Header Pocetna
HOMESEZONARepertoar HeaderULAZNICEO kazalištu INFORMACIJEPRESSRLJN
Vi ste ovdje: Početna > Arhiv > Sezona 2010/2011 > Novosti > Travanj
„OD VLTAVE DO MOSKVE“ NA KRAJU KONCERTNE SEZONE
Za kraj koncertne sezone riječkog HNK Ivana pl. Zajca, orkestar riječke Opere pod vodstvom maestra Igora Vlajnića i uz solistički nastup mlade pijanistice Iris Sudar priredit će istinski glazbeni doživljaj - Simfonijski koncert na čijem su programu djela slavenskih skladatelja Rahmanjinova, Smetane i Dvořáka. Štoviše, atraktivan Simfonijski koncert pod nazivom "Od Vltave do Moskve" na programu je riječkog Kazališta čak tri dana za redom i to, u utorak, 03. svibnja u 19,30 sati, u srijedu, 04. svibnja u 20 sati i u četvrtka, 05. svibnja 2011. s početkom u 19,30 sati.
Mlada pijanistica Iris Sudar, studentica posljednje godine zagrebačke Muzičke akademije, Područnog odsjeka Rijeka, solistički će se predstaviti svirajući uz riječki orkestar Opere 1.  koncert za glasovir i orkestar u fis molu op.1 Sergeja Vasiljeviča Rahmanjinova (Semjonovo, 1. 04.1873. - Beverly Hills, 28.03.1943.),  ruskog pijanista, dirigenta i skladatelja. Rahmanjinov, jedan od kao najvećih pijanističkih virtuoza svojega doba,  najpoznatiji je upravo po svojim klavirskim djelima iznimno zahtjevnim za izvedbu a koje je, pak, oblikovao pod utjecajem Liszta i Chopina.
Na programu je koncerta i "Vltava", simfonijska pjesma br. 2 iz grandioznog ciklusa "Moja domovina" Bedřicha Smetane (Litomyšl, 2. 03. 1824. - Prag, 12. 04. 1884.), istaknutog češkog skladatelja i dirigenta. Ciklus obuhvaća šest simfonijskih pjesama u kojima je Smetana dao jedinstvenu tonsku apoteozu češkog mita i povijesti. Smetanino cjelokupno djelo sretna je sinteza nacionalnih i tada aktualnih europskih glazbenih elemenata, pučkog i umjetnički dotjeranog izraza.
Na programu koncerta, djela su još jednoga istaknutoga češkog skladatelja. Riječ je o Slavenskim plesovima Antonína Leopolda Dvořáka (8. 09.1841. - 1. 05. 1904.), odnosno o četirima plesovima od ukupno njih šesnaest. Ti plesovi spadaju među najznačajnija Dvořákova ostvarenja, a u riječkom Kazalištu slušat će se izvedbe plesa  br. 5, op. 46, u A-duru (Skocna), br. 2, op. 46, u e-molu (Dumka), br. 2 (10), op. 72, u e-molu (Starodavny) i  br. 1, op. 46, u C-duru (Furiant).
 
Iris Sudar je rođena 12.11.1987. godine u Sisku. Završila je Glazbenu gimnaziju u Bjelovaru. Godine 2006. upisuje se na Muzičku akademiju Zagreb Područni odsjek Rijeka u klasi gruzijske pedagoginje i pijanistice Marine Ambokadze, umjetničke mentorice Ive Pogorelića. U Mađarskoj je pohađala majstorke tečajeve Laszla Baranyaya, pobjednika Lisztova natjecanja. Iza nje je niz uspješnih nastupa. Aktivno se bavi i izvođenjem klavirskih dua, a ostvaruje i nastupe u komornim sastavima
print Print

 
JOŠ DVIJE IZVEDBE „ŠUME STRIBOROVE“!
Zbog iznimno velikog zanimanja publike koje ne jenjava ni nakon pet izvedbi "Šume Striborove", još su dvije izvedbe ove iznimne opere za velike i male uvrštene u program HNK Ivana pl. Zajca.

Prva je na programu u subotu, 7. svibnja s početkom u 19,30 sati, a druga točno mjesec dana kasnije, u utorak, 7. lipnja također u 19,30 sati.
Za djecu u pratnji roditelja, ulaznice se prodaju s popustom od 50 posto u odnosu na cijenu  izabrane kategorije mjesta u gledalištu. Rezervacije i prodaja ulaznica na blagajni Kazališta od 9 do 13 sati te jedan sat prije početka predstave /tel. 337.114, blagajna@hnk-zajc.hr/.
print Print

 
DODIJELJENE NAGRADE NAJBOLJIMA NA TEMU "ŠUMA STRIBOROVA"
U foyeru riječkog HNK Ivana pl. Zajca održana je svečana dodjela priznanja i nagrada najboljim učeničkim radovima na temu "Šuma Striborova". Nagrade su rezultat natječaja ostvarenog između riječkog HNK Ivana pl. Zajca i Novog lista, medijskog pokrovitelja "Šume Striborove" te partnera projekta Palete ART i tvrtke MANA Moda.

Najboljim radom na temu "Šume Striborove" proglašen je likovni rad, odnosno kolaž učenika 8.a razreda OŠ Vladimir Nazor iz Crikvenice. Zbog svoje originalnosti rad je impresionirao četveročlanu komisiju u sastavu: scenograf Dalibor Laginja, urednica priloga Naj Novog lista Dolores Juretić, voditelj posebnih projekata Novog lista Bruno Lončarić i upraviteljica Marketinga HNK Ivana pl. Zajca Mara Vidučić Blečić. U ime svih partnera projekta prvu nagradu uručili su ravnatelj riječke Opere te libretist i redatelj " Šume Striborove" Ozren Prohić te scenograf riječkog HNK Ivana pl. Zajca i scenograf "Šume Striborove" Dalibor Laginja  nagrađenim učenicima a to su Dino Aljević, Valentina Bačić, Nikol Car, Dorian Delppin, Darko Dragosavljević, Leo Gašparović, Josip Hreljac, Mateo Hudoletnjak, Ivona Jovanović, Sanjin Kalanj, Bujar Konđelji, Monika Kozjak, Issabella Kučinac, David Lekaj, Martina Lumezhi, Dajana Ostrun, Sandro Salopek, Stella Smirnov, Ivan Uremović, Dunja-Štefanija Vukadin, Manuela Vukić i Dino Zubčević.
Drugu nagradu osvojilo je dvanaestero učenika 8. razreda OŠ Pećine  i to za četiri keramičke ploče koje kroz sliku i riječ čine cjelinu priče "Šuma Sriborova". Nagrade je uručila direktorica Palete ART  Zinka Dobrovolny mentorici Koraljki Boršić, magistri umjetnosti. A drugonagrađeni učenici su: Aleksandra Čabrijan, Adriana Čolakovac, Ana Maria Kovačević, Maja Jakljević, Ani Jelenić,  Linda Rumora, Marko Husain, Neven Pilić, Ana Mioč, Ela Vehovec, Rea Crnčević i Mirabell Ogrinac. 
Likovni uradak "Malik Tintilinić", rad Ane Fable, učenice 6. razreda OŠ Centar  nagrađen je trećom nagradom. Nagradu je učenici Ani Fable uručila Ingrid Maršanić iz tvrtke Mana Moda. Njezin je rad nastao uz vodstvo Vesne Turine.
Četvrtu nagradu osvojila je Tihana Begonja, učenica 5. c razreda OŠ Gornja Vežica i to za literarni uradak "Čarobna boca". Mentorica je Svjetlana Miljković. U ime svih partnera projekta, nagrade su Tihani Begonji uručili Bruno Lončarić, voditelj posebnih projekata Novog lista  i Dolores Juretić, urednica priloga NAJ .
Posebno priznanje za literarni rad "Šuma Striborova" pripala je Borni Buduši, učeniku 5. b razreda OŠ Ivana Zajca iz Rijeke.
Tom prigodom u kazališnom su foyeru izloženi nagrađeni radovi kao i oni radovi koji su ušli u uži izbor.
print Print

 
VELIKI USPJEH „ŠUME STRIBOROVE“ : „NOVA I POSVE DRUGAČIJA OD SVEGA DO SADA VIĐENOG, POTICAJNA ZA SVE GENERACIJE I VRHUNSKI NAPRAVLJENA“
Dugotrajnim pljeskom i povicima „bravo“ ispratila je publika praizvedbu opere za velike i male „Šuma Striborova“ u srijedu, 13. travnja, koju je u izravnom prijenosu mogla pratiti i publika u zagrebačkom kinu Tuškanac kao i svi gledatelji HRT-a Plus, programa koji se satelitski distribuira za inozemstvo.

udeći prema takvoj reakciji, dade se zaključiti da je predstava koja se očekivala s uzbuđenjem i nestrpljenjem, ispunila sva očekivanja kazališne publike. A čini se, po prvim najavama, i kritike. „Začarana šuma, proklete duše i zlo, veselje šumskih stanovnika i mirna dobrota majke i djevojčeta u valovima velikih emocija, sve je to ispričala koloristička glazba atmosfere i snage Ivana Josipa Skendera obučena u prštave i maštovite kostime talentiranog i zaigranog dječaka, kostimografa Jurja Žigmana s kojim se čarobno stopila slikarsko-kiparska scenografija Dalibora Laginje i efektno i meko dizajnirano svjetlo Denija Šesnića. Koliko je neizmjerne mašte u zadivljujućem kostimu snahe –zmije koju je u velikom pjevačkom i dramskom intenzitetu donijela prekrasna Kristina Kolar“. Tako praizvedbu ocijenjuje Gloria Fabijanić Jelović čija je kritika već sljedeće jutro zaplovila valovima Hrvatskog radija, a koja pak završava rečenicama:
„ Razigranost prizora kroz u detalje razrađenu režiju Ozrena Prohića i scenski pokret Maje Marjančić, sve to u dinamičnih sat i petnaest, kazuje da je ovo predstava koja dugo treba živjeti na riječkoj, ali i mnogim drugim kazališnim pozornicama. Jer je nova i posve drugačija od svega do sada viđenog, jer je poticajna za sve generacije i vrhunski napravljena. “
print Print

 
POPULARNI SOMEWHERE CITY NA NAJ, NAJ, NAJ FESTIVALU
Popularna predstava za djecu i odrasle "Somewhere city" prema ideji Gorana Lelasa u režiji Paole Galassi i u produkciji Talijanske drame riječkog HNK Ivana pl. Zajca bit će prikazana na 11. Međunarodnom Naj, naj, naj festivalu i to u petak, 29. travnja 2011. u 19,00 sati u zagrebačkom Dramskom kazalištu Gavella.

Ovogodišnja selektorica Festivala dramaturginja i teatrologinja Mira Muhoberac ističe kako je izabrano 17 NAJboljih, NAJnovijih i NAjzanimljivijih predstava.
Organizatori, Gradsko kazalište Žar Ptica, pak ističu kako im je velika  čast što su ove godine u festivalskoj konkurenciji i dvije najveće nacionalne kazališne kuće sa svojim predstavama i to riječki i zagrebački  HNK dok su u međunarodnoj konkurenciji i predstave iz Njemačke, Italije, Slovenije i Japana.
Predstava "Somewhere city" stekla je popularnost podjednako kod djece i odraslih zahvaljujući maštovitoj bajci u kojoj caruju neobični likovi čudnovatog letećeg grada Somewhere cityja. Stanovnici toga grada proizašli su iz mašte istaknutoga hrvatskoga umjetnika međunarodne karijere Gorana Lelasa. Predstava ima i jaku ekološku poruku jer glavni junaci ove bajke putuju svijetom donoseći svima poruku mira i bratstva kao i poruku potrebe poštivanja i očuvanja okoliša. 
U predstavi sudjeluju: Giorgio Amodeo, Elena Brumini, Rosanna Bubola, Alida Delcaro, Vladimir Ježić, Bruno Nacinovich, Elvia Nacinovich, Giuseppe Nicodemo, Toni Plešić, Sabina Salamon, Lucio Slama i Roman Vrančić. 
Po predlošku Pavlice Bajsić tekst su napisali Paola Galassi i Massimo Pagnoni.
Redateljica je Paola Galassi koja potpisuje i  izbor glazbe zajedno s Massimom Pagnonijem.  Scenografi su Marcello Jazzetti  i Goran Lelas koji je ujedno i  kostimograf dok  Marcello Jazzetti potpisuje i oblikovanje svjetla. Video projekcije potpisuje Manuela Paladin Šabanović a pjesmu za kraj napisao je Rocco Tanica. Koreografkinja je Elena Brumini.
print Print

 
SENZACIONALAN KOSTIM KRISTINE KOLAR: OD GUJE DO DIVE U „ŠUMI STRIBOROVOJ“
„Najatraktivniji i najzanimljiviji bit će kostim riječke mezzosporanistice Kristine Kolar koja interpretira lik Snahe. Njezini kostimi bit će pravi fashion", najavio je Juraj Zigman, kostimograf predstave „Šuma Striborova“, opere za velike i male, što u koprodukciji HNK Ivana pl. Zajca i Muzičkog biennala Zagreb nastaje na pozornici riječkog Kazališta, gdje će biti i praizvedena 13. travnja 2011.

Koliko je Zigman bio u pravu svjedoče fotografije Kristine Kolar u kostimu, koje doista govore više od tisuću riječi. A svoje oduševljenje kostimima koje će nositi u predstavi riječka operna zvijezda nije ni pokušala skriti. „Kostimi su naprosto prelijepi i puno su glamurozniji nego što sam uopće mogla i zamisliti. Poznavajući od ranije Zigmanov rad, očekivala sam nešto otkačeno i posebno, ali ispalo je i bolje od toga! Jako se veselim što ću ih upravo ja nositi. U pravom su smislu riječi "fashion", pa će Guja u ovoj izvedbi biti diva koja se presvlači iza scene, a scena će u ovoj priči biti moja modna pista!“
Glamurozni kostim, koji je u javnosti već nazvan senzacijom i najvećim kostimom svih vremena, nastajao je u ženskoj krojačnici gdje su se nebrojene „zmijske“ ljuskice izrađivale, slagale, okretale i našivale punih tjedan dana. A izrađene su od čak osam vrsta materijala: od, primjerice, skaja, kepera, likre, tafta do šljokica. Od istih je materijala izrađena i haljina s kojom zbog toga tvori jedinstvenu, zaokruženu cjelinu. Paralelno s krojačicama, druga  je ekipa u slikarskim radionicama, također tjedan dana,  izrađivala zmiju dugačku 11 metara, a njenoj u izradi je korištena i spužva. Ukupno je utrošeno gotovo 50 metara materijala.
O tome kako je doživjela i stvarala lik Snahe odnosno Guje, Kristina Kolar kaže:
„ Kada sam čula da ću pjevati Snahu, koja je je u ovoj priči personifikacija zla, počela sam razmišljati o tom liku, načinu na koji bi je trebalo igrati i mogu reći da mi je  predstavljala priličan problem. Negativni likovi koje sam igrala do sada nisu zli sami po sebi, nego reagiraju iz određene emocije kao što je potreba za očuvanjem časti ili ljubomora zbog izgubljene ljubavi  koje ih navode da tako reagiraju, pa je onda moguće zamisliti se u takvim ulogama,uživjeti se i donijeti ih što ralnije... Međutim, Guja je u ovoj priči zlo samo po sebi i trebala mi je pomoć pri kreiranju takve "spodobe", pri čemu mi je veliku pomoć pružio redatelj Ozren Prohić i koreografkinja Maja Marijančić.Zapravo, kada sam odustala od ideje da lik proizlazi iz mene i kad sam se počela igrati i pričati priču, ideje su se nizale iz dana u dan.“


Sjajna riječka sopranistica Kristina Kolar koja na opernoj scene niže samo iznimne uloge, posljednji put bila je to, prisjetimo se, zanosna ciganka Preziosilla u Verdijevoj „Moći sudbine“, susreće se s ulogom za koju ne može imati uzora pa ni opterećenja ranijih interpretacija jer je prva koja će ju glasom i pojavom otjelotvoriti i koja je upravo za nju i pisana: „Znati da je glazba napisana upravo za mene i moj glas, da nije nikada nigdje izvedena, nosi dodatno opterećenje, ali i ima i prednosti jer je originalna, neposredna, bez opasnosti da se nešto kopira, ili uspoređuje u bilo kojem smislu. Do sada sam imala čast u nekoliko navrata pjevati operu i koncertne skladbe napisane upravo za moj glas, tako da imam određeno iskustvo u radu na novim materijalima. Skladatelj Skender skladao je moj part u vrlo velikom opsegu, a uloga zahtijeva i dodatne zvučne efekte poput siktanja i slično. Osim toga lik zmije se pojavljuje na početku priče i gotovo do kraja je na sceni, pa zahtijeva i konstantnu koncentraciju.“

print Print

 
KAMOVFEST: OKRUGLI STOL "RECEPCIJA KAMOVLJEVA DJELA"
U okviru drugog po redu KamovFesta, manifestacije riječkog HNK Ivana pl. Zajca  posvećene književniku Janku Poliću Kamovu, u petak, 15. travnja 2011. u 18 sati u foyeru riječkog Kazališta bit će održan okrugli stol pod nazivom "Recepcija Kamovljeva djela".
Podsjetimo, prošle godine upravo je okruglim stolom otvoren prvi KamovFest a tema je bila "Kamov i njegovo doba".

Na ovogodišnjem okruglom stolu, čiji je moderator prof. Mladen Urem, sudjelovat će dr.sc. Danijela Bačić Karković, akademik Nedjeljko Fabrio i dr.sc. Darko Gašaparović, svi redom vrsni poznavatelji  lika i djela Janka Polića Kamova kao i njegove braće, Milutina i Nikole.   
Prema najavi moderatora Mladena Urema,  Danijela Bačić Karković  govorit će o književnom djelu Nikole Polića, Nedjeljko Fabrio, pak, o glazbenom opusu Milutina Polića dok će Darko Gašparović predstaviti dramski rad Janka Polića Kamova  i recepciju njegova dramskog djela u novije vrijeme. "Svrha je ovog Okruglog stola prikazati interakciju umjetničkih stremljenja i međusobne utjecaje tri brata, čiji je opus značajan kako u nacionalnim tako (napose u slučaju književnog djela Janka Polića Kamova) i u planetarnim razmjerima. Posebno će se propitivati recepcija Kamovljeva dramskog opusa kao i utjecaj njegove braće na nastajanje njihovih djela. O tim nepoznatim interakcijama u proteklom se stoljeću vrlo malo pisalo i govorilo", kaže Mladen Urem te ističe kako su sudionici ovogodišnjeg Okruglog stola vjerojatno najkompetentniji o tim temama govoriti stoga što su u svojim brojnim znanstvenim i publicističkim radovima otkrivali i propitivali navedene teme.
Uz to, na ovogodišnjem Okruglom stolu tematizirat će se recepcija Kamovljeva djela u inozemstvu, te zasebno u njegovoj domovini Hrvatskoj. "Put afirmacije njegova djela je imao različiti put u Hrvatskoj i potpuno drukčiji u inozemstvu, te se na toj relaciji mogu izvući određene konstatacije i pouke u kontekstu afirmacije hrvatske književnosti u svijetu uopće. Kao jedan od prvih pisaca moderne koji su probijali put prema europskim kulturnim dostignućima, Kamov je prvi hrvatski književnik koji je na tom području dostigao planetarne rezultate," kaže Mladen Urem koji je mišljenja kako bi jedna buduća fondacija za prevođenje hrvatskih književnika u inozemstvu trebala nositi ime Janko Polić Kamov. "Vjerujemo kako će ovaj Okrugli stol doprinijeti tim nastojanjima" za kraj ističe moderator Mladen Urem iza kojega su  dva desetljeća sustavnog proučavanja stvaralaštva Janka Polića Kamova kao i njegova života.
Ulaz je slobodan, no zbog ograničenog broja mjesta predbilježbe će se vršiti na Blagajni kazališta do popunjena mjesta.
print Print

 
KAMOVFEST: PRAIZVEDBA SJAJNOG MJESTA ZA NESREĆU U REŽIJI DALIBORA MATANIĆA
Predstava Hrvatske drame riječkog HNK Ivana pl. Zajca "Sjajno mjesto za nesreću" žanrovski određena kao tragikomična epizoda jednog gubitnika nastala prema romanu Damira Karakaša kojega je pak dramatizirala Nina Mitrović a režira istaknuti filmski redatelj Dalibor Matanić bit će praizvedena, u okviru KamovFesta, u četvrtak, 28. travnja 2011. godine u 19,30 sati. Glumačku ekipu predvodi mladi sjajni glumac, gost riječkog Kazališta, Frano Mašković kojemu se na sceni pridružuje gotovo cjelokupni glumački ansambl Hrvatske drame.

U povodu praizvedbe, na konferenciji za novinare intendantica riječkog HNK-a Nada Matošević Orešković istaknula je kako je prvi put u okviru manifestacije KamovFest  otvoren prostor tekstu suvremenog autora. "Vjerujem da je to prva predstava u nizu koju ćemo uprizoriti na temelju tekstova hrvatskih suvremenih pisaca. Moram reći da je roman Damira Karakaša sjajan a izvrstan posao odrađuje i autorska i glumačka ekipa."
Na konferenciji je govorio i Damir Karakaš koji je istaknuo kako njegov roman o hrvatskom umjetniku koji živi u Parizu, mjestu koje s lakoćom proguta čovjeka i uništi njegov identitet, nije autobiografski već progovara o "nama u Parizu".  Nina Mitrović, s druge strane, rekla je kako ju je Karkašev roman privukao prvo kao čitateljicu. "To su žive slike i situacije. Dok čitate, kao da ste uronili u dno Pariza. No, nije bilo nimalo lako dramatizirati taj roman a da se sačuva njegov smisao. Nadam se da sam u tome uspjela." Iskusnom i višestruko nagrađivanom filmskom redatelju Daliboru Mataniću kojemu je ovo prva kazališna režija u karijeri, pravi je izazov bio dolazak u riječki teatar i rad s riječkim glumačkim ansamblom kojega uz ZKM-ov drži najboljim u Hrvatskoj. "Upravo ovdje doista imamo spoj najboljeg budući da je Frano Mašković  član ZKM-a."
Scenograf, oblikovatelj svjetla i video projekcija Deni Šesnić poručio je kako će scena biti minimalistička s malo izmjena, a svjetlo će imati glavnu ulogu. 
O svojim ulogama govorili su i glumci i to Denis Brižić, Damir Orlić, Alex Đaković, Anastazija Balaž Lečić, Andreja Blagojević, Tanja Smoje, Jelena Lopatić i Olivera Baljak. Svi su izrazili zadovoljstvo što su uključeni u projekt kojega predvodi Dalibor Matanić. Gostujući glumac u glavnoj ulozi, ulozi Pisca, Frano Mašković rekao je da ga je odavno intrigiralo raditi u riječkom Kazalištu, jednako kao i s Daliborom Matanićem.  Stoga poziv nije odbio.
U autorskoj ekipi su, uz već spomenute, i dramaturzi Marin Lukanović, Ana  Vidučić Kovačić, Dalibor Matanić, kostimografkinja Ana Savić Gecan i skladatelji Jura Ferina i Pavao Miholjević.
Glumačka podjela: Frano Mašković (Pisac, mladi čovjek, kasne dvadesete prije svega umjetnik, a kasnije gubitnik), Denis Brižić (Hristo), Damir Orlić (Georgi), Alex Đaković (Stefan), Anastazija Balaž Lečić (Maud), Andreja Blagojević (Ana), Tanja Smoje (Morana), Jelena Lopatić (Hadami), Davor Jureško (Portir), Adnan Palangić (Urednik), Biljana Torić (Elsa), Olivera Baljak (Celine), Jasmin Mekić (Joe Ballestra), Davor Jureško (Gospodin), Sabina Salamon (Urednica), Žarko radić (Jean-Baptiste), Nenad Vukelić (Policajac), Dražen Mikulić (Imigracijski službenik), Predrag Sikimić (Anatol) i Biljana Torić (Sutkinja).
print Print

 
DAMIR ORLIĆ NA ČELU HRVATSKE DRAME
Na prijedlog intendantice Nade Matošević Orešković, Kazališno vijeće na sjednici održanoj u petak, 25. ožujka 2011. potvrdilo je Damira Orlića na mjestu ravnatelja Hrvatske drame,  Lauru Marchig na mjestu ravnateljice Talijanske drame, Ozrena Prohića na mjestu ravnatelja Opere te Stašu Zurovca na mjestu ravnatelja Baleta. Na taj način troje ravnatelja umjetničkih ansambala HNK Ivana pl. Zajca i od 1. travnja 2011. ostaje je na svojim dosadašnjim funkcijama dok se jedina promjena dogodila na čelu Hrvatske drame.
print Print

 
KAMOVFEST: DRAMA "TRAGEDIJA MOZGOVA"
Drama "Tragedija mozgova" Janka Polića Kamova u režiji Tene Orečić Tonković i u izvedbi studenata 2.i 3. godine Akademije dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu na programu je ovogodišnjeg Kamovfesta. Izvedba ispitne produkcije kazališne režijeADU "Tragedije mozgova" je u petak, 15. travnja 2011. godine u 20 sati u Osnovnoj školi "Grivica" (bivši Park hotel).

Kamov, poznat po otvaranju tabuiziranih tema, dramu "Tragedija mozgova" nazvao je neugodnom dramskom noticom a napisao ju je 1906. godine. Tiskana je godinu poslije a  praizvedena je tek nakon 22 godine, 1928.
Riječ je o žanrovski šaroliku djelu koje u sebi objedinjuje različite žanrovske oblike u rasponu od poetskoga teatra do teatra apsurda.  Kamov prikazuje propasti i tragedije mladenačkoga naraštaja i otpora etabliranim društvenim normama i općeprihvaćenoj kulturi življenja.
Prema najavama redateljice Tene Orečić Tonković, studentice četvrte godine kazališne režije i radiofonije na Akademiji dramske umjetnosti, predstava istražuje na koje sve načine  Kamov funkcionira u današnjim okvirima. Zanimljivo je kako je ta Kamovljeva rečenica živa i aktivna i danas kao što su i problemi o kojima govori taj vitez crne psovke u "Tragediji mozgova".
Prvi hrvatski pjesnik asfalta, velikan hrvatske i svjetske avangarde, predvodnik hrvatske moderne Janko Polić Kamov svojim je djelima anticipirao kasnije književne događaje koji će se zbiti i u Europi i u Hrvatskoj. Na vrijednost i važnost ovog književnika rođenog u Rijeci  KamovFest i dalje, naravno, ukazuje.
Ulaz je slobodan, no zbog ograničenog broja mjesta predbilježbe će se vršiti na Blagajni kazališta do popunjena mjesta.
print Print

 
„ŠUMA STRIBOROVA“ 15. i 16. TRAVNJA POD VODSTVOM MAESTRA VLAJNIĆA I S NOVIM SOLISTIMA
Izvedbama „Šume Striborove“, opere za velike i male Ivana Josipa Skendera u režiji Ozrena Prohića, u petak i subotu, 15. i 16. travnja 2011. ravnat će maestro Igor Vlajnić, a i u solističkoj podjeli po prvi put će se naći tvoje izvrsnih riječkih opernih  pjevača.
Tako će ulogu Majke tumačiti Anđelka Rušin, a njenog Sina tenor Davor Lešić. U ulozi Djevojčeta nastupit će pak Anamarija Knego Vidović.
print Print

 
PRAIZVEDBA OPERE "ŠUMA STRIBOROVA" U RIJEČKOM HNK
Šuma Striborova, opere za velike i male Ivana Josipa Skendera pod dirigentskim vodstvom Nade Matošević i u režiji Ozrena Prohića bit će praizvedena u srijedu 13. travnja 2011. s početkom u 19,30 sati na pozornici riječkog Kazališta, a dan kasnije na istome mjestu zakazana je premijerna izvedba. Ta iznimno atraktivna predstava dobre glazbe i tople priče nastala je u koprodukciji HNK Ivana pl. Zajca i Muzičkog biennala Zagreb a u njoj se ravnopravno u pojedinim ulogama izmjenjuju izvrsni pjevači riječke Opere.

U svih pet ovosezonskih izvedbi  uloga  Stribora povjerena je basu Siniši Štorku, Malika Tintilinića tenoru Sergeju  Kiselevu, Snahe mezzosopranistici Kristini Kolar, a Pripovjedača baritonu Robertu Kolaru.
Uloga Majke povjerena je dvjema primadonama Mirelli Toić i Anđelki Rušin.
Nacionalna prvakinja Mirella Toić pjevat će na praizvedbi i premijeri te na posljednjoj ovosezonskoj izvedbi "Šume Striborove" u ponedjeljak, 18. travnja dok će izvrsna mezzosopranistica Anđelka Rušin nastupiti 15. i 16. travnja. I u ulozi Sina izmjenjivat će se dvojica izvrsnih riječkih opernih pjevača i to Voljen Grbac koji pjeva u prve dvije izvedbe kao i na posljednjoj u ovoj sezoni, dok će  Davor Lešić biti Sin 15. i 16 travnja. Ulogu Djevojčeta nosit će dvije mlade pjevačice, članice zbora riječke Opere i to Marijana Radić koja nastupa 13., 14. i 18. travnja dok će Anamarija Knego Vidović pjevati 15. i 16. travnja 2011. godine.
Pod vodstvom dirigentice Nade Matošević "Šuma Striborova" bit će izvedena 13.,14. i 18 travnja a drugim dvjema izvedbama, onima 15. i 16 travnja, ravnat će maestro Igor Vlajnić.
Autorsku ekipu uz već spomenute, čine i scenograf Dalibor Laginja, kostimograf Juraj Žigman, koreografkinja Maja Marjančić i oblikovatelj svjetla Deni Šesnić.
Zbog velikog zanimanja publike za operu za velike i male "Šuma Striborova" ulaznica su gotovo rasprodane. Stoga požurite na Blagajnu riječkog Kazališta (Verdijeva 5a, Rijeka tel. 051/337 114) i osigurajte si svoje mjesto. Isto možete učiniti i putem e-maila na blagajna@hnk-zajc.hr, putem interneta na www.kulturaplus.com i na kartomatu na riječkom Korzu.
print Print

 
PRVA KAZALIŠNA REŽIJA U KARIJERI DALIBORA MATANIĆA U RIJEČKOM HNK!
Dalibor Matanić odavno je svojim filmovima osvojio hrvatske kino dvorane kao i prestižne europske i svjetske filmske festivale. Iza njega je plodna, više od desetljeća, duga karijera višestruko nagrađivanog filmskog redatelja. A sada će se prvi put u riječkom HNK Ivana pl. Zajca okušati i kao kazališni redatelja! Naime, upravo je Dalibor Matanić izabran da režira predstavu prema  romanu "Sjajno mjesto za nesreću" Damira Karakaša  u izvedbi glumačkog ansambla Hrvatske drame riječkog Kazališta. Praizvedba je zakazana za  28. travnja 2011., a probe počinju polovicom veljače iduće godine.
"Raditi u kazalištu za mene je golem izazov. Da mi je netko rekao prije dvije godine da ću režirati kazališnu predstavu rekao bih mu da je lud", kaže Dalibor Matanić.
"Sviđa mi se atmosfera u riječkom kazalištu i profesionalizam koji u njemu vlada" rekao je Matanić te na kraju poručio: "Znam, očekuje me puno posla, ali dat ću maksimum od sebe". 
Intendantica HNK Ivana pl. Zajca Nada Matošević Orešković, pak, kaže: "Zadovoljni smo što je  Dalibor Matanić pristao prvi put raditi baš u riječkom Kazalištu. Moram reći da smo s Daliborom Matanićem i Damirom Karakašem pregovarali o uprizorenju  "Sjajnog mjesta za nesreću" za 2012. godinu. No, kako je redateljicu "Dokova"  Anicu Tomić, u ostvarenju tog projekta planiranog za 2011. godinu, spriječila trudnoća vrlo smo se brzo dogovorili s Matanićem i Karakašem da predstava bude izvedena u ovoj sezoni."
Četvrtu proznu knjigu pisca, novinara, scenarista, karikaturista, harmonikaša, glumca i pjevača te pustolova Damira Karakaša "Sjajno mjesto za nesreću" o piscu iz Hrvatske koji preživljava na pariškim ulicama crtajući karikature za turiste, dramatizirat će poznata hrvatska dramaturginja i spisateljica Nina Mitrović.
Podsjetimo, tandem Dalibor Matanić i Damir Karakaš  podigli su medijsku prašinu nakon što je Matanić prema Krakašovoj knjizi priča "Kino Lika" snimio istoimeni kontroverzni film.  No, Matanić je prije svega  autor čije filmove publika jednostavno rado gleda. Već svojim prvim igranim filmom "Blagajnica hoće ići na more" (2000.) Dalibor Matanić pokazao se vrsnim redateljem koji je okrunjen nagradom "Breza" za najboljeg redatelja debitanta na Festivalu igranog filma u Puli 2000. i nagradom za najboljeg europskog redatelja debitanta na njemačkom festivalu u Cottbusu. Potom su uslijedili filmski nagrađivani hitovi "Fine mrtve djevojke" (2002.), "100 minuta slave"(2005.), "Volim te" (2006.) i "Kino Lika" (2008.). Ovih pak dana u redateljsku  izvrsnost Dalibora Matanića možete se uvjeriti ako pogledate njegov najnoviji film "Majka asfalta" koji osvaja gledatelje kino dvorana diljem Hrvatske, a vjerujemo kako će i njegov prvi kazališni redateljski uradak u izvedbi riječkih glumaca jednako snažno osvojiti kazališnu publiku.
print Print

 
PLESNI LET PLAVOG LEPTIRA U HKD-u NA SUŠAKU
Druga ovosezonska premijera ansambla Baleta HNK Ivana pl. Zajca, praizvedba predstave Blue butterfly“ u okviru programa 2. KamovFesta, koja je na programu u četvrtak, 7. travnja 2011. u HKD-u na Sušaku, okupila je sedam mladih koreografskih autora koji su predstavu ispunjenu ritmom neodoljivog gipsy swinga stvarali pod redateljskim vodstvom Staše Zurovca.

„Inspiracija za djelo proizašla je iz jedne od nezaboravnih svirki sastava “Molto cortese” , odnosno iz nevjerojatno pozitivne emocije koja mi je tom prilikom prenesena i kada mi se odmah, već kao prvi dojam, učinilo da tu bi tu vrstu animirajućeg entuzijazma bilo najprirodnije spojiti s mogućim afinitetom ili željom mladih koreografa“, riječi su Staše Zurovca koji najavljuje predstavu nastalu kao koreografska radionica članova baletnog ansambla na autorske skladbe i obrade u gypsy swing stilu s primjesom mediteranskog zvuka u izvedbi sastava “Molto cortese”. U  sastavu sviraju i članovi autorske ekipe: Deni Šesnić, oblikovatelj svjetla te Dalibor Laginja, autor inicijalne ideje za scenografiju predstave. Dijelovi predstave bit će inspirirani duhom vremena u kojem je svoj burni i zanimljivi život živio belgijski gitarist i skladatelj Django Reinhardt što će na scenu donijeti barsku atmosferu i kostime iz tridesetih godina 20. stoljeća što su ih osmislili scenograf Stefano Katunar i kostimografkinja Manuela Paladin Šabanović.
Naziv predstave zapravo je ime skladbe Denija Šesnića kojom predstava počinje i završava. Stoga je Šesnić predstavu okarakterizirao kao kratki let plavog leptira, jednako kao što je i intenzivni život gitarističkog virtuoza Djanga Reinhardta kratko trajao.
Dijelove predstave koreografirali su Irina Köteles, Svebor Zgurić, Oxana Brandiboura, Vitali Klok, Kristina Kaplan, Benjamin Duran i Staša Zurovac, a u predstavi sudjeluju Cristina Lukanec, Laura Orlić, Kristina Kaplan, Sabina Voinea Vukman, Marta Voinea, Oxana Brandiboura, Paula Rus, Svetlana Andrejčuk, Danijela Menkinovski, Svetlana Rasskazova, Tena Ferić, Deana Marčić, Tanja Tišma, Antonija Družeta, Andrei Köteles, Svebor Zgurić, Vitali Klok, Benjamin Duran, Ashatbek Yusupzhanov, Dmitri Andrejčuk, Leonid Antontsev te Anita Rumac i Tamara Bračun čije je sudjelovanje rezultat suradnje s Udrugom osoba s cerebralnom i dječjom paralizom UCDP.
Reprize predstave su u petak i subotu, 8. i 9. travnja u HKD-u na Sušaku s početkom u 19,30 sati.
print Print

 
„ŠUMA STRIBOROVA“ JE TOPLA PRIČA, LIJEPA GLAZBA I MAŠTOVITA VIZUALNOST
U koprodukciji HNK Ivana pl. Zajca i Muzičkog biennala Zagreb, pod dirigentskim vodstvom Nade Matošević i u režiji Ozrena Prohića, „Šuma Striborova“, opera za velike i male Ivana Josipa Skendera, bit će praizvedena u srijedu, 13. travnja na riječkoj pozornici. Tim je povodom upriličena konferencija za novinare, na kojoj su članovi autorske i solističke ekipe najavili projekt koji se očekuje s velikim zanimanjem.

Na konferenciji je govorio i Berislav Šipuš, umjetnički ravnatelj Muzičkog biennala, u okviru čije se 50. obljetnice praizvodi pet hrvatskih glazbeno-scenskih djela u pet hrvatskih kazališta. Šipuš je izrazio nadu kako će svih pet djela brzo naći put do publike i trajno se zadržati na kazališnim pozornicama. Intendantica riječkog HNK-a i dirigentica Nada Matošević Orešković, prema njenim riječima, vjeruje da će se „Šuma Striborova“ koja je doista predstava i za djecu i za odrasle, dugo zadržati na repertoaru jer ima sve preduvjete za to: toplu i maštovitu priču, lijepu, uhu ugodnu glazbu te neobično maštovitu vizualnost.
„ Predstavu smo gradili iz zajedničke mašte još od pisanja scenarija. Suradnja sa skladateljem bila je sjajna jer je on u svakon trenu na umu imao scensko uprizorenje“, kazao je libretist i redatelj predstave Ozren Prohić, najavivši predstavu koja će pratiti originalnu bajku Ivane Brlić – Mažuranić i zadržati njen duh.
Scenograf Dalibor Laginja kazao je kako se scenografijom „Šume Striborove“ najviše približio svome slikarstvu, dok je kostimograf predstave Juraj Žigman, koji je iz voda modnog dizajna prvi put zaplovio u one kazališne, ovaj je angažman nazvao velikim izazovom što ga je rado prihvatio.
O svojim ulogama govorili su Kristina Kolar (Snaha), Voljen Grbac (Sin) te Robert Kolar (Pripovjedač). Svi su redom izrazili zadovoljstvo i radost stvaranja koji su pratili tijek nastanka ove predstave, a Voljen Grbac naročito je pohvalio režiju koja je uspjela razigrati cijeli ansambl te otkrio da u jednom trenutku predstave „sjekira postaje instrument“.
print Print

 
PRISTIGLI PRVI UČENIČKI RADOVI NA NATJEČAJ NAJ NOVOGA LISTA I HNK IVANA PL. ZAJCA NA TEMU „ŠUMA STRIBOROVA“
Suradnja HNK Ivana pl. Zajca s Novim listom, preciznije Školskim Novim listom nastavlja se i dalje.  Treću godinu za redom zajednički pridaju pažnju projektu  za velike  i male posjetitelje. Nakon velikog uspjeha natječaja za učeničke radove na temu predstava „Pčelica Maja“ i „Ljepotica i zvijer“ ne čudi odluka da se te dvije kuće ponovno udruže i na projektu „Šuma Striborova“, operi za velike i male. Opera je to koja nastaje u koprodukciji riječke Opere i i Muzičkog biennala Zagreb, a čija će praizvedba biti 13. travnja 2011. godine.

Kroz prilog Školski list  Novoga lista mladi su se imali prilike upoznati sa životom i stvaralaštvom Ivane Brlić Mažuranić, ali i prihvatiti poziv da se i sami uključe svojim literarnim i likovnim radovima na temu „Šuma Striborova“ -  jedne od najljepših bajki hrvatske dječje književnosti.
U Novi list pristigli su već  prvi radovi, a natječaj je otvoren do 11. travnja 2011.
Svoje radove, ime škole, voditelja literarne ili likovne sekcije, potpisane radove učenika i razred još uvijek stignete dostaviti na adresu NAJ Novi list, Zvonimirova 20 a 51000 Rijeka
Uhvatite u ruke svoje instrumente i budite i vi aktivni sudionici začarane Šume.
Najbolje ćemo i nagraditi poklon paketima naših partnera.

Partneri projekta: 

medijski pokrovitelj projekta

novi-list2.jpg  

Paleta Art - art i hobby dućan

art.jpg

mana.jpg
print Print

 
U PONEDJELJAK, 18. TRAVNJA DODJELA NAGRADA NAJBOLJIM RADOVIMA NA TEMU „ŠUMA STRIBOROVA“
Na natječaj NAJ Novoga lista i HNK Ivana pl. Zajca koji je zatvoren u ponedjeljak, 11. travnja 2011. pristigli su brojni literarni radovi kao i likovni i to u tehnici kolaža, keramike, pastela, akvarela i crteža.

Radove su poslali učenici riječkih osnovnih škola, ali isto tako i škole iz Crikvenice, Vrbovskog i Novog Vinodolskog.

Četveročlana komisija u sastavu Dalibor Laginja, slikar i scenograf HNK Ivana pl. Zajca, Bruno Lončarić, voditelj Posebnih projekata iz Novog lista,  Dolores Juretić, novinarka i urednica priloga NAJ Novoga lista i Mara Vidučić Blečić, upraviteljica Marketinga HNK Ivana pl. Zajca nisu imali nimalo lagan zadatak.

U mnoštvu bilo je teško izabrati one najbolje.

Za sada ćemo vam samo otkriti da su među nagrađenim radovima dva grupna rada i dva pojedinačna, a ukoliko želite znati više pridružite nam se u ponedjeljak, u 18 sati u foyeru HNK Ivana pl. Zajca kazališta kada će se nagrade uručiti.

Na dodjeli će osim organizatora natječaja biti prisutni i partneri projekta predstavnica MANA mode d.o.o. gđa. Ingrid Maršanić i direktorica Palete ART gđa. Zinka Dobrovolny.

print Print

 
ČELISTIČKI KONCERT PETRA KOVAČIĆA U FOYERU RIJEČKOG HNK
Posljednji ovosezonski koncert u okviru ciklusa koncerata "Subotnje matineje u foyeru" bit će održan u subotu, 30. travnja 2011. pod nazivom "Solo cello" i to u izvedbi violončelista Petra Kovačića, dobitnika mnogobrojnih domaćih nagrada i priznanja, inače prvog čelista Riječke filharmonije i čelističkog vođe dionice orkestra riječke Opere.
Svoju iznimnu tehniku muziciranja Petar Kovačić pokazat će izvedbom poznatih djela za solo cello  i to Johanna Sebastiana Bacha "Suita br.1 u G-Duru BWV 1007 za violoncello solo", Györgyja Sándora Ligetija "Sonata za violoncello solo" i Gaspara Cassada "Suita za violoncello solo".
Na početku koncerta Petar Kovačić svirat će prvu od šest Bachovih suita za violončelo solo koje su sačuvane zahvaljujući rukopisu druge Bachove žene Anne Magdalene Bach te nekolicini kasnijih prijepisa. No, suite Johanna Sebastiana Bacha (21.03.1685.-28.07.1750.) slavu su stekle tek u drugoj polovici 20. stoljeća zahvaljujući promoviranju španjolskog čelista Pabla Casalsa. Otada pa do danas te su suite nezaobilazan dio violončelističkog repertoara i školskog gradiva. Svaka suita, pa tako i prva, ima po šest stavaka od kojih su svi osim prvog, Preludea, plesni.
Središnji dio koncert zauzet će izvedba "Sonate za violoncello solo" proslavljenoga mađarskog kompozitora Györgyja Sándora Ligetija (28.05.1923.-12.06.2006.) širokoj publici poznatoga po glazbi skladanoj za Kubrickove filmove: "2001: Odiseja u svemiru", "Isijavanje" i "Oči širom zatvorene".
"Sonatu za solo cello" Ligeti je napisao između 1948. i 1953. godine, no djelo nije bilo dobro prihvaćeno od Udruženja skladatelja vođenog od strane sovjetskih vlasti te stoga nije dobilo dozvolu izvođenja i objavljivanja. No, nakon četvrt stoljeća "ležanja", tijekom 80-tih i 90-tih godina prošlog stoljeća, Ligetijeva "Sonata za solo cello" postaje široko poznatom i dijelom standardnih čelo repertoara.
Za kraj koncerta sjajni riječki violončelist prepoznatljivog izraza i velike energije svirat će "Suitu za violoncello solo" španjolskog kompozitora i čelista Gaspara Cassada (30.09.1897.-24.12.1966.) . Cassadeovučitelj bio je poznati čelistPablo Casals.  Tijekom bogate karijere Gaspar Cassadó nastupao je s glazbenicima poput Rostropovicha i Menuhina. Napisao je mnogobrojne skladbe za violončelo kao i za komorne sastave te nekoliko djela za solo piano. 
 
Petar Kovačić rođen je 1980.godine u Rijeci.Godine 2001. diplomira s odličnim uspjehom na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji u klasi prof. N. Ruževića. Tijekom studija pohađa trogodišnji tečaj za usavršavanje pri fondaciji Romano Romanini u Bresciji (Italija) pod vodstvom violončelista Maria Brunella.Godine 2001. upisuje Hochschule für Musik u Saarbrückenu (Njemačka), gdje nastavlja studij violončela u klasi prof.Gustava Riviniusa.
Godine 2003.diplomira s najvišim ocjenama te upisuje poslijediplomski studij, također u klasi prof. G.Riviniusa. Godine 2005. uspješno završava poslijediplomski studij.
Dobitnik je prvih nagrada na državnim natjecanjima 1996. i 1998. godine, te I.nagrade na natjecanju Alpe Adria 1999.u Goriziji (Italija).Godine 2000. osvojio je  I. mjesto na "Natjecanju riječkih glazbenika" te posebnu nagradu žirija za najbolje izvedenu skladbu (Suita za violoncello solo, G. Cassadó). U akademskoj godini 2000./2001. dobio je Dekanovu nagradu, a 2003. osvojio je II. nagradu na međunarodnom natjecanju Walter Gieseking u Saarbrückenu (Njemačka).
Kao solist nastupio je, među ostalim,  s komornim orkestrom Windstrings, Zagrebačkom filharmonijom i  Dubrovačkim simfonijskim orkestrom.
print Print

 
Sezona 2013-2014
Sezona 2012/2013
Sezona 2010/2011
> Pretplata
> Sezonska knjižica
> Hrvatska drama
> Kamovfest
> Dramma italiano
> Talijanska drama
> Opera
> Balet
> Koncerti
> Za djecu i mlade
> Repertoar
> Ulaznice
> Natječaji
> Javna nabava
> Novosti
> Srpanj
> Lipanj
> Svibanj
> Ožujak
> Travanj
> Veljača
> Siječanj
> Prosinac
> Studeni
> Listopad
> Rujan
> Nagrade
> Novosti
Sezona 2009/2010
Sezona 2008/2009
Sezona 2007/2008
Copyright (c) 2008. HNK Ivan pl. Zajc :: Kontakt