HRVATSKA DRAMA S „POLIGRAFOM“ NA  FESTIVALU „SARAJEVSKA ZIMA 2008.“

Hrvatska drama predstavit će se već nagrađivanom predstavom „Poligraf“ Roberta Lapegea i Marie Brassard u režiji Dina Mustafića, na 24. internacionalnom festivalu „Sarajevska zima 2008.“ u nedjelju, 16. ožujka 2008. godine u Sarajevu.

Festival će, kao i svake godine, biti susret umjetnika cijelog svijeta i bit će održan pod nazivom Barikade bez granica „68 – Novi (vrli) svijet“ u organizaciji Međunarodnog centra za mir (IPC). Ovogodišnja tema festivala otvara pitanja dijaloga između različitih generacija koje su sudjelovale, svaka na svoj način, u stvaranju novog svijeta, rušeći barikade između njihovih snova, ciljeva i svijeta koji ih okružuje i u kojem žive. Svaka generacija suočava se s iskustvom da su ispred i iza njih barikade bez granica. Stvaranje novog svijeta znači život u „vrlom svijetu“.

„Poligraf“ je metafizička krimi-priča jednog od možda najgenijalnijih umjetnika današnjice, svestranog kazališnog maga – Roberta Lepaga i njegove bliske suradnice Marie Brassard.

Taj sjajan tekst, u izvrsnom prijevodu dramaturginje HNK Ivana pl. Zajca Magdalene Lupi  snažno je zaživio na riječkoj sceni u režiji Dina Mustafića, a već je dva puta bila nagrađivana. Redatelj Dino Mustafić dobitnik je  Nagrade 8. međunarodnog festivala komornog teatra „Zlatni lav“ u Umagu za najbolju režiju, a predstava je proglašena najboljom dramskom predstavom riječkog Kazališta u sezoni 2006./2007.

U obrazloženju stručnog ocjenjivačkog suda riječkog Kazališta stoji, među ostalim: „riječ, pokret, glazba, svjetlo i video materijal fragmenti su složeni u cjelinu čiji je sklad doveden do savršenosti lakoće. Ništa na sceni ne opterećuje publiku dulje i više od onog koliko je potrebno da se dogodi emocija ili misao.“

U predstavi glume: Dražen Mikulić (David), Mislav Čavajda (Françoise) i Tanja Smoje (Lucie).

Dramaturgiju potpisuje Željka Udovičić, scenografiju Dragutin Broz, kostimografiju Sandra Dekanić, scenski pokret Damir Klemenić, izbor glazbe Dino Mustafić i Damir Klemenić, oblikovanje svjetla Boris Blidar, oblikovanje video materijala Igor Modrić a fotografije Dražen Šokčević.

ROMAN STANJA I EMOCIJA

Nakon najavne konferencije za novinare, u pulskom INK-u predstavljen je drugi naslov  biblioteke INK-a: „'Riva i druxi“ (Stižu drugovi) Milana Rakovca.

Tom se prigodom teatrologinja Jelena  Lužina prisjetila davnih dana kada joj je Milan Rakovac, prema njezinim riječima, „uvalio“ kupusaru ( rukom i na razne načine pisan tekst koji će postati jedan od najboljih djela toga autora)  na čitanje. „ Godine 1983. još se u ovim krajevima nije znalo za postmodernu, kao niti u Europi, a dotični gospodin već je imao svoj postmodernistički roman! Zato se i čekalo tako dugo na njegovo uprizorenje. Ovo uprizorenje je za mene iznimna provokacija jer je Rakovčev roman  roman stanja, emocija a takva će, vjerujem, biti i predstava koja je čekala na svoju realizaciju punih 25 godina“, rekla je, među ostalim, teatarologinja Lužina.

Milan Rakovac kratko je konstatirao kako će ova knjiga biti prva njegova koju će pročitati, naime svoja djela nakon što ih napiše, ne čita.

U knjižici, u izdanju INK-a, objavljena je nagrađena Rakovčeva dramatizacija romana „'Riva i druxi“, potom dramaturška obrada redatelja Laryja Zappije, tekst književnog kritičara Borisa Domagoja Biletića kao i tekst Jelene Lužine te njezin intervju s Milanom Rakovcem iz 1987. godine.

Knjigu „'Riva i druxi“ ( Stižu drugovi) uredio je Miodrag Kalčić, a likovno oblikovao Mauricio Ferlin. Knjiga se može kupiti na blagajnama obaju kazališta.

ZAGREBAČKA BANKA I MATKO TREBOTIĆ DARUJU NOVI SVEČANI ZASTOR RIJEČKOM HNK-U

U Salonu Grada Rijeke u srijedu, 19. ožujka svečano je potpisan sporazum o suradnji na izradi novog svečanog zastora Kazališta, između riječkoga HNK Ivana pl. Zajca, Grada Rijeke, Zagrebačke banke i likovnog umjetnika Matka Trebotića.

Projekt izrade svečanog zastora realizirat će se tijekom 2008. godine. U ime HNK Ivan pl. Zajca Rijeka, Grada Rijeke i Zagrebačke banke, ugovor su potpisali intendantica Nada Matošević, gradonačelnik Vojko Obersnel i predsjednik Uprave Franjo Luković  te autor svečanog zastora Matko Trebotić, koji je ovom prigodom, među ostalim, rekao kako će novi zastor, u dijelu koji je vidljiv gledateljima, biti širok 12,8 metara, visok 10 metara, a ukupno će, s dijelom koji neće biti vidljiv gledateljima biti dugačak 15 metara. Bit će razapet na željeznu konstrukciju i moći će se pomicati i koristiti kao dio kazališne scenografije. Novi svečani zastor motivima će se oslanjati na glagoljicu i Ivana pl. Zajca. Intendantica riječkog HNK Nada Matošević istaknula kako će novi svečani zastor biti veliki dobitak za  riječko Kazalište, nakon što je 27.studenog 1981. godine u povodu otvorenja kazališne zgrade predstavljen svečani zastor akademskog slikara Otona Glihe.

HNK Ivana pl. Zajca jedan je od najvažnijih generatora kulture u našoj regiji, rekla je intendantica navodeći kako se riječko Kazalište može pohvaliti s čak 15 premijernih izvedbi u ovoj kazališnoj sezoni, bogatom koncertnom sezonom sastavljenom od 9 koncerata i tradicionalnom glazbeno-scenskom manifestacijom Zajčevi dani te festivalom Riječke ljetne noći.  „Riječki HNK u sezoni izvede gotovo 200 različitih kazališnih programa koje posjeti oko 100 000 gledatelja. Upravo zbog njih s nestrpljenjem očekujemo premijeru svečanog zastora. Vjerujem da će biti na ponos svih nas, građana Rijeke i Hrvatske“ zaključila je intendantica Nada Matošević.  Donacija novoga svečanoga zastora Hrvatskom narodnom kazalištu u Rijeci rezultat je trajnog opredjeljenja Zagrebačke banke prema stvaranju i očuvanju trajnih vrijednosti te zajedničkog truda autora Matka Trebotića, HNK Ivan pl. Zajca i Grada Rijeke, kako bi kazalište postalo bogatije za još jednu trajnu umjetničku vrijednost.

Matko Trebotić istaknuti je hrvatski likovni umjetnik s impozantnom izlagačkom djelatnosti u zemlji i svijetu. Njegova djela nalaze se u mnogim značajnim muzejima i privatnim zbirkama. Za svoj rad više je puta nagrađivan i odlikovan. Kao umjetnik Trebotić je pronašao likovnu formulu kojom je uspio na kreativan i slikarski vrstan način povezati lokalno i globalno, baštinsko prevesti na univerzalni jezik, a domaću pasatističku viziju osuvremeniti. Njegov opus posjeduje stilsku, ikonografsku i izražajnu zaokruženost i prepoznatljivist. Matko Trebotić autor je dva svečana zastora u HNK-u Split i dubrovačkom Kazalištu Marina Držića. Ovaj riječki ujedno će predstavljati finale njegovog velikog “Jadranskog triptiha”.

„TOSCA“, OPERA O LJUBAVI I STRASTI UOČI DANA ŽENA

Riječka „Tosca“ koja nikoga ne može ostaviti ravnodušnim, može se označiti kao veliki  umjetnički doseg riječke operne kuće. Zahvaljujući Freyevu senzibilitetu te ogromnoj dozi stvaralačke i emotivne energije, ona je doprla do samog srca publike. Tamo će zasigurno i ostati! Tako je, među ostalim, ocijenila premijernu izvedbu opere „Tosca“ kritičarka „Novog Lista“ Bosiljka Perić Kempf. A budući da je predstava na programu  5. ožujka i dan uoči Međunarodnog dana žena 7. ožujka, još uvijek stignete biti u publici koja će pratiti ovu od kritike visoko ocijenjenu predstavu HNK Ivana pl. Zajca. Naglasimo da u povodu Dana žena, riječko kazalište kao znak poštovanja prema pripadnicama ljepšog spola omogućuje ulaznice najizvođenije Puccinijeve opere po izuzetno popularnoj cijeni. Slavnu i zadivljujuću heroinu koja se bori za ljubav i osobnu slobodu unutar svijeta kojim dominiraju muškarci, može se pogledati po cijeni od 50 kn.

U prilog kvaliteti riječke „Tosce“ idu i riječi  kritičara „Vijenca“  Zlatko Vidačković koji ne štedi pohvale za mestru Nadu Matošević i orkestar: „Nada Matošević sigurno je i odlučno vodila izvrstan orkestar riječke Opere izvrsno prenoseći emocije Puccinijeve glazbe“.  

U repriznoj izvedbi 5. ožujka u naslovnoj ulozi  Florie Tosce nastupit će Mirella Toić a dva dana kasnije u istoj će se ulozi pojaviti Olga Kaminska koja je na drugoj premijeri „Tosce“ pobrala izvrsne kritike. Pa je tako kritičar „Vijenca“ Davor Schopf za njezinu tadašnju interpretaciju napisao: „Tosca je vrhunac njezine karijere , kojom je osvojila riječku publiku  i nadmašila Francescu Patanè, ostvarenje što će se pamtiti.“

U objema repriznim izvedbama Maria Cavaradossia pjevat će Davor Lešić, Bruna Scarpia Valentin Enčev, Cesarea Angelottia Šiniša Štork, Crkvenjaka Robert Kolar, Spolettea Saša Matovina, Sciarronea i Ključara Dario Bercich dok će Pastir biti Vanja Zelčić.

Izvedbama će dirigirati Nada Matošević, a podsjetimo kako je redatelj „ Tosce“ Damir Zlatar Frey dobitnik prošlogodišnje nagrade Hrvatskog glumišta za najbolju kazališnu scenografiju upravo te opere za koju još potpisuje kostimografiju i scenski pokret.

Sudjeluju zbor i orkestar Opere i ansambl Baleta HNK Ivana pl. Zajca Rijeka.

NAKON VELIKOG USPJEHA U PULI, „'RIVA I DRUXI“ PREMIJERNO U RIJECI

Najznačajniji i najkontroverzniji roman Milana Rakovca „'Riva i druxi“ napokon, nakon četvrt stoljeća i brojnih pokušaja, uprizoren je na kazališnim daskama u režiji i dramaturškoj obradi Laryja Zappije. Predstava nastala u koprodukciji Talijanske drame Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka i Istarskoga narodnog kazališta-Gradskog kazališta Pula praizvedbu je doživjela 6. ožujka u Pulskome kazalištu, a premijera u Rijeci na programu je 15. ožujka. Nakon što je predstava „'Riva i druxi“ požnjela veliki uspjeh kod publike i kritike- spomenimo samo kako istarski književnik Daniel Načinović u svojemu ogledu piše: „ako predstava nije dosadna, a uspije gledatelja i nasmijati i rastužiti, ako i nabaci hrpu pitanja za koje ne možemo reći da nas se ne tiču, onda više od toga – bar ovako s gledateljskog rakursa – i ne treba tražiti! Netko je rekao da je to „moderna“ predstava; mislim da jest. Ona je i „cool“ zato jer su joj sonde uvučene u realitet podneblja“- vjerujemo kako će i riječka premijera doživjeti isti uspjeh.  

Predstava govori o lavini nesreća koje su po završetku drugoga svjetskoga rata prekrile istarski poluotok, o trostrukom egzodusu koji se i danas tiče sviju nas.  Predstava je to raškošne ljepote, bogata emocijama.

Impresivnu scenografiju predstave potpisuju Dalibor Laginja i Deni Šesnić , dojmljivu glazbu Duško Rapotec Ute a za kostime je zaslužna Danica Dedijer dok Andrea Gotovina potpisuje koreografiju.

U predstavi glume: Aleksandar Cvjetković (Grgo), Filip Lugarić (Mali Grgo), Elvia Nacinovich (Veneranda), Romina Vitasović (Luca), Milan Rakovac (glas pisca),  Bruno Nacinovich (Checo), Denis Brižić (Kopinič), Rosanna Bubola (Cantastorie), Elena Brumini (Tea), Lucio Slama (Toio), Alida Delcaro ( Pina), Teodor Tiani (Giovanni ) i Rade Radulović (Freddy).

Reprize predstava „'Riva i druxi“ na programu su: 17. i 18. ožujka.

Ne propustite balet s autorskim pečatom Milka Šparembleka !

Nakon više od desetljeća  Milko Šparemblek, vladar plesnog kazališta i jedan od svjetski poznatih umjetnika koji su svojim radom mijenjali mišljenja o plesu našeg doba, ponovno u riječkom HNK-u režira i koreografira. Na riječkoj će pozornici u petak, 28.ožujka 2008. godine u 19, 30 sati biti premijerno izvedena njegova Autorska večer sastavljena od dva djela: koreoakta „Epitaf za Frederica“ i baleta „Čudesni mandarin“ Béle Bartóka.

Zbog glazbene kontradikcije beskrajnih finesa Chopinova klavirskog opusa te brutalnosti  Bartókove glazbe postoji vrlo zanimljiva oprečnost koja daje dvije kompletno različite plesne izvedbe, tvrdi Milko Šparemblek.

Bit će to nadasve zanimljiva ali i intrigantna predstava autora koji je oblikovao teatar što uzbuđuje, ukorijenjenošću u život sam, a što je svijet znao prepoznati i autora  autentičnog pokreta koji uvijek izmiče klasičnom, iz kojega je potekao.

 „STIŽU DRUGOVI“ U KOPRODUKCIJI RIJEKE I PULE

 „'Riva i druxi“ (Stižu drugovi) komad je vrlo precizan, ima čvrstu strukturu od početka do kraja, prepun je emocija od smijeha preko veselja do plača, nadahnjujući je . Ostavlja nas u svakome pogledu dirnutim, i zato je taj projekt prekrasan, podsjeća nas zašto je lijepo raditi kazališni posao, rekla je Laura Marchig , ravnateljica Talijanske drame HNK Ivana pl. Zajca na konferenciji za novinare u povodu predstojeće praizvedbe predstave „'Riva i druxi“ koja će se održati 6. ožujka 2008. u pulskom INK-u, a premijera u riječkom HNK-u 15. ožujka.

Podsjetimo, predstava „'Riva i druxi“ nastala prema djelu istarskoga barda Milana Rakovca a u režiji i dramaturškoj obradi Laryja Zappije, ostvarena je u prvoj povijesnoj koprodukciji Istarskoga narodnoga kazališta-Gradskog kazališta Pula i HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci.

„MACBETH“: INTRIGANTNA PREDSTAVA, SLOJEVITA I PUNA SIMBOLA

„Riječki „Macbeth“ u svakom je slučaju zanimljiva i intrigantna predstava. Vrlo slojevita i puna simbola, tako da otvara niz pitanja i dilema, u što bi se valjalo udubiti i provjeriti u nekoliko idućih izvedbi.“ Tako je premijernu izvedbu opere „Macbeth“ ocijenila Višnja Požgaj na stranicama „Vijenca“. A budući da je predstava na programu i 29. veljače te 1. i 3. ožujka, još uvijek stignete biti u publici koja će pratiti ovu od kritike visoko ocijenjenu opernu predstavu. Jer kritičarkaVišnja Požgaj u nastavku piše: „Za izvrsnu glazbenu realizaciju zaslužan je maestro Nikša Bareza, čija je izvedba u cjelini bila na visini Verdijeve dramatske snage, izražajnosti i ljepote. Orkestar je imao visoku i bogatu tonsku i dinamičku kvalitetu.“

I kritičar „Jutarnjeg lista“ Branimir Pofuk ne štedi pohvale za maestra i orkestar: “ Orkestar je bio ne samo precizan, nego i senzibiliziran za sva ona brojna treperenja, šaputanja, podrhtavanja i brujanja te riku i tutnjavu kojima Verdi uspješno nastoji dočarati strasti i sile zemaljske i nebeske, koje napinju i krše jedra ljudske pohlepe i ambicije.“ Jednako uspješnom ocijenjuje i režiju Ozrena Prohića: „Vrlo osebujno, temeljito promišljeno i razrađeno tu je psihološku dramu glavnih likova, ali i njihovim ratovima izazvanu kolateralnu katastrofu širih razmjera prikazao i redatelj Ozren Prohić.“

I Maja Stanetti u „Večernjem listu“ izrazito se pohvalno osvrće na suvremenu režiju i vizualnost predstave:

„Verdijev “Macbeth” premijerno prikazan u riječkom HNK zacijelo je predstava s koje se ne izlazi mirno, operno raspravljajući o pjevačima kojima je majstor dodijelio itekako paklene zadatke.
Zločin je ugrađen u želju za moć, u nemilosrdni sustav smjene vlasti.
To otvoreno pokazuje posljednja scena u ludnici gdje se nađu i progonjeni i progonitelji, iako su glavni protagonisti, Macbeth i njegova Lady, mrtvi. Redatelj i scenograf Ozren Prohić u osuvremenjenom prikazu opere nastale na libreto Francesca Marije Piavea prema Shakespeareu, upozorava na mučnu aktualnost vječnog problema koji tako hladnokrvno svakodnevno pratimo na ekranima.“

STILSKE VJEŽBE U HKD-u NA SUŠAKU !

Kultna predstava „Stilske vježbe“ gostuje u Rijeci, u organizaciji HNK Ivana pl. Zajca, 31. ožujka i 1. travnja u HKD-u na Sušaku, a obje izvedbe počinju u 20 sati. Riječ je o sjajnoj izvedbi Pere Kvrgića i Lele Margitić u vrhunskoj komediji, bruleski koja oduševljava već 40 godina i mami salve i salve smijeha te osvaja glumačkom virtuoznošću. „Stilske vježbe“ govore o jednoj običnoj zgodi iz svakodnevnog života na dvadeseteka načina!

Predstava „Stilske vježbe“ najsjajniji je predstavnik cijele jedne iznimne kazališne ere i fenomen svjetskih razmjera. Svojom neospornom kvaliteteom ova predstava već četiri desetljeća spada u sam vrh svjetske kazališne produkcije.

Stilske vježne premijerno su izvedene 19. siječnja 1968. godine u Teatru ITD i odmah su postale hit sezone.

Nastale prema književnom predlošku fruncuskog književnika Raymonda Queneaua u režiji Tomislava Radića i u prijevodu i adaptaciji Tomislava Radića i Tonka Maroevića,

40 godina poslije „Stilske vježbe“ su najdugovječnija predstava na svijetu s istom glumačkom postavom koje i dalje pune kazališta u Hrvatskoj.

Pero Kvrgić jedan je od najvećih hrvatskih glumaca, čije su kreacije obilježile čitavu jednu kazališnu epohu. Od svojih početaka 1948. godine do danas igrao je u gotovo svim hrvatskim kazalištima i kazališnim grupama te nastupao na najpoznatijim kazališnim festivalima. Igrao je u desetak filmova, nekoliko TV drama i u brojnim radio dramama. U biblioteci Vijenac Matice Hrvatske tiskana mu je knjiga kolumni „Stilske vježbe“. Gostovao je i na mnogobrojnim inozemnim festivalima a dobitnik je i brojnih nagrada te priznanja. Godine 2006. hrvatski predsjednik Stjepan Mesić odlikovao ga je Redom Kneza Branimira s ogrlicom za izniman i dugogodišnji doprinos kulturi Republike Hrvatske.

Lela Margitć rođena je na Krasici 1941. godine. Završila je zagrebačku Akademiju dramske umjetnosti. U stalnom angažmanu u kazalištu Komedija igrala je u mnogim mjuziklima. Posljednjih 10 godina intenzivno se bavi šansonom surađujući sa šansonjerskom Ladom Kos. Ostvarila je i mnoge kazališne uloge, a ulogom u „Stilskim vježbama“ pokazala je veličinu svojega glumačkoga talenta.

Godinama je nezamjenjiva suradnica u umjetničkom i obrazovnom programu Hrvatskog radija. Dobila je priznanje Red Danice Hrvatske s likom Marka Marulića 2004. godine.

„POLIGRAF“ ODUŠEVIO SARAJEVSKU PUBLIKU

Nakon sudjelovanju na 24. internacionalnom festivalu „Sarajevska zima 2008.“ u sklopu čijeg su programa, u nedjelju, 16. ožujka 2008. održane dvije izvedbe predstave „Poligraf“ Roberta Lapegea i Marie Brassard  u sarajevskom Narodnom pozorištu, glumci Dražen Mikulić, Mislav Čavajda i Tanja Smoje,  te svi članovi autorske ekipe imaju puno razloga za zadovoljstvo.

Naime, sarajevska je publika iznimno dobro prihvatila i s oduševljenjem pozdravila ovu predstavu, što je opravdalo i višednevne najave „Poligrafa“ u sarajevskim medijima kao jednog od najznačajnijih događaja Festivala.

Inače, Festival se održava pod nazivom Barikade bez granica „68 – Novi (vrli) svijet“ u organizaciji Međunarodnog centra za mir (IPC).

DINAMIČNA KONTRADIKCIJA DVAJU BALETNIH DJELA

Druga ovosezonska baletna premijera riječkog HNK Ivana pl. Zajca Autorska je večer Milka Šparembleka, tog velikog umjetnika pokreta. Nakon više od 10 godina Šparemblek će se u Rijeci predstaviti dvama dijelima: koreoaktom „Epitaf za Frederica“ i baletom „Čudesni mandarin“ Béle Bartóka. Premijera je 28. ožujka u 19, 30 sati, a prema riječima Milka Šparembleka na konferenciji za novinare predstava je „nemogući“ spoj  dinamične glazbene kontradikcije pronađene u Chopinovoj i Bartókovoj glazbi. Taj je vrhunski koreograf istaknuo kako je riječki baletni ansambl sastavljen od ozbiljnih i kompetentnih plesača koji uspješno odgovaraju na svu zahtjevnost te predstave.“ Novinarima se obratio i istaknuti pijanist Ruben Dalibaltayan koji će u prvom dijelu večeri na pozornici svirati Chopinovu glazbu ravnopravno sudjelujući u Šparemblekovu projektu. „Posebna mi je čast raditi s tako velikim umjetnikom a zahvaljujući toj suradnji puno toga sam dobio i naučio.  Uz to, nema pijanista na svijetu kojemu nije užitak svirati Chopina.“

Riječi hvale za Milka Šparembleka nije štedio ni ravnatelj Baleta Staša Zurovac koji je i sam kao baletan potekao iz Šparemblekove škole. „Presedan je što izvodimo takva dva prekrasna djela a još veći je taj što u Rijeci ponovno imamo Milka Šparembleka. S njime je prekrasno raditi a budući da vjeruje u čovjeka i njegove kvalitete onda je u mogućnosti iz njega izvući puno više nego što on sam u to vjeruje“.

Zanimljivo je podatak kako je Bartokov „Čudesni mandarin“ upravo u Rijeci doživio svoju hrvatsku praizvedbu 1957. godine kojom je, u koreografiji i režiji Maksa Kirbosa, ravnao Boris Papandopulo. Ovoga puta  riječkom će izvedbom „Čudesnog mandarina“ dirigirati Nada Matošević koja je istaknula kako je to Bartókovo djelo iznimno zahtjevno i složeno. „Iako dobro poznajem Bartokov opus, kada sam počela raditi na „Čudesnom mandarinu“ ponovno sam se iznenadila zahtjevnošću toga djela.  Mogu reći kako smo se kroz partituru, orekstar i ja probijali uz znoj i suze. Održali smo veliki broj proba i sada, pred premijeru, mogu slobodno reći da smo počeli uživati u sviranju“ rekla je intendantica Nada Matošević, pozivajući svih do dođu pogledati jedinstvenu Autorsku večer Milka Šparembleka. 

SVJETSKI DAN KAZALIŠTA- PORUKE PRIJE BALETNE PREMIJERE

Riječko Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca i ove će se godine pridružiti obilježavanju Svjetskog dana kazališta koje se u kazalištima diljem svijeta obilježava čitanjem međunarodne poruke. Tako će se prije početka premijerne izvedbe Autorske večeri Milka Šparembleka („Epitaf za Federica“ i „Čudesni mandarin“), u petak, 28. ožujka 2008. (27. ožujka u Kazalištu nema predstave) ove godine „pustiti“ snimljene poruke. Ovogodišnju će međunarodnu poruku čiji je autor kanadski umjetnik Robert Lepage te hrvatsku poruku dramskog umjetnika Elvisa Bošnjaka za tu prigodu snimiti riječki kazališni dramski prvaci Alen Liverić i Olivera Baljak.