HNK Zajc - Rijeka

Vi ste ovdje: Početna > Sezona > Arhiv > Sezona 2008/2009 > Novosti > LIPANJ

NEVIĐENI PIROTEHNIČKI SPEKTAKL OTVARA FESTIVAL U RIJECI

Šesti festival „Riječke ljetne noći“ u utorak, 30. lipnja 2009. bit će otvoren svečanom ceremonijom ispred zgrade riječkog HNK Ivana pl. Zajca . Početak će, točno u 21, 10 sati, najaviti fanfare a potom će riječka pjevačica Vivien Galetta pjevati „a cappella“ poznatu Gershwinovu pjesmu „Summer time“ iz jazz opere „Porgy nas Bess“. Uslijedit će govori intendatnice Nade Matošević i riječkoga gradonačelnika Vojka Obersnela, koji će i službeno proglasiti festival otvorenim. Tijekom glasovite pjesme „O fortuna“ Carla Orffa u izvedbi zbora i orkestra Opere HNK Ivana pl. Zajca pod ravnanjem maestre Nade Matošević bit će upaljene baklje i podignuta festivalska zastava na balkonu zgrade Kazališta.

Nakon bogatog programa svečane ceremonije otvorenja svjetski poznata francuska trupa „Éphémère“ („Vatreno“) priredit će veliki, jedinstveni i do sada neviđeni pirotehnički spektakl u Hrvatskoj pod nazivom „Od Prometeja do Galileja“. Početak spektakla s vatrom, vatrometima i akrobacijama odvijat će se ispred i na zgradi riječkog Kazališta, a središnji dio će se održati na Gatu Karoline Riječke.
Spektakl koji je osmišljen posebno za Rijeku, ispiriran je dvjema pričama: pričom o Prometeju i pričom o Galileu. „Prometej dopušta ljudima da se domognu vatre unatoč Zeusu, dok Galileo ukazuje ljudima da je Zemlja okrugla a svemir beskonačan unatoč protivljenju Crkve. Prvi je lik iz legende, drugi stvarna osoba, a zajednička im je borba protiv predrasuda“, kažu iz Éphémèrea te dodaju kako se time pridružuju svjetskom obilježavanju Međunarodne godine astronomije.
Spektakl je podijeljen u 7 dijelova koji nose nazive: „Zeusova moć“, „Prometejeva akcija“, „Zeuosova ljutnja“, „Prometejeva kazna“, „Zeusov oproštaj“, „Galilejeva potraga“, a posljednji dio nosi naziv cjelokupnog spektakla „Od Prometeja do Galilea“. Svi ti dijelovi performansa i vatrometa bude snažne emocije u gledatelja, a dodatno je potiče i glazba koja je samo za ovu priliku osmišljena kao kompilacija suvremene glazbe autora kao što su Philip Glass ili M. Monk do skladatelja klasične glazbe poput Straussa. Pa tako francuski umjetnici smatraju kako je glazbena kulisa uistinu osobita konstrukcija u skladu s vizualnim efektima i scenografijom.
" Naša se umjetnost temelji na prolaznim, ali u sjećanjima neizbrisivim prizorima“, ističe osnivač „Éphémère“ Jean-Marie Chesnais koji već više od tri desetljeća zajedno sa svojim umjetnicima priređuje vrhunske pirotehničke spektakle diljem Europe.
Ulaz je slobodan.

POSLJEDNJE ZBOGOM DANILU MARIČIĆU

„Preminuo je Danilo Maričić. Iako je kazališne daske napustio prije nešto više od 20 godina, s nama je ostao gotovo da kraja svog života kao vjeran kazališni posjetitelj. Skoro da i nije propuštao kazališna događanja te je i na taj način ostao njihovim sudionikom“. Rekla je to na komemoraciju u povodu smrti istaknutog glumca, redatelja i bivšeg intendanta riječkog Kazališta Danila Maričića intendantica riječkog HNK Ivana pl. Zajca Nada Matošević u foyeru Kazališta istaknuvši kako će zauvijek ostati na istaknutom mjestu u povijesti riječke kazališne kuće, u koju je svojom glumačkom osobnošću te iznimnim ljudskim odlikama već utisnuo dubok pečat. Na komemroaciji su se od njega oprostil, uz kolege i prijatelje, u ime Grada Rijeke proečelnica Odjela za kulturu Ivanka Persić, u ime ansambla Hrvatske drame dramaturginja Magdalena Lupi i Gordana Petrović, umirovljena glumica, generacijska kolegica i prijateljica Danila Maričića.

„Gospodina Maričića pamtit ćemo i kao redatelja, ravnatelja Hrvatske drame, intendanta riječkog Kazališta, a prvenstveno kao velikog čovjeka koji je, iako nije rođeni Riječanin, obožavao svoju Rijeku koja mu je bila luka i utočište u najplodnijem razdoblju njegova stvaralaštva. Za svoj rad primio je uistinu mnogobrojne nagrade i priznanja, a koliko je njegovo djelovanje važno za naš grad dokazuju i Nagrada grada Rijeke koja mu je uručena 1975. godien te Priznanje za zalaganje u razvoj grada Rijeke još deset godina ranije“, rekla je,među ostalim, pročelnica Odjela za kulturu Grada Rijeke Ivanka Persić.
Dramaturginja Hrvatske drame riječkog HNK Magdalena Lupu istaknula je: „Glumac Hrvatske drame Danilo Maričić svojom je scenskom ljepotom u mladim danima bio očaravajući Romeo u Shakespeareovu „Romeu i Juliji“ i vrckavi Pomet u Držićevu „Dundu Maroju“, no u zrelosti je pokazao i svoju dramsku snagu kao nadbiskup Marko Antun de Dominis u „Čuvaj se senjske ruke“ Šenoe-Cihlara te je, završavajući svoju glumačku karijeru s ulogom Argile u Činginoj „Paskveliji“ ostvario više od 150 glumačkih uloga“.
Kolegiga i prijateljica Danila Maričića poznata umirovljena glumica Hrvatske drame Gordana Petrović rekla je kako je Danilo Maričić izbjegao sve zamke pateteike na sceni kao i u životu. „Pamtit ćemo ga kao odmjerenog, skromnog, dotjeranog, nenametljivog, jednostavnog i dragog čovjeka čija će nam toplina nedostajati.“

PREMINUO DANILO MARIČIĆ

U četvrtak, 25. lipnja 2009. godine u Dalju je u 82. godini života preminuo Danilo Maričić, jedno od prvih imena riječkog glumišta koji je svojim djelovanjem dugim gotovo četiri desetljeća u riječkome Hrvatskom narodnom kazalištu utisnuo dubok pečat. U Rijeku je stigao 1949. godine te je ubrzo postao glavni nositelj dramskog repertoara tadašnjeg Narodnog kazališta „Ivan Zajc“. Uz to što je svoje uloge, a ostvario ih je više od 150, donosio scenski upečatljivo, istaknuo se i svojim režijama. I dužnost riječkog intendanta, u razdoblju od 1980. do 1985. godine, iznio je s vještinom istinskog kazališnog znalca i zaljubljenika.
Godine 1987. Danilo Maričić odlazi iz riječkog Kazališta kada biva umirovljen, ali mu se, gotovo sve do svoje smrti, vjerno vraća kao posjetitelj. Kolege ga i danas pamte kao izvrsnog umjetnika te dragog, poštenog i dobrog čovjeka.
Pogreb je održan 26. lipnja u Osijeku. Komemoracija u riječkom HNK Ivana pl. Zajca bit će upriličena u ponedjeljak, 29. lipnja 2009. u foyeru Kazališta u 9,30 sati.

Danilo Maričić rođen je u Zrmanji 11. veljače 1927. godine, a odrastao je u Osijeku gdje se i počeo baviti glumom. Nakon završene mature Danilo Maričić dobiva stalni glumački angažman u Drami HNK Osijek ali ubrzo napušta osiječko kazalište te odlazi u zagrebačku Zemaljsku glumačku školu koju je završio 1949. godine. Iste godine slijedi angažman u Kazalištu u Rijeci u kojem ostaje do svoje mirovine 1987. godine. U 38 godina svojega umjetničkog djelovanja u Rijeci Danilo Maričić iznio je na pozornicu oko 150 uloga, režirao 8 dramskih predstava, bio vršitelj dužnosti ravnatelja Hrvatske drame u sezoni 1972./1973. kao i intendant Narodnog kazališta „Ivan Zajc“ u razdoblju od 1980. do 1985. godine. Potom je dvije godine obnašao ulogu savjetnika u riječkom Kazalištu.
Na taj je način Danilo Maričić gotovo cijeli svoj životni i umjetnički vijek posvetio riječkome Kazalištu.
Prva njegova uloga na daskama riječkog Kazališta bila je Artur u „Otoku mira“ A. Petrova 1949. godine, a posljednja koju je odigrao bila je Argile u „Paskvaliji“ Ž.Činga 1980. godine. Mnogi još uvijek pamte njegove sjajne glumačke kreacije redovnika Smole u Zagorkinoj „Gričkoj vještici“, Malcoma u Shakespeareovu „Macbethu“ ili Pavla Greogorijaneca u Šenoinu „Zlatarevu zlatu“.
Neke od njegovih najvažnijih uloga su Romeo u Shakespeareovu „Romeu i Juliji“ te Pomet u Držićevu „Dundu Maroju“.
Svojim redateljskim umijećem prvi put se predstavio predstavom „Što grickaš druže“ Z. Đorđevića a potom su uslijedile režije predstava „Moj zet direktor“ M.Mitrovića, „Partizanska pozornica“, „Čuvaj se senjske ruke“ Šenoe-Cihlara, “Vječiti studenti“ Z.Đorđevića i „Vuk Bubalo“ B.Ćopića.
Danilo Maričić dobitnik je mnogobrojnih priznanja i nagrada. Udruženje dramskih umjetnika Hrvatske višekratno ga je nagrađivalo Prvomajskom nagradom: 1961. za ulogu Andreja Brinara u predstavi „Zvijezde su vječne“ M. Bora, 1962. za ulogu Romea u „Romeu i Juliji“ W. Shakespearea, 1964. za ulogu Oberona u „Snu ljetne noći“ W. Shakespearea te 1966. godine za ulogu Adama u „Ranjenoj ptici“ M. Matkovića.
Nagradu grada Rijeke za svoj uspješan umjetnički rad primio je 1975. godine a dvije godine za redom 1976. i 1977. dobio je Diplomu Večernjeg lista. Skupština Općine Rijeka 1965. godine dodijelila mu je Priznanje za zalaganje u razvoju grada Rijeke. Godinu kasnije Savjet Narodnog kazališta „Ivan Zajc“ odlikovalo ga je Spomenicom za doprinos razvoju riječkog Kazališta.
U svojoj bogatoj karijeri Danilo Maričić uspješno se predstavio i kao filmski i TV glumac ostvarivši više od 10 uloga u tim medijima, jednako kao što je ostvario i sjajne radijske dramske uloge. Glumio je u filmovima „Majka Katina“ 1948. , „Major Bauk“ 1950. te „Kampo Mamula“ 1959. godine.
Svojom osebujnom glumačkom osobnošću te iznimnim ljudskim odlikama Danilo Maričić ostavio je neizbrisiv trag u povijesti HNK Ivana pl. Zajca Rijeka.

I OVE GODINE RIJEČKI HNK U BORBI ZA GRAND PRIX „ZLATNOG LAVA“

Na ovogodišnjem 10.jubilarnom međunarodnom festivalu komornog teatra „Zlatni lav“ u Umagu (26.06.-05.07.2009.) riječki HNK Ivana pl. Zajca predstavit će se dvjema predstavama. Obje uspješnice riječkog Kazališta borit će se za glavnu nagradu Grand prix u konkurenciji 10 predstava iz Hrvatske i Slovenije, a riječ je o predstavama „Crnac“ Hrvatske drame i „Amy's View“/“Differenti opinioni“ (Različita mišljenja) Talijanske drame.

Prva predstava kojom riječki HNK konkurira na umaškom Festivalu je „Crnac“ Tatjane Gromače u režiji poznatog slovenskog redatelja Tomija Janežiča, a na programu je u subotu, 27. lipnja u 21 sat. Predstava čija je premijera bila 28. ožujka 2009. postigla je golemi uspjeh kod publike i kritike, a ovo je njezino prvo festivalsko predstavljanje. Riječ je prije svega o snažnoj glumačkoj predstavi koja donosi priču o odrastanju, ratu, nasilju, predrasudama, odnosu provincije i grada. „ ... Kvalitetna predstava, ali je i vrhunska prije zbog svojega ne samo implicitnog angažmana nego zbog probijanja granica kazališne umjetnosti“ napisao je, među ostalim, kritičar „Vijenca“ Igor Ružić.

Druga predstava riječkog Kazališta „Amy's View“/“Differenti opinioni“ (Različita mišljenja) Davida Harea u režiji velike glumice te ugledne pedagoginje i redateljice Neve Rošić u izvedbi ansambla Talijanske drame na programu je u četvrtak, 2. srpnja u 21 sat. Predstava je, poput „Crnca“ naišla na odobravanje publike i kritike a progovara o kazalištu, o jazu između mlade i stare generacije, o ljubavima i razočaranjima, a sve to očima jedne obitelji u vremenskom razdoblju od gotovo 20 godina. „Neva Rošić usredotočila se na obiteljsku dramu, stavljajući u prvi plan odnos između majke i kćeri. Ovaj kompleksan odnos, koji pruža visok stupanj glumačke, ali i gledateljske identifikacije, emocionalno snažno su iznijele Elvia Nacinovich kao Judi Allen i Elena Brumini u ulozi kćeri Amy Thomas“ napisala je o toj predstavi kritičarka Novog lista Kim Cuculić.

„TURBOFOLK“ NA DANIMA SATIRE

Na ovogodišnjim 33. danima satire, tradicionalnom festivalu satiričkih i komediografskih djela, koji će se održati u zagrebačkom Satiričkom kazalištu Kerempuh od 5. do 19. lipnja 2009., u službenoj će konkurenciji sudjelovati 12 kazališta s 13 predstava, a među njima svoje je mjesto zauzeo i „Trubofolk“, hit predstava riječkog HNK Ivana pl. Zajca.
Autorski projekt Olivera Frljića „Turbofolk“ do sada je polučio uspjeh na mnogim festivalima poput primjerice Sterijinog pozorja u Novom Sadu, Gavellinih večeri u Zagrebu, Međunarodnog festivala malih scena u Rijeci ili 3. međunarodnog festivala Slovenskog mladinskog gledališča u Ljubljani.
Prema riječima izbornika Dana satire Hrvoja Ivankovića odabrane se predstave tematski i stilski prilično razlikuju. Naime, dok neke od njih pripadaju tzv. zabavljačkom kazalištu, druge na crnohumorni način portretiraju društvene gubitnike u kompleksnim vremenima u kojima živimo. Riječki „Turbofolk“ zasigurno pripada onoj drugoj kategoriji jer poznato je kako riječka uspješnica „Turbofolk“ problematizira fenomen narodnjačke glazbe i njenih popratnih efekata ali tematizira i koncept nacionalnih kazališta. „Turbofolk“ je na programu u ponedjeljak, 15. lipnja 2009. s početkom u 20 sati, a bit će izveden se u Zagrebačkom kazalištu mladih.
Predstavu nose sjajni glumci Hrvatske drame riječkog Kazališta Anastazija Balaž Lečić, Olivera Baljak, Ana Vilenica, Alen Liverić,Jasmin Mekić, Dražen Mikulić, Damir Orlić i Tanja Smoje te gošća Jelena Lopatić, koji su na Međunarodnom festivalu malih scena dobili posebnu pohvalu stručnog žirija. Uz režiju, Oliver Frljić potpisuje i izbor glazbe te scenografiju zajedno s Borutom Šeparovićem, dramaturgom predstave. Za kostimografiju je zaslužan Modni studio artiđana a za oblikovanje svjetla Boris Blidar.
O nagradama na Danima satire odlučivat će tročlani ocjenjivački sud u sastavu: Helena Buljan (glumica i profesorica na Akademiji dramske umjetnosti), Aida Bukvić (kazališna redateljica i docentica na Akademiji dramske umjetnosti) i Želimir Ciglar (kazališni kritičar "Večernjeg lista").Ovogodišnji Dani satire bit će posvećeni ruskom književniku Aleksandru Nikolajeviču Ostrovskom (1823.-1886.), autoru više od pedeset kazališnih djela u kojima je secirao poroke ruske društvene zbilje.

Po odabiru izbornika festivala Hrvoja Ivankovića u konkurenciji će nastupiti 12 kazališta: dva inozemna, deset hrvatskih kazališta od kojih šest zagrebačkih.

Za ovogodišnje Dane satire od 30 prijavljenih predstava odabrano ih je 13, kazao je Ivanković, pojasnivši kako se u odabiru rukovodio estetskim standardima, komunikativnošću s publikom i redateljskom inventivnošću.

I ove će se godine, 33. put po redu, održati "DANI SATIRE", tradicionalni festival najboljih satiričkih i komediografskih kazališnih predstava. U službenoj konkurenciji, prema odabiru Hrvoja Ivankovića, za nagrada "Zlatni smijeh" borit će se 12 kazališta koja će izvesti 13 predstava. Uz dvije predstave iz inozemstva (Slovenija, Srbija) na Festivalu će sudjelovati 4 kazališta iz Hrvatske (HNK Split, Šibensko kazalište, HNK u Osijeku i HNK Ivana pl. Zajca) te 6 zagrebačkih kazališta (Zagrebačko kazalište mladih, Zagrebačko gradsko kazalište "Komedija", Kazalište Trešnja, Kazalište Moruzgva, Gradsko dramsko kazalište "Gavella" i Satiričko kazalište "Kerempuh).

Festivalski program

Dane satire otvorit će 5. lipnja splitski HNK koji će u suradnji sa Šibenskim kazalištem izvesti predstavu 'Metoda'. Tijekom festivalskih dana publika će vidjeti dvije domaće 'Kerempuhove' predstave – 'Vukove i ovce', te 'Švejka u Drugom svjetskom ratu'.

Od drugih zagrebačkih kazališta sudjelovat će ZKM s predstavom 'Zagrebački pentagram', kazalište 'Trešnja' s 'Ne, prijatelji!', "Komedija" sa 'Svečanom večerom u pogrebnom poduzeću', kazalište 'Moruzgva' s predstavom 'Gola u kavezu' te 'Gavella' s 'Ilijadom 2001.'

Splitski HNK izvest će, uz 'Metode', još i predstavu 'Bog masakra', osječki HNK gostuje s komičnom farsom 'Pidžama za šestero', a riječki HNK s popularnom predstavom 'Turbo folk'.

Od inozemnih gostovanja najavljen je dolazak Beogradskog dramskog pozorišta s predstavom 'Elling' te mariborskog Slovenskog narodnog gledališča koje će izvesti predstavu 'Pornoskop ili što je vidio sobar'.

Završnog dana festivala, 19. lipnja, nakon izvješća Ocjenjivačkog suda, u kojemu su glumica Helena Buljan, kazališna redateljica Aida Bukvić i kazališni kritičar Želimir Ciglar, te svečane dodjele nagrada, bit će izvan konkurencije izvedena 'Kerempuhova' predstava 'Ljubav, struja, voda i telefon'. (Hina)

SVEČANI KONCERT POVODOM BLAGDANA SV. VIDA

Gotovo dva desetljeća zbor i orkestar riječke Opere HNK Ivana pl. Zajca uspješno priređuje svečane koncerte posvećene blagdanu sv. Vida, zaštitnika Rijeke. Na ovogodišnjem koncertu, u subotu, 13. lipnja 2009. u 21 sat u riječkoj prvostolnici, Katedrali sv. Vida bit će izvedena uzvišena pjesma Stabat Mater Giovannija Battiste Pergolesija i Himna sv.Vidu don Šime Marovića.
Ulaz na ovaj svečani koncert je besplatan.
Zborom i gudačkim orkestrom Opere riječkog Kazališta ravnat će maestro Miroslav Homen dok će solistički nastupiti sopranistica Vanja Zelčić i mezzosporanistica Kristina Kolar, obje članice Opere HNK Ivana pl. Zajca. Koncertni majstor je Romeo Drucker a basso continuo će svirati Igor Vlajnić.

Mnogobrojni skladatelji pisali su Stabat Mater poput Vivaldija, Verdija, Haydna i drugih no svakako je najpoznatija i najizvođenija upravo ona Pergolesijeva koju je skladao za soliste, zbor i orkestra. Naime, ona se može pjevati gregorijanski i višeglasno pa je primjerice kompozitor Palestrina Stabat Mater napisao za zbor a capella. Narudžbu za Stabat Mater talijanski skladatelj Giovanni Battista Pergolesi, jedan od glavnih predstavnika napuljske škole, primio je od svećenika reda San Luigi di Palazzo kako bi se zamijenila sa staromodnom Scarlattija te izvodila svakog Velikog petka.
Uzvišena pjesma Stabat Mater nastala je potkraj 13. stoljeća, a opisuje Marijine boli kod Kristovog raspeća. Moguće je da je njezin autor sveti Bonaventura.
Dodajmo kako je Giovanni Battista Pergolesi rođen 1710. a umro je s 26 godina, najvjerojatnije od tuberkuloze. Najpoznatiji je prema komičnoj operi "Služavka gospodarica", remek-djelu talijanskog buffo stila.
Don Šime Mraović, splitski svećenik, zborovođa i skladatelj posvetio je svoju skladbu Svečanu pjesmu sv. Vidu našoj riječkoj prvostolnici – Katedrali sv. Vida, u kojoj je i praizvedena 1994. godine.

RIJEČKI HNK TRIJUMFIRAO NA „ZLATNOM LAVU“

Predstava „Crnac“ Hrvatske drame HNK Ivana pl. Zajca osvojila je Grand prix a predstava Talijanske drame „Amy's View/Differenti opinioni“ (Različita mišljenja) nagradu publike za najbolju predstavu na 10. međunarodnom festivalu komornog teatra „Zlatni lav“ u Umagu.

Izvrsni „Crnac“ nastao je prema romanu Tatjane Gromače u režiji istaknutog slovenskog redatelja Tomija Janežiča i u izvedbi ansambla Hrvatske drame riječkog Kazališta. U predstavi koja je izazvala oduševljenje i kritike i publike već na premijeri 28. ožujka 2008. sudjeluje deset glumaca koji igraju i na desetke uloga i to ne samo osoba već i predmete te životinje a to su: Jelena Lopatić, Tanja Smoje, Olivera Baljak, Zdenko Botić, Anastazija Balaž Lečić, Jasmin Mekić, Damir Orlić, Sabina Salamon i Biljana Torić. Odluku o Grand prixu donio je žiri u sastavu dr. Manca Košir, dipl. novinarka, mr. sociologije, dr. filoloških nauka iz Ljubljane, Jelena Veljača, zagrebačka glumica i scenaristica te Dubravka Ostojić, glumica iz Zagreba. U obrazloženju žirija stoji: „Ansambl predstave se prema mišljenju članica žirija izvrsno snašao u uprizorenju odličnog proznog teksta Tatjana Gromače, te se ni u jednom trenutku nije sapleo o tipične probleme koje isključivo pripovjedački tekst poput ovoga može nositi sa sobom. Uz odlična redateljska rješenja Tomija Janežića, glumci su pokazali zavidnu razivnu zajedništva koju je žiri ocijenio kao ključnom za ovu predstavu. To je, uostalom, ono čemu bi suvremeno kazalište (kao i život) trebao težiti: odbacivanju ega kao uzroku unutarnjih i vanjskih sukoba. Upravo je tom međusobnom uigranošću, davanjem prostora partnerima i nesebičnom otvaranju publici ansambl osvojio žiri i nagradu. S tehničke glumačke strane, odlično su isprepleli mnoštvo likova u zadivljujućem tempu te preobrazbama svojih tijela i glasova. Poruka koju je Gromača nudila u dramaturški linearnom pismu, Janežić i ansambl, predvođeni izvrsnom Jelenom Lopatić razigrali su, i, ostavivši priči specifičan naivni dječji pogled na svijet, ispričali istinu o našem društvu. Podsjetili su nas na snagu koje kazalište može imati kad svi igraju za jednoga, a jedan za sve“.
Istaknimo, riječki ansambl ponovio je prošlogodišnji uspjeh, kada su titulu najboljih zaslužili autorskim projektom Olivera Frljića »Turbofolk«.

S druge strane, festivalska je publika pak najboljom predstavom ocijenila produkciju Talijanske drame riječkog kazališta »Amy' s View/Differenti opinioni (Različita mišljenja)« britanskog dramatičara Davida Harea u režiji Neve Rošić. U glavnim su ulogama Elvia Nacinovich ( Judi Allen) i Elena Brumini (Amy Thomas) a u ostalim se pojavljuju Mirko Soldano (Dominic Tygne), Bruno Nacinovich (Frank Oddie), Alida Delcaro (Evelyn Thomas) i gost Talijanske drame, glumac Teodor Tiani (Toby Cole).
„Amy's View“ gorko-slatka je komedija o kazalištu, o jazu između mlade i stare generacije i o ljubavima i razočaranjima prikazanim očima jedne obitelji u razdoblju od gotovo dva desetljeća.

TURBOFOLK OSVOJIO I PUBLIKU 54. STERIJINOG POZORJA

Hit predstava Hrvatske drame riječkog HNK Ivana pl. Zajca „Turbofolk“, autorski projekt redatelja Olivera Frljića, s golemim je uspjehom izvedena na novosadskom 54. Sterijinom pozorju. Ansambl predstave održao je dvije izvedbe u ponedjeljak, 1. lipnja 2009. na Sceni „Jovan Đorđević“ Srpskog narodnog pozorišta, a obje su ispraćene dugim ovacijama publike. Zanimljivo je kako je oduševljenje predstavom teatrolog Jovan Ćirilov pokazao odmah po završetku predstave kada se zajedno s glumicom Mirjanom Karanović na prosceniju poklonio riječkim glumcima Anastaziji Balaž Lečić, Oliveri Baljak, Ani Vilenici, Alenu Liveriću, Jeleni Lopatić, Jasminu Mekiću, Draženu Mikulić, Damiru Orliću i Tanji Smoje. Ta je gesta Mirjane Karanović i Jovana Ćirilova, prema riječima ravnatelja Drame Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu Aleksandra Milosavljevića, izazvala pravi delirij. Komplimenti „Turbofolku“ nizali su se i za okruglim stolom pod vodstvom Ksenije Radulović, ravnateljice beogradskoga Pozorišnog muzeja.

„Oduševljen sam vrhunskim, žestokim naturalizmom hrvatskih umjetnika i ovoj predstavi nikako ne pripada predznak nacionalizma“, rekao je teatrolog Jovan Ćirilov dodavši kako je komad toliko kritičan prema hrvatskoj stvarnosti da ima pravo kazati sve najgore o sredini u kojoj igra. Uz to, usporedio je ovu predstavu s predstavom Living teatra čiji su sudionici, za razliku od aktera „Turbofolka“ zaista živjeli svoju priču. No, istaknuo je da hrvatski glumci u svakom slučaju tako igraju. Čestitke glumcima na koherentnoj igri uputio je gledatelj Nebojša Bročić:„ S obzirom na činjenicu da predstava dolazi iz Rijeke, odakle je,među ostalim, i grupa Let 3, ništa manje od onog što je sam vidio nisam ni očekivao“.
Kritičar Radio Beograda Goran Cvetković o toj predstavi donosi samo pozitivne kiritike koje su se kretale od toga kako je to predstava koja se - iskreno, moderno, pošteno, bolno i poučno bavi bitnim pitanjima raspada našeg bivšeg društva i države do toga kako bi se ovo moglo nazvati kazalište očišćenja.
Sudeći prema reakcijama publike i kritike, najave dolaska predstave „Turbofolka“ na Sterijino pozorje su se obistinile. Niame, selektor mređunarodnog programa „Drugovi“ Nikola Zavišić još je prije nekoliko mjeseci najavio riječku predstavu „Trubofolk“ kao jednu od najatraktivnijih na 54. Sterijinom pozorju: „S mračnim zaostatkom nasljeđa SFRJ na šokantan i veoma rafiniran način suočava se hrabro Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca Rijeka svojom zaista nesvakidašnjom predstavom TURBOFOLK. Uz bolnu i bizarnu, često i neodoljivo duhovitu analizu svih naših drugarstava, dobićemo snažan pozorišni potres koji nam je veoma potreban (po mom mišljenju, naravno)!“ S druge strane, direktor Sterijinog pozorja Ivan Lalić najavio je „Turbofolk“ kao energetsko-paklenu bombu.
„Onako kako jednu od prošlih pozorja mnogi pamte po „Crnoj zemlji“ Arpada Schillinga, ovo će mnogima ostati urezano u pamćenju po izuzetnoj predstavi „Turbofolk“ autora Olivera Frljića, istaknuo je to u Biltenu Festivala nakon predstave „Turbofolk“ riječkog HNK Ivana pl. Zajca.

ZAVRŠENA JOŠ JEDNA USPJEŠNA SEZONA

Riječki je HNK Ivana pl. Zajca ostvario još jednu izvanrednu umjetničku sezonu o čemu govore i statistički podaci. Naime, nakon prošlogodišnjeg velikog uspjeha, porasta i produkcije i posjetitelja za više od 30%, ove je godine riječki HNK nadmašio te prošlosezonske rekordne brojke. Broj produkcija porastao je za 10, a ukupno svih programa u Kazalištu za 27. Uz to, zabilježen je i porast broja posjetitelja za gotovo dvije tisuće, a premašen je i prošlogodišnji rekordni broj pretplanika, gdje je zabilježen porast za njih 14. Rečeno je to na posljednjoj ovosezonskoj konferenciji za novinare.

„Veliki je naš uspjeh što smo potvrdili povećanje i još ga dodatno povećali, kako u broju publike tako i u produkciji. Podcrtavam i činjenicu kako smo gotovo sve zacrtano na početku sezone do kraja i ostvarili“ rekla je intendantica Nada Matošević te dodala: „Ovim se putem želim zahvaliti svim djelatnicima riječkog HNK Ivana pl. Zajca jer su svojim nesebičnim radom, trudom, zalaganjem, voljom i upornošću pridonijeli ovako uspješnoj sezoni“.
Zadovoljstvo postignutim rezultatima ove sezone nije krio niti predsjednik Kazališnog vijeća Elvio Baccarini koji je rekao: „U tim je brojčanim pokazateljima rasta interesa publike i potvrda politike Kazališta gdje vlada odlučan stav da kazalište obavlja svoju javnu ulogu kulturne ustanove bez koketiranja s jeftinim marketingom i estradom. Ti su rezultati postignuti isključivo jakom stabilnom politikom“. S druge strane, riječki je gradonačelnik Vojko Obersnel veliki uspjeh Kazališta vidi u tome što njegov repertoar pobuđuje interes publike iz različitih socijalnih društevenih slojeva kao i generacija. „ Iako se ne volimo praviti važni jer nas krasi primorska samozatajnost ja ću ipak reći kako sam ponosan jer Rijeka ima najbolje nacionalno kazalište u Hrvatskoj“, poručio je riječki gradonačelnik.
Sezona 2008./2009. obilježena je i brojnim gostovanjima u zemlji i inozemstvu a najveći porast u odnosu na prošlu sezonu bilježi Hrvatska drama i to sa 16 gostovanja više kao i Talijanska drama sa 6 gostovanja više. Svoje viđenje vrijednosti ostvarenih gostovanja, ukupno ih je 27 više u odnosu na prošlu sezonu, dao je Elvio Baccarini riječima:“ Umjetnička je razina postignuta do one mjere da riječko Kazalište ima i proizvod za izvoz što nas afirmira kao živu kulturnu sredinu.“