Aristofan 
LIZISTRATA
komedija


Prevoditelj  Zdeslav Dukat
 
Redatelj  RÓBERT ALFÖLDI                         
Dramaturzi   MAGDALENA LUPI
                     ROBERT VOROS                             
Scenograf  DALIBOR LAGINJA
Kostimograf  SANDRA DEKANIĆ                                                                      
Oblikovatelj svjetla  BORIS BLIDAR
Lektor  EDUARD ČERNI      
 
Osobe:
 
Lizistrata  JELENA LOPATIĆ
Zbor žena  OLIVERA BALJAK
Mirina  TANJA SMOJE
Kalonika  ANDREJA BLAGOJEVIĆ
Lampita  ANASTAZIJA BALAŽ LEČIĆ
Prva žena  BILJANA TORIĆ
Druga žena  TANJA TIŠMA
Zbor staraca  DRAŽEN MIKULIĆ
Vijećnik  ALEN LIVERIĆ
Kinesija  JASMIN MEKIĆ
Lakonski glasnik  DAMIR ORLIĆ
Atenjanin  TOMISLAV BUNDIĆ
Dijete  ALEN HUJIĆ
Božica Mira  NEDA ŠIMIĆ - BOŽINOVIĆ
Atenjani  ALEN NEZIREVIĆ
                DMITRIJ ANDREJČUK
 
 
 
Inspicijentica: Ana Vidučić
Asistentica međunarodnih poslova: Edina Kenesei
Asistentica redatelja: Sandra Čarapina
Asistentica scenografa: Ana Jureško
Asistencija pri izradi scenografskih slika: Zoran Storić
Prevoditelj na pokusima: Ivan Tomek
 
 
Premijera 20.veljače 2010.


Najduhovitiji grčki komediograf, Aristofan, još je od Antike bio omiljen zbog svoje razularene mašte, prštave domišljatosti, bujnog i razigranog jezika, briljantne satire na društveni, intelektualni i politički život Atene svoga vremena. Njegovim se najboljim djelom smatra upravo Lizistarata, posljednja komedija kojim se Aristofan bavi ratom a prva koja se bavi ženom, odnosno intimnom problematikom. Riječ je o piscu koji piše u doba peleponeskih ratova i opadanja atenske slave, piscu koji se žestoko bori za osnove demokracije i mir. U središtu Lizistrate je seksualni bojkot kao političko sredstvo žena. Ova prva komičarska heroina u povijesti kazališta, nagovara žene da uskrate spolne odnose muževima koji ratuju, sve dok ih ne prisile da sklope mir,  dok im „jači spol“, ne znajući što da radi - prijeti lomačom. Komad je izazvao veliku pažnju kasnijih generacija zbog svog prikaza odnosa spolova i seksualnosti uopće, odnosno skrivenih seksualnih aluzija i otvorene opscenosti teksta. Suvremeni kritičari i teoretičari često ga navode kao primjer iznošenja feminističkih i pacifističkih  ideja u drevnoj književnosti. Ovo uprizorenje Lizistrate pokušat će prikazati i onu drugu, tamniju stranu komedije, postavljajući pitanja na teme identiteta, morala i čovječnosti, no ujedno će zadržati svoj silan i sočan humor.

MEDIJSKI POKROVITELJ PREDSTAVE