| POŽURITE PO ULAZNICE ZA „ČAROBNU FRULU – KUŠNJU“ I SVEČANO OTVORENJE 13. REVIJE LUTKARSKIH KAZALIŠTA RIJEKA |
Ako želite pogledati iznimno atraktivnu i duhovitu lutkarsku predstavu za odrasle „Čarobna frula-kušnja“ njemačkog kazališta Thalias-ansamble KONTRASTE, čija je najveća atrakcija poznati counter-tenor iz Stuttgarta - Daniel Gloger , svakako požurite na blagajnu Kazališta ( tel. 051/ 337-114) ili na www.kulturaplus.com te osigurajte svoje ulaznice ,kojih je preostalo vrlo malo, za ovu predstavu.
Predstava kojom će se otvoriti 13. revija lutkarskih kazališta Rijeka u HNK Ivana pl. Zajca pogledajte u ponedjeljak, 3. studenog 2008. u 19,30 sati ili dan kasnije, u utorak, 4. studenog 2008. godine u 19,30 sati. |
|
print  |
|
| Atraktivna predstava „Čarobna frula-kušnja“ otvara 13. reviju lutkarskih kazališta Rijeka |
"Čarobna frula-kušnja“ njemačkog kazališta Thalias-ansamble KONTRASTE prekrasna je lutkarska predstava za odrasle kojom će biti otvorena 13. revija lutkarskih kazališta Rijeka u HNK Ivana pl. Zajca i to u ponedjeljak, 3. studenog 2008. godine u 19,30 sati. Predstava je u riječkome Kazalištu na programu i sljedeći dan, u utorak, 4. studenog 2008. godine u 19,30 sati. U toj predstavi prepunoj šarma, duhovitosti i ideja, kako su je jednoglasno ocijenili kritičari, najveća je atrakcija poznati counter –tenor iz Stuttgarta, Daniel Gloger. Naime, on koristeći svoj fantastičan glas svakoj lutki daje njezin prepoznatljiv ton – od dubokog Sarastrovog basa do najviših koloratura soprana Kraljice noći, rekla je na konferenciji za novinare ravnateljica riječkoga Gradskog kazališta lutaka Zrinka Kolak Fabijan dodajući kako se u predstavi koriste guignol lutke koje slave 200 godina postojanja.
Intendantica HNK Ivana pl. Zajca Nada Matošević tom je prigodom istaknula kako je imala prigodu vidjetu Čarobnu frulu-kušnju na DVD-e te kako je to fascinantno lijepa i zanimljiva predstava ističući rijetkost glasovnih mogućnosti counter tenora. |
„Koristeći se guignol lutkama koje se animiraju na stolu, uz dizajn lutaka inspiriran radom umjetnika Paula Kleea i bajkovitu papirnatu scenografiju, dva glumca – lutkara čija je animacija namjerno vidljiva publici, kreiraju pravi vatromet magičnih scena i fantastičnih scenskih transformacija. Animacija je snimana s nekoliko kamera te se prenosi na veliko platno smješteno iznad orkestra koji broji osam članova (od kojih je svaki glazbenik prvorazredni solisti) Između orkestra, pokraj lutkara, poznati counter – tenor Daniel Gloger daje lutkama glas. Publika radnju prati na nekoliko razina istovremeno: prateći o radnju na velikom ekranu, očarana je minijaturnim orkestrom, velikim talentom pjevača Glogera i virtuoznošću glumaca – lutkara.
Udaljivši se od tradicionalne verzije opere, unoseći u nju tek zrnce zloće, ova produkcija stavlja naglasak na bajkovite kvalitete i magične trenutke priče, ne zaboravljajući pritom začiniti je daškom subverzivne ironije. Tekstovi arija su skraćeni, a dijalozi poredani drugačije, te tako pratimo priču o naivnom princu Taminu koji u pokušaju da spasi svoju voljenu Paminu zaglavi između sluđene Kraljice Noći i čarobnjaka demagoga Sarastroa. Umjesto da postane heroj priče, princ se potpuni izgubi. Tek kada postane umoran i iskušan član Sarastrovog misoginog muškog reda, dopušteno mu je, konačno, da osvoji svoju Paminu. No, ironično, ona u tom trenutku za njega gubi značaj“, piše o predstavi „Čarobna frula-kušnja“ u programskoj knjižici 13. revije lutkarskih kazališta Rijeka.
Istaknimo na kraju kako uz brojna međunarodna priznanja, predstava „Čarobna frula-kušnja“ je odmah pozvana da na festivalu Vienna Festival Weeks 2007 odigra čak pet predstava. |
| print |
|
| Simfonijski koncert Riječke filharmonije posvećen hrvatskim skladateljima! |
Prvi ovosezonski simfonijski koncert Riječke filharmonije, što će se održati u sklopu glazbeno-scenske manifestacije Zajčevi dani 2008., posvećen je, naravno, poznatim hrvatskim skladateljima a na programu je u četvrtak, 30 listopada 2008. godine u 20 sati u riječkom HNK Ivana pl. Zajca.
Tako su na programu uvertira operi „Lizinka“ Ivana pl. Zajca, „Suita concertante“ za flautu i gudački orkestar s klavirom Petra Osghiana, Simfonija Frana Paraća, Simfonija o mrtvom vojniku Branimira Sakača i Simfonijsko kolo Jakova Gotovca. Orkestrom Riječke filharmonije ravnat će maestra Nada Matošević, a kao solist će nastupiti Davor Bušić, prvi flautist orkestra riječke Opere. Dobitnik je mnogih priznanja i nagrada te sudionik brojnih glazbenih festivala i tribina. Održao je i niz zapaženih koncerata u Hrvatskoj, a nastupio je i u Bosni i Hercegovini Sloveniji, Austriji, Francuskoj i Italiji.
„Lizinka“ Ivana pl. Zajca (1832.-1914.) prepuna je inventivne, raznovrsne, raspjevane glazbe. Već se u uvertiri niže bogatstvo melodijskih zamisli a ne treba posebno isticati kako je Zajčeva opera „Lizinka“ briljantno glazbeno – scensko djelo.
„Suita concertante“ za flautu i gudački orkestar s klavirom hrvatskog skladatelja Petra Osghiana (1932.-1979.) jedna je od njegovih najpopularnijih i najizvođenijih kompozicija za flautu. Nastale je u jednom dahu na prvoj godini autorova studiranja 1955. godine. |
Akademik Frano Parać (Split, 1948.) svoju je Simfoniju završio 1992. godine a praizvedena je 19. veljače 1993. godine u Zagrebu, na koncertu Zagrebačke filharmonije pod ravnanjem Shao Chia Lüa. „Temljni je pokretač djela opća repetitivnost melodijsko-ritmičkih pokreta, a jasnoća oblika i jednostavnost njihovih unutarnjih struktura dovedene su do maksimuma“, piše o Paraćevoj simfoniji Dubravko Detoni.
Jedan od najistaknutijih predstavnika novije hrvatske glazbe Branimir Sakač (1918.-1979.) Simfoniju o mrtvom vojniku stvorio je 1951. godine na osnovi vlastite popratne glazbe za radio-dramu Normana Corwina „Bez naslova“, ranije emitiranu na Radio Zagrebu. „Drama ističe u prvi plan lik mladog američkog vojnika što ga je u Alpama ubila granata, a koji naknadno vodi zanimljive razgovore s ljudima bitnim u njegovu životu. Potresnom dramatičnošću svojega iskaza Sakaćeva glazba na sugestivan način prosvjeduje protiv besmislenih ratnih razaranja svakoga doba“ piše, među ostalim, Detoni.
Uz Eru s onoga svijeta, Simfonijsko kolo iz 1926. godine Jakova Gotovca (1895.-1982.) najpoznatija je orkestralna skladba koja obiluje izvanredno lijepim instrumentalnim efektima, pa je u inozemstvu postala jedno od najtraženijih umjetnikovih djela. |
| print |
|
| NE PROPUSTITE BALETNU IZVEDBU „PJESME NAD PJESMAMA“ S RIJEČKIM BALETNIM ANSAMBLOM! |
Baletna večer sastavljena od dva dijela, koreoakta „Epitaf za Frederica“ Milka Šparembleka i baleta „Pjesma nad Pjesmama“ Staše Zurovca, izvest će se u riječkom HNK Ivana pl. Zajca u ponedjeljak, 27. i utorak, 28. listopada 2008. u 19,30 sati. Važno je naglasiti kako će članovi riječkog baletnog ansambl u prvoj ovosezonskoj izvedbi „Pjesme nad pjesmama“ na pozornici riječkog Kazališta zamijeniti portugalske plesače.
Podsjetimo, „Pjesma nad pjesmama“ praizvedena je na festivalu „Riječke ljetne noći“ 2008. godine u bivšoj tvornici papira - Harteri . Za taj festival, na glazbu makedonskog skladatelja Marjana Nećaka, režiju je osmislio koreograf Staša Zurovac i to za portugalske plesače budući da je „Pjesma nad pjesmama“ rezultat koprodukcije riječkog Baleta HNK Ivana pl. Zajca i portugalske baletne trupe CeDeCe. |
Prvi dio večeri rezerviran je za koreoakt „Epitaf za Frederica“ velikog koreografa Milka Šparembleka na glazbu Frederica Chopina. Ovaj kazališni čin odraz je autorove fascinacije glazbom i životom Francuza Frederica, a još i više Poljaka Chopina. Slava i uspjeh u velikim gradovima, čudesan klavirski opus, strast, tragičnost i ljepota epohe koju zovemo romantičnom, kompleksni odnosi sa svijetom i okolinom, burna veza sa George Sand, komadanje Poljske 1831. (povijest se ponovila 1945.) teme su ovog koreoakta čija je premijera održana 28.ožujka 2008. godine.
|
| print |
|
| RIJEČKI HNK PREDSTAVAMA „GOSPOĐICA JULIJA“ I „'RIVA I DRUXI“ POLUČIO USPJEH NA GOSTOVANJIMA U ZAGREBU I SARAJEVU ! |
Sinoć je s velikim uspjehom premijerno izvedena predstava „Gospođica Julija“ Augusta Strindberga u režiji Damira Zlatara Freya na 48. internacionalnome teatarskome festivalu MESS u Sarajevu koji se održava od 18. do 28. listopada 2008.
Burnim pljeskom i povicima bravo s pozornice Stolarije Narodnog pozorišta ispraćeni su glumci Hrvatske drame HNK Tanja Smoje (Gospođica Julija), Jasmin Mekić (Jean) i Anastazija Balaž Lečić (Kristina). I stručni ocjenjivački sud toga festivala podijelio je mišljenje s publikom te „Gospođicu Juliju“ ocjenio vrlo visokom ocjenom, gotovo 10 –kom, rečeno je na današnjoj Mess-ovoj konferenciji za novinare.
Podsjetimo, predstava je premijerno u Rijeci odigrana na Riječkim ljetnim noćima 2008. a nastala je u koprodukciji riječkog HNK Ivana pl. Zajca i MESS-a. |
Još jedna predstava riječkog Kazališta nastala u koprodukciji doživjela je uspjeh na gostovanju. Riječ je o već nagrađenoj predstavi „'Riva i druxi“ Talijanske drame HNK Ivana pl. Zajca i Istarskog narodnog kazališta Gradskog kazališta Pula odigranoj 18. listopada 2008. na 23. Gavellinim večerima u Zagrebu. Predstava „ 'Riva i druxi“ rađena je prema motivima istoimenoga uspješnog i čuvenog romana Milana Rakovca, a režiju potpisuje Lary Zappia. Nakon izvedbe na Gavellinim večerima kritičar Želimir Ciglar, među ostalim, piše: „Veliki, dobro obavljen posao scenografa Dalibora Laginje i Denija Šesnića te kostimografkinje Danice Dedijer. Ansambl vodi Aleksandar Cvjetković odlično svladavši čakavski. Povici „Bravo““.
Dodajmo na kraju, kako je Lary Zappia na 9. međunarodnom festivalu komornog teatra „Zlatni lav“ u Umagu za režiju i dramaturgiju te predstave dobio Nagradu.
|
| print |
|
| „GOSPOĐICA JULIJA“ PREMIJERNO NA MESS-u! |
Strindbergova „Gospođica Julija“ u režiji Damira Zlatara Freya premijerno je izvedena na ovogodišnjem festivalu „Riječke ljetne noći“, a 19.listopada ove godine premijerno će se izvesti na Sarajevskom 48. Internacionalnom teatarskom festivalu MESS 2008“. Messovska publika tu će predstavu, nastalu u koprodukciji između riječkog HNK Ivana pl. Zajca i Festivala MESS za „Riječke ljetne noći“, gledati i 20.,21.,22. i 23. listopada 2008.
Činjenica da svakih 10 minuta na svijetu bude premlaćena jedna žena bila je nit vodilja u radu na toj predstavi redatelju Damiru Zlataru Freyu koji ističe kako Strindbergova naturalistička drama napisana prije 120 godina progovara o nasilju nad ženama istom snagom kojom je ono danas prisutno u svijetu, i u nama samima te da se otada baš ništa nije promijenilo. |
U predstavi igraju glumci Hrvatske drame :Tanja Smoje (Gospođica Julija), Jasmin Mekić (Jean) i Anastazija Balaž Lečić (Kristina) u alternaciji s glumicom HNK iz Mostara Ivanom Župom.
Redatelj Damir Zlatar Frey potpisuje i scenografiju i kostimografiju a oblikovanje svijetla Raffaele Cavarra. Lektorica je Mirjana Crnić. Asisten redatelja i scenografa je Toni Plešić a asistenitica kostimografa Sandra Dekanić. |
| print |
|
| PREMIJEROM OPERE „SUNČANICA“ BORISA PAPANDOPULA OTVARAJU SE „XVI. ZAJČEVI DANI“ |
Opera „Sunčanica„ Borisa Papandopula pisana je s velikom kocentracijom i željom da se napravi maksimum, rekao je na konerenciji za novinare u riječkom HNK- u Ivana pl. Zajca proslavljeni mestro Nikša Bareza koji će ravnati premijernom izvedbom te opere u riječkome Kazalištu 18. listopada 2008. godine s početkom u 19,30 sati. Maestro je nadalje istaknuo kako je iznenađen kvalitetom Papandopulova djela u svim segmentima te da ono prelazi okvire naše glazbene produkcije.
Režiju „Sunčanice“ potpisuje Ozren Prohić koji je tom prigodom kazao:„Tu sam operu nastalu na temelju osmog pjevanja iz Gundulićeva „Osmana“, a bavi se ljudskim sudbinama i humanitetom, režijski transformirao i osuvremenio. Pa sam tako, primjerice, povukao paralelu između odvodnje djevojaka u harem i današnjeg švercanja ljudima. Naime, važno je da se kazalište bavi bitnim problemima suvremenosti.“
Konferenciji su prisustvovali i operni pjevači, Ingrid Haller (Sunčanica), Sergej Kiselev (Ratko) i Robert Kolar (Kizlar-aga) koji su svi redom istaknuli kako je opera „Sunčanica“ prekrasna ali i iznimno zahtjevna te kompleksna kako pjevački tako i glumački. | | |
Budući da se tom nepravedno zapostavljenom Papandopulovom operom, od praizvedbe 1942. godine u Zagrebu do danas nije izvedena kao cjelovito glazbeno-scensko djelo, otvaraju i „XVI. Zajčevi dani“ intendantica Nada Matošević rekla je kako se tako nastavlja bogata tradicija predstavljanja hrvatskih glazbeno-scenskih djela u riječkom Kazalištu.
Na konferenciji za novinare najavljeno je i predstavljanje novog svečanog kazališnog zastora autora Matka Trebotića, donacije Zagrebačke banke. Predstavljanje će biti upriličeno prije početka premijerne izvedbe „Sunčanice“.
Likovni umjetnik Matko Trebotić tom je prigodom iskazao zadovoljstvo s novim, posljednjim kazališnim zastorom iz njegova „Jadranskog triptiha“ te se zahvalio riječkom HNK Ivana pl. Zajca i Zagrebačkoj banci na iskazanom povjerenju. |
| print |
|
| NOVOSADSKA HIT PREDSTAVA „BROD ZA LUTKE“ U RIJECI |
U riječkom HNK-u Ivana pl. Zajca, u utorak, 21. listopada u 91,30 sati ne propustite pogledati gostujuću uspješnicu „Brod za lutke“ Srpskog narodnog pozorišta Novi Sad.
„Brod za lutke“ predstava je koja spaja modernost izraza i vrhunsku vještinu pisanja. Predstava je temeljena na nagrađivanom dramskom tekstu Milene Marković u kojem se smjenjuje tragično, farsično i groteskno, budući da je, istovremeno, ova drama i originalno „putovanje“ kroz „Snjeguljicu i sedam patuljaka“, „Zlatokosu“, „Ivicu i Maricu“ i druge kultne bajke.
Kritičari su nakon premijerne izvedbe „Broda za lutke“ 24. rujna ove godine u novosadskom Srpskom narodnom pozorištu predstavu popratili riječima hvale. Pa tako kritičar Igor Burić iz novosadskog Dnevnika piše: „Iz priče u priču, iz slike u sliku „Brod za lutke“ fantastičnom spisateljskom imaginacijom u kronološkoj maniri povezuje krug života sa krugom bajki, dok se stilski i žanrovski situacije mjenjaju, te bivaju nešto više ili nešto manje groteskne, karikaturalne, apsurdne, ali čak i hiperrealne...“ |
Režiju potpisuje mlada i uspješna kazališna redateljica i pedagoginja Ana Tomović koja se smjelo upustila u zahtjevan, četvrti po redu dramski tekst Milene Marković u kojem autorica istražuje istodobno tipičan profil „junakinje našeg doba“ i jednu od najpopularnijih i za scensko uprizorenje najtežih dramskih konvencija – konvenciju bajke.
O bajkama dramaturginja Milena Marković kaže kako su jako okrutne. „Zato što je život okrutan i one predstavljaju inicijaciju u svijet odraslih“. Nadalje kaže:
“najbolje bajke nemaju pouku. Zato što ne služe za tješenje nego za jačanje i za uzbuđenje. I pripremaju za smrt. Jedino čudovišta i umjetnici ostaju živjeti, o njima se priča i priča, i plaše se ljudi.“
U ovoj uzbudljivoj i intrigantnoj predstavi sudjeluju Jasna Đuričić, Draginja Vognjac, Milica Grujičić, Radoje Ćupić, Radovan Vujović i Nenad Pećinar ( svi u nekoliko uloga). „Jasna Đuričić je otjelotvorenje autoričine junakinje. Mjenjajući se iz scene u scenu ona odrasta, izrasta/umanjuje se do konačne faze kučke, Vještice, u kojoj se njezin put i završava. U sposobnosti da se transformira, scenski otjelotvori različita stanja tijela i duha junakinje, Jasna Đuričić, demonstrira i jedan začudan efekt koji bi bio brehtovski V da nije sasvim suprotnog postignuća (što ga, opet, ne čini nečim drugim)“, piše o glavnoj glumici, među ostalim, kritičar Igor Burić.
Dramaturzi su Vuk Ršumović i Svetislav Jovanov, scenografiju potpisuje Ljerka Hribar ,a kostimografiju Miomirka Bailović. Kompozitor je poznati hrvatski glazbenik Darko Rundek. Maske je osmislio Vladimir Radovanović a za scenski pokret zaslužan je Saša Krga. |
| print |
|
| PREDSTAVLJANJE SUVENIRA S MOTIVIMA NOVOG KAZALIŠNOG ZASTORA |
Predstavljanje i početak prodaje suvenira riječkog HNK Ivana pl. Zajca s motivima novog svečanog zastora „Riječ i glazba grada“ autora Matka Trebotića održat će se u ponedjeljak, 13. listopada 2008. godine u 11,30 sati na štandu ispred Radio Rijeke.
Zbirku suvenira riječkog Kazališta čiju je izradu financirala Zagrebačka banka, ujedno i donator svečanog zastora, čini pet atraktivnih artikala poput kišobrana, majica ili magneta za hladnjak. |
Suvenire će predstaviti i prodavati intendantica HNK Ivana pl. Zajca Nada Matošević, gradonačelnik Grada Rijeke Vojko Obersnel, autor zastora Matko Trebotić i predstavnik Zagrebačke banke, direktor poduzetničkog bankarstva Miljen Stojanac.
Istaknimo kako će se suveniri prodavati od 13. do 18. listopada na štandu ispred Radio Rijeke, a nakon 18. listopada na blagajni Kazališta. Sav prihod od prodaje namijenjen je obnovi dotrajalih izloga HNK Ivana pl. Zajca.
Novi svečani kazališni zastor bit će predstavljen u sklopu otvorenja „XVI. Zajčevih dana“, 18. listopada 2008. godine u 19,30 sati prije početka premijerne izvedbe opere „Sunčanica“ Borisa Papandopula pod ravnanjem maestra Nikše Bareze i u režiji Ozrena Prohića.
Više o službenim suvenirima, zastoru, njegovom nastajanju te samom autoru Matku Trebotiću možete pročitati klikom na link „Sve o izradi novog kazališnog zastora“. |
| print |
|
| „Dama s kamelijama“ uspješno otvorila novu kazališnu sezonu |
Burnim aplauzom i povicima bravo ispraćeni su s pozornice riječkog HNK Ivana pl. Zajca sudionici premijerne izvedbe „Dame s kamelijama“, kojom je otvorena sezona 2008./2009. riječkog Kazališta.
U ulozi Marguerite Gautier gledali smo Tanju Smoje a u ulozi Armanda Duvala Jasmina Mekić. Njima se pridružio poznati riječki i hrvatski rocker Damir Urban debitantskim ulogama Liječnika–Sudbine-Smrti.
A da je premijerom koreodrame „Dama s kamelijama“ u režiji Damira Zlatara Freya riječki HNK dobio još jednu uspješnicu potvrđuju i pohvalne kritike. Riječima kritičarske hvale za ulogu Marguerite Gautier ovjenčana je Tanja Smoje ,“ponajbolja riječka mlada glumica“, o kojoj kritičarka Novog lista Kim Cuculić piše: „... glumački dominira Tanja Smoje, koja se u svojoj interpretaciji prije svega oslonila na izražajnost lica, ali i unutarnju, emotivnu saživljenost s likom Marguerite Gautier.“ Kritičar Jutarnjeg lista Tomislav Čadež pak na Tanji Smoje primjećuje: „...ovdje je odjevena u prozirnu haljinu proviđenu crnom čipkom i izgleda doista lijepo. Glumi bez glasa (katkad je nasnimljen), kao i njezin partner Jasmin Mekić, u ulozi njezina nesuđenog supruga Armanda Duvala“. |
I riječki glazbenik Damir Urban svojim prvim kazališnim nastupom nije razočarao. S jedne strane publika ga je nagradila pljeskom, a s druge strane kritika primjetila njegovu vizualno atraktivnu pojavu u predstavi. „Zanimljiv svojom tjelesnom pojavnošću, a prihvativši ulogu Odsutnoga koji svojom prisutnošću kanalizira scenski proces otkrivajući pritom smisao i značenje dramskih događaja, Urban u potpunosti opravdava Freyev izbor“, piše kritičarka Iva Rosanda Žigo na portalu Kulisa.eu.
Bitno je istaknuti kako su poseban doprinos predstavi dali članovi baletnog ansambla i zbora Opere kojih je u skupnim scenama gotovo stotinu na pozornici.
Izvrsna glazba makedonskog skladatelja Marjana Nećaka, rasvjeta oblikovatelja Raffaela Cavarre kao i scenografija, kostimografija i koreografijea Damira Zlatara Freya riječkoj verziji „Dame s kamelijama“ donijela je same pohvale.
„... predstavi daje snagu i svježinu odlična glazba Marjana Nećaka, koji parafrazira i citira Verdijevu „Traviatu“ i pokoji valcer, ali i makedonske narodne melodije, od čega pravi uspjelu dramsku rešetku“, piše Tomislav Čadež.
U svakom slučaju, riječki je HNK svoju novu kazališnu sezonu otvorio glumački, vizualno i glazbeno dojmljivom predstavom. |
| print |
|
| „DAMA S KAMELIJAMA“ OTVARA SEZONU MELODRAME |
„Osjećao sam se kao turist u predstavi. Imao sam ozbiljnih poteškoća na početku proba jer nisam mogao gledati u oči glavnoj glumici Tanji Smoje zbog njezine glumačku snage“ rekao je, među ostalim, Damir Urban na konferenciji za novinare održanoj u povodu prve ovosezonske premijere riječkog HNK Ivana pl. Zajca, koreodrame „Dama s kamelijama“ u režiji Damira Zlatara Freya. Istaknutom hrvatskom glazbeniku Damiru Urbanu ovo je prvi izlet na kazališne daske, a na sceni riječkog Kazališta igrat će čak tri lika Liječnika – Sudbinu – Smrt. „Tijekom rada na predstavi naučio sam zatomiti svoje, vjerujem, prepoznatljive pokrete tijela i ekspersije lica“, zaključio je Damir Urban.
Redatelj, a ujedno scenograf, kostimograf i koreograf Damir Zlatar Frey istaknuo je kako su u ovoj predstavi svi glumci jednako važni a značajan doprinos koreodrami daju i članovi baletnog ansambla te zbora Opere. | | |
Nova glumačka zvijezda riječkoga glumišta Tanja Smoje, kojoj je povjerena uloga Marguerite Gautier, istaknula je kako je jedna od najljepših ljubavnih priča „Dama s kamelijama“uvijek aktualna. „Nikada nije dosta ukazivanja na to da u ljubav treba vjerovati“, kazala je Smoje.
„Živimo u vremenu kada se gleda tko kome treba, a ne tko koga cijeni ili, nedaj Bože, voli. Ljudi lako odustaju od ljubavi te su izgubili pojam što je to ljubav“, riječi su Jasmina Mekića, kojemu je dodijeljena uloga Armanda Duvala. U predstavi, Olympe je Anastazija Balaž Lečić a Psiha baletan Vladimir de Freitas Rosa.
Autorsku glazbu za predstavu napisao je makedonski skladatelj Marjan Nećak, ugradivši u nju prepoznatljive motive Verdijeve „Traviate“. Glazba uspješno korespondira s atmosferom priče i režijom, rekla je intendantica Nada Matošević dodavši kako je predstava izuzetno vizualno atraktivna.
Dramaturginji Dori Delbianco ovo je četvrta suradnja s radateljem Freyem ali prvi je put , kako je rekla, radila na koreodrami u kojoj je sudjelovao tako veliki ansambl. „Bio je to veliki izazov, suočiti intrigantnu priču s velikim ansamblom, ujedniti ih i napraviti dramatrušku poveznicu.“
Premijera predstave „Dama s kamelijama“ je 3. listopada 2008. godine s početkom u 19,30 sati. Reprize su na programu 4., 6.,7. i 10. listopada. |
| print |
|
|