Recital će početi djelom Phantasiestücke (Fantastični komadi) Roberta Schumanna, a potom će uslijediti dio posvećen Franzu Lisztu (1811.-1886.), jednom od vrhunskih majstora glazbene romantike i pijanističkom virtuozu, čiju je 200. obljetnicu rođenja prošle godine obilježavao sav glazbeni svijet.. Mladi pijanistički virtuoz prvo će izvesti njegov „Mefistov valcer br. 1“, a potom i „Reminescences de Norma“ Bellinija / Listza.
Goran Filipec rođen je u Rijeci 1981. godine, gdje je stekao osnovno i srednje glazbeno obrazovanje na glazbenoj školi „I. M. Ronjgov“.
Studirao je klavir (u klasi prof. Marine Ambokadze) i muzikologiju na Visokoj školi za glazbenu umjetnost „Ino Mirković“ u Lovranu, gdje je diplomirao 2001. godine. Usavršavao se na Hochschüle für Musik Köln u klasi Arba Valdme (2003. - 2004.), Schola Cantorum u Parizu u klasi Eugena Indjica (2004. – 2006.) na Muzičkoj akademiji Zagreb u klasi Evgenya Zarafiantsa (2006. – 2007.) te na institutu znamenite ruske pijanistice Oxane Yablonskaye u Castelnuovo di Garfagnana u Italiji (2008.-2010.).
Goran Filipec pobjednik je hrvatskog državnog pijanističkog natjecanja (1995., 1997., 1999.), te dobitnik ostalih nagrada od kojih se mogu spomenuti: 2. nagrada na 1. Lions Grand Prixu 1995., 1. nagrada na natjecanju "Istria Nobilissima" (1997, 1999, 2002.), 1. nagrada na 3. Lions Grand Prixu 1997., 1. nagrada na 1. natjecanju riječkih glazbenika 1998.
Od novijih velikih međunarodnih uspjeha spomenimo prošlogodišnju pobjedu na Međunarodnom pijanističkom natjecanju „Franz Liszt“ u Parmi te Nagradu „Franz List“ koju je dobio na Concours IIe de France. Godinu ranije, 2010. bio je dobitnikom 2. nagrade na natjecanju Parnassos u Mexicu.
Nastupao je s Moskovskim simfonijskim orkestrom, Berlinskim simfonijskim orkestrom, Orquestra Filarmonica de Ushuaia, Zagrebačkom filharmonijom, Orkestrom Riječke opere, Dubrovačkim simfonijskim orkestrom, Hrvatskim komornim orkestrom u suradnji s dirigentima kao što su Jorge Uliarte, Leonid Nikolaev, Pavle Dešpalj, Vjekoslav Šutej i drugi, te u znamenitim koncertnim dvoranama poput Carnegie Hall-a u New Yorku, Salle Frank Martin u Genevi, National Concert Hall-a u Dublinu, Salle Cortot u Parizu, velike dvorane Muziekcentrum Vredenburg u Utrechtu.
Njegovi koncerti su snimani za Hrvatsku radio-televiziju, Radio Suisse Romande, te nekoliko argentinskih i brazilskih TV i radio kanala.
Glazbena kritika, i u Hrvatskoj i u inozemstvu, njegovo muziciranje redovno ocijenjuje najvišim ocjena i opisuje laskavim epitetima. Tako je Pablo Kohan u La Nacion – Buenos Aires napisao: „Moćan i suptilan u pravim mjerama, s beskrajnom sposobnošću fraziranja i poetičnog produbljavanja glazbenog izraza u najstrašnijim pasažama, Filipec se, gotovo ignorirajući beskrajne pijanističke teškoće, kojih ova tri komada donose u obilju, posvetio muziciranju…“, a Edith Eisler u New York Concert Review: „Goran Filipec, briljantni mladi pijanist, svirao je do krajnjih dosega. Jureće pasaže i trileri su iskrili, melodije su pjevale, grandiozni akordi ispunili su dvoranu; «uhvatio» je dramu, sjetu i melankoliju sporog stavka...“
Bosiljka Perić-Kempf u Novom listu nazvala ga je izvanserijskim talentom, a Alisa Čakarun u Slobodnoj Dalmaciji briljantnim i maestralnim.

“OD KOLIJEVKE PA DO GROBA” U BJELOVARU

Predstava “Od kolijevke pa do groba” u režiji Marija Kovača, koja je nastala kao pilot projekt programa „Zajc i Malik – Mladi za mlade“ u suradnji HNK Ivana pl. Zajca i Kazališne radionice, „Malik“, sudjeluje na 14. susretu profesionalno vođenih kazališta za djecu i mlade Hrvatskog centra ASSITEJ-a što se održava u Bjelovaru od 27.do 30. ožujka 2012. Predstava će biti izvedena 29. ožujka u bjelovarskom Domu kulture.

U predstavi sudjeluju polaznici Kazališne radionice „Malik“: Roberta Barešić, Petra Matić, Arian Sejka, Bartol Barać, Leo Nenadich, Dominik Zoretić, Paola Rajnović, Nenad Tešić, Karin Strijelja, Dora Nikolla, Petra Vukić, Dorian Mataija, Sven Marin, Leo Šamanić, Lorena Galjanić, Elma Rizović, Matea Sluganović i Marija Maksimović. Autori likovnih riješenja su Iva Santini, Boris Sekulić, Koraljka Jukić, studenti Akademije primijenjene umjetnosti u Rijeci pod mentorstvom profesorice Lare Badurine.
Dramaturg je Matko Botić, dramska pedagoginja i asistentica redateljaDenis Kirinčić, voditeljica „Malika“, supervizor je Magdalena Lupi Alvir, a oblikovatelj svjetla Predrag Potočnjak.