AMERIČKI MJUZIKL S DOMAĆIM OKUSOM |
„Iako se stalno ističe kako je „Nunsense“ off-broadwayski mjuzikl za mene je on prvenstveno antibroadwayski zbog male podjele i oskudne scenografije. Riječki pak „Nunsense“ bit će na tragu europske komedije del'arte, onoga čega gotovo da više nema na Broadwayu. Bit će to mjuzikl prepun dobroga domaćega humora, izvrsnih songova koji su svi zadržani kao i u originalu, scenskih efekata te plesa“. Rekla je to, među ostalim na konferenciji za novinare, Mojca Horvat, redateljica i koreografkinja komičnog mjuzikla „Nunsense“.
„Tri su važne stvari u ovome projektu. Prva je činjenica da riječka publika voli mjuzikl, druga je ta da je to ženska predstava s jedankovrijednim, poticajnim i izazovnim ulogama, a treća da je riječ o mobilnoj predstavi za koju već sada postoji čitav niza upita za gostovanja. Riječi su to intendantice Nade Matošević koja je zaključila : „Predstava će biti hit!“ |
Od početka probi prije gotovo 6 mjeseci do danas pjevačica Vivien Galletta izgubila je 13 kilograma, balerina Kristina Kaplan sretna je zbog date joj mogućnost da prvi put u životu na pozornici ne samo govori već i pjeva. Opernoj pjevačica Antoneli Malis poseban je izazov bio svoj glas prilagoditi načinu pjevanja u mjuziklu dok Olivera Baljak, koja je nekoliko puta u životu lomila kosti, osjeća zahvalnost što joj je data mogućnost da igra u mjuziklu. A Leonora Surian inspiraciju za svoju ulogu pronašla je u vlasitom djetinjstvu, kada je pohađala školu kod časnih sestara u Italiji.To su samo neke od glumačkih impresija iznensenih novinarima.
Scenograf Dalibor Laginja samo je kratko ustvrdio kako je lijepo raditi nešto veselo te je zadovoljan ponovnim zbiljažavnjem Kazališta i slovenskih redatelja.
Budući da je u predstavi jednu od ulogu trebao odigrati i nedavno preminuli Galiano Pahor, mjuzikl „Nunsense“ posvjećuje se tome velikome glumcu koji je ostavio dubok trag u mjuziklima riječkoga kazališta.
Posljednje ali ne i manje važno, u sklopu kampanje „Stop nasilju nad ženama“ riječki Centar za participaciju žena u društvenom životu organizirat će za vrijeme dviju premijera dobrotvornu prodajnu izložbu umjetničkih djela , radova članova riječkog HDLU-a, u prostoru mezzanina i prvog kata loža riječkog HNK Ivana pl. Zajca.
Prikupljena sredstva koristit će se za daljnji rad Centra za pravno savjetovanje žena i djece žrtava obiteljskog nasilja. |
|
|
|
PREMINULA GIANNA DEPOLI |
Velika glumica riječkoga Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca, prvakinja Talijanske drame u mirovini Gianna Depoli preminula je u Rijeci u utorak, 22. siječnja 2008. u 83. godini.
Igrajući u gotovo 150 kazališnih predstava, ta je glumica Talijanske drame od 1946. godine i prve predrave Talijanske drame pa do odlaska u mirovinu 1977. ostvarila izuzetne glumačke kreacije kojima će zauvijek ostati u sjećanju svoje publike i na istaknutom mjestu u povijesti riječkog Kazališta.
Neke od njenih uloga, koje je i sama voljela isticati su Luciettta u Goldonijevim „Le barufe chiozotte“, Dorina u „Il Tartufo“ J.B.P. Molièrea, , Viola u „La dodicesima notte“ W. Shakespearea, Mirandolina u „La Locandiera“ C. Goldonija, Klara u Kreležinoj „Ledi“, Greta u „Il pelliacano“ A. Strindberga, Signora Frola u „Cosi' e(se vi pare) Pirandella, Sofija Aleksandrovna u „Zio Vanja“ A.P. Čehova, Leocaida u „Un uomo è un uomo“ B. Brechta, Amanda u „Zoo di vetro“ T. Williamsa, Barunice Castelli Glembay u „I signori Glembay“ M. Krleže... |
Nakon prvih uspjeha u malim i srednjim ulogama (prva glumačka iskustva stekla je u školskoj družini i u „Filodrammatica fiumana“ ) Gianna Depoli, vrlo je brzo po ulasku u Talijansku dramu pri njenom osnutku 1946. godine, postala dramskom prvakinjom. Dogodilo se to početkom 50-tih godina prošlog stoljeća kada je suvereno vladala pozornicom.
Giannna Depoli traga je ostavla i na filmu te televiziji pojavljujući se u manjim ulogama .
Mnogi će je se Riječani sjetiti i kao spikerice i voditeljice Radio Rijeke gdje je kao honorarni suradnik radila na radio dramama, književnim emisijama i emisijama za djecu. Od 1953. godine intenzivno je surađivala i s Radio Koprom, a od 1971. i s Televizijom Kopar.
Za svojega dugogodišnjeg glumačkog staža, Gianna Depoli dobila je mnogobrojne nagrade. Tako je 1961. dobila Nagradu grada Rijeke za ulogu Arlette u komediji A. Roussina „Il marito, la moglie e la morte“ , 1966. spomenicu za 20-godišnji doprinos razvoju Kazališta, tri godine kasnije Orden zasluge za narod sa srebrnim zracima, a 1970. Srebrnu plaketu skupštine grada Rijeke za doprinos razvoju Riječke općine.
Nagradu Radiotelevizije Jugoslavije za radio dramu dobila je 1971. godine, a godinu kasnije istu je nagradu dobila u konkurenciji radio drame za djecu. Televizija Kopar ju je nagradila svojom Zlatnom plaketom, a 1973. godine dobila je priznanje Općinske konferencije za društvenu aktivnost žena.
Partner na sceni i u životu bio joj je Raniero Brumini, također prvak Talijanske drame i riječkog glumišta.
Od Gianne Depoli oprostit ćemo se na komemoraciji u četvrtak, 24. siječnja 2008. u 14 sati u foajeu Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca. Po završetku komemoracije bit će otvorena knjiga žalosti. |
|
|
|
KNJIŽEVNO DJELO KOJE MIRIŠE NA KAZALIŠNE DASKE |
Gospodin Bonaventura sa svojim crvenim polucilindrom i prijateljem jazavčerem posljednji je veliki izdanak komedije del'arte. Riječ je o glavnome junaku poznatoga talijanskog crtača, glumca i redatelja Sergia Tofana Stoa koji će zaživjeti na kazališnim daskama Filodrammatice u izvedbi ansambla Talijanske drame, a zahvaljujući biblioteci Kazališna knjižnica tiskan je i originalan tekst komedije uz hrvatski prijevod.
Za zahtjevan prijevod teksta „Bonaventura veteriario per forza / Bonaventura veterinar na silu“ zaslužan je poznati hrvatski književnik Daniel Načinović koji je prigodom predstavljanja knjige rekao: „Stoov tekst od početka do kraja naprosto miriše na kazališne daske! Pisan u osmercu, vrlo promišljenih rima kroz koje su izražena i društvena zbivanja, prepun arhaičnih riječi ali i onih administrativnih, pa do poetskih didaskalija, veliki je izazov za prevoditelja. Zadovoljan sam prijevodom toga klasika talijanske književnosti 20. stoljeća i vjerujem da će gledatelji predstave kao i hrvatski čitatelji uživati u djelu Sergia Tofana Stoa“. |
Ravnateljica Talijanske drame Laura Marchig tom je prigodom istaknula kako je ovim Načinovićevim izuzetnim prijevodom „Bonaventure“ i hrvatsko čitateljstvo dobilo prigodu upoznati tekst koji gotovo stoljeće oduševljava talijanske čitatelje.
Ravnateljica je iskoristila prigodu te rekla da je predstava, koja je već igrana u sklopu turneje po Istri, naišla na veliko odobravanje i izuzetan prijem kod djece, ali i kod odraslih. Prekrasno je kada kazalište vraća posjetitelje u vlastito djetinjstvo i daruje im osjećaj izgubljene sreće. Mislim da to i jest formula uspjeha Sergia Tofana Stoa i njegova lika“, zaključila je Laura Marchig.
Za izdavanje ove dvojezične knjige zaslužni su riječki ogranak Društva hrvatskih književnika, HNK Ivana pl. Zajca te Verba d.o.o. |
|
|
|
MAŠTOVIT I VESEO SVIJET POPULARNOG STRIP JUNAKA |
Navika odlaženja u kazalište stvara se od malih nogu, stoga se nova repertoarna politika riječkoga kazališta početa uprizorenjem opere za djecu „Pčelica Maja“ nastavlja komedijom s glazbom za djecu i odrasle Talijanske drame „Bonaventura veterinario per forza“/“Bonaventura veterinar na silu“. Premijera je zakazana za 22. siječnja u 20 sati u dvorani Filodrammatice, u sklopu scene Zajc off. Preporuka za odlazak na tu predstavu svakako je činjenica da je“Gospodin Bonaventura“ nastao iz pera svestranog talijanskog glumca, strip crtača i pisca Sergia Tofana-Stoa. Njegov je junak jedan od klasičnih likova talijanskog stripa prve polovice 20. stoljeća. Nakon što je objavio stripove, Tofano je napisao i šest komedija čiji su protagonisti Bonaventura i ostali likovi toga stripa, a koje su doživjele izuzetan uspjeh kod publike. „Izbor Talijanske drame da uprizori „Bonaventuru“ je zapravo izbor jednog klasičnog teksta talijanskog kazališta“, istaknula je ravnateljica Talijanske drame Laura Marchig na konferenciji za novinare. |
 Režiju predstave potpisuje Tršćanin Giorgio Amodeo kojemu pisanje i postavljanje komada za djecu na pozornicu nije nepoznanica, dapače doktorirao je povijest kazališta s tezom Kazalište za djecu i mladež i, među ostalim, docent je iz kolegija Lutkarsko kazalište pri DAMS-u Tršćanskog sveučilišta. „Bonaventuru podjednako mogu gledati i djeca i odrasli jer tekst je pisan u stihovima i rimi te se poziva primjerice i na Shakespeareov „Macbeth“ i Moliereovog „Liječnika protiv volje“, rekao je Amodeo. Scenu i kostime potpisuje Toni Plešić, koji je kazao kako su Bonaventura i njegov pas izgledom vjerodostojani likovima iz stripa dok je ostalo rezultata njegove mašte. Poznata glumica Talijanske drame Elvia Nacinovich rekla je kako predstave za djecu nosi dodatnu težinu. „ Malene se ne smije razočarati, jer u suprotnom više neće doći u kazalište. No budući da je ovo vesela, šarena i dinamična predstava, vjerujem kako ćemo Bonaventurom polučiti uspjeh“ zaključila je Elvia Nacinovich. I glumice Elena Brumini i Rosanna Bubola koje nose više uloga oduševljenje su radom na predstavi kao i samim tekstom.
Na dan premijere, 22. 01.2008., u 11 sati, bit će održano predstavljanje dvojezičnog izdanja knjige „Bonaventura veterinario per forza“ / „Bonaventura veterinar na silu“ u prijevodu Daniela Načinovića, tiskane u sklopu „Kazališne knjižnice“.
„Koliko je Tofanov „Bonaventura“ vrhunsko djelo talijanske književnosti, toliko je vrhunski i Načinovićev prijevod“, zaključila je ravnateljica Laura Marchig. |
|
|
TAKO LIJEPE, ŠTETA ŠTO SU ČASNE! |
„Tako lijepe žene, šteta što su otišle u časne! Hvala Bogu što su časne stigle iz Amerike, neka ih Bog blagoslovi. To su samo maškare ! Znamo da ste glumice , slušale smo o vama na Radio Rijeci!“ Samo su neki od komentara koji su se danas mogli čuti na različitim mjestima po gradu Rijeci kada su se otkačene redovnice iz reda malih sestara iz Hobokena (američka država New Jersey ) prvi put u našemu gradu prepustile neobičnim aktivnostima- fitnessu, kupovanju namirnica na tržnici ili primjerice kockanju u Tower centru!
Happening s fotografskim snimanjem koji je izazvao svojevrsnu pomutnju među prolaznicima bio je najava hrvatske praizvedbe broadwayskog hita „Nunsense“ u HNK Ivana pl. Zajca 31. siječnja i 1. veljače 2008. godine. |
 Musical comedy „Nunsense“ Dana Goggina kontinuirano je izvođen više od deset godina i drugi je najdugovječniji i najizvođeniji off-broadwayski mjuzikl svih vremena. Uprizorenja toga djela na riječkoj pozornici prihvatila se uspješna slovenska koreografkinja, broadwayska učenica Mojca Horvat.
„Nunsense je Dan Goggin, koji je i sam živio neko vrijeme s redovnicama, napisao duhovito, glazba je izvrsna, predstava pršti energijom. Budući da sam Nunsense već režirala u Sloveniji gdje je imao ogroman uspjeh, vjerujem da će i u Rijeci izazvati zanimanje publike. Ono što je mene zanimalo u današnjem happeningu jesu reakcije prvenstveno muškaraca na vesele i mlade časne sestre. S druge strane, riječke glumice ( Anastazija Balaž Lečić, Olivera Baljak, Andreja Blagojević, Elena Brumini, Vivien Galletta, Kristina Kaplan, Antonela Malis i Leonora Surian ) morale su se ponašati u skladu sa svojim ulogama. Bio je to work in progress, što znači da ćemo današnja iskustva iskoristiti u radu na predstavi“, rekla je, među ostalim, Mojca Horvat.
Najzanimljivija sitaucija svakako je bio susret kazališnih časnih sestara s „originalnom“ časnom sestrom Miroslavom iz Reda Srca Isusova. „Gledam te časne sestre kako su vesele, prpošne i razigrane i mislim u sebi: tako se časne ne smiju ponašati“, rekla je č.sestra Miroslava. No sve je uskoro bilo razjašnjeno a časna sestra Miroslava je i pozvana na premijeru „Nunsense-a“.  |
|
|
„AFTER THEATRE“ U „FERALU“ 11., 16. i 19. SIJEČNJA |
I u siječnju se nastavlja „After theatre“ koje zajednički organiziraju restoran „Feral“ i HNK Ivana pl. Zajca te nude jedinstven doživljaj – nakon užitka u kazališnoj predstavi, druženje i blagovanje u jednom od najpoznatijih riječkih restorana, koji se nalazi u samom središtu Rijeke, nedaleko Kazališta (Matije Gupca 5 b, tel: 051/212-274). Ovoga mjeseca takvu će prigodu imati gledatelji predstave „Romeo i Julija“ u petak, 11. siječnja, potom gledatelji opere „Ero s onoga svijeta“ u srijedu, 16. siječnja te oni koji će pratiti Koncert orkestra harfi „Ventaglio d'arpe“ u subotu, 19. siječnja.
Gosti će moći uživati u posebnim menijima, koji će na svojevrstan način biti u znaku odgledane predstave, a sastojat će se od nekoliko jela u slijedu uz vrlo pristupačne cijene i bez gledanja na sat, jer će restoran raditi duže nego uobičajeno. |
Iz „After theatre“ ponude izdvajamo: riblju frituru s prženim povrćem –palenta, paški sir u maslinovom ulju, ražnjiće od kozica i mediteranskog povrća, filete brancina marinirane u maslinovu ulju i limonovu soku, rižoto od sipica, limun sladoled s mandarinama.
Na ovakav vid suradnje s „Feralom“, restoranom koji je u sastavu Društva „Brodokomerc Forum d.o.o.“, riječko Kazalište se odlučilo, između ostalog, i stoga da omogući gledateljima da nakon predstave mogu nastaviti druženje u ugodnom ambijentu, a lijepim trenucima doprinijet će i duet „Gaston“ uz opuštajuće zvuke akustičnih gitara.
Dobrodošli! |
|
|
|
PREMINUO GALIANO PAHOR |
U subotu, 5. siječnja 2008. godine, riječko Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca, ali i cijelo hrvatsko glumište, ostalo je bez velikog glumca, bez Galiana Pahora. Preminuo je u Rijeci, nakon duge i teške bolesti.
Kazališni umjetnik začudno raskošnog talenta i jake osobnosti, samosvojan i karizmatičan, u posljednja je tri desetljeća, kako je na njoj stvarao, obilježio riječku kazališnu scenu. Svojom je svestranošću i višestrukim umijećem, podjednako uspješno stvarao u predstavama Talijanske i Hrvatske drame, ali i u mjuziklima, u kojima je spajao svoj glumački, pjevački i plesački talent.
Stoga je bilo samo pitanje vremena kada će takva nadarenost biti prepoznata i izvan Rijeke. I bila je ubrzo. Galiano Pahor radio je ponajviše u zagrebačkim kazalištima, ostvario sjajne role na Dubrovačkim ljetnim igrama, a nerijetko je glumio u televizijskim i filmskim projektima. |
No, uvijek je ostao vjeran Rijeci i njenom Kazalištu, u kojem je ostvario posljednju ulogu kao Ignjat Glembay u Krležinim „Gospodi Glembajevima“ redatelja Branka Brezovca. Toj je ulozi prethodila uloga Schürzingera u predstavi „Kazimir i Karolina“ Ődona von Horvátha, kojom je u listopadu 2006. obilježio 30 godina svog umjetničkog rada. Za nju je ove godine dobio i posljednju u dugom nizu svojih nagrada i priznanja, Nagradu „Vladimir Nazor“ za najbolje umjetničko ostvarenje na području kazališne umjetnosti.
Uvijek snažne volje, jednako se nosio odnosno borio i s dugom i teškom bolešću, unoseći u tu borbu puno vedrine i optimizma. Nažalost bolest je na kraju ipak bila jača.
A Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca izgubilo je jednu izuzetnu kreativnu snagu i glumca koji je stvorio neke od nezaboravnih i antologijskih rola na njegovoj pozornici.
Komemoracija će biti održana u utorak, 8. siječnja 2008. u 12 sati u HNK Ivana pl. Zajca. |
|
|
|
|