U sklopu programa "Unique Mozart" posvećenog 250. obljetnici rođenja najvećeg glazbenog genija Wolfganga Amadeusa Mozarta, ansambl Opere HNK Ivana pl. Zajca Rijeka i Dubrovački simfonijski orkestar izvest će Mozartovu operu "Così fan tutte" 5. i 6. svibnja u 21 sat u tvrđavi Revelin u Dubrovniku. Dirigentica je Nada Matošević, režiju potpisuje Krešimir Dolenčić, a nastupit će Olga Šober (Fiordiligi), Kristina Kolar (Dorabella), Robert Kolar (Guglielmo), Sergej Kiselev (Ferrando), Ingrid Haller (Despina), Siniša Štork (Don Alfonso. 

Komična opera "Così fan tutte" premijerno je izvedena na prošlogodišnjim "Riječkim ljetnim noćima". Scenografija je djelo Dalibora Laginje, a kostimograf Goran Lelas za svoje je kreacije nagrađen Nagradom hrvatskog glumišta za najbolju kazališnu kostimografiju. Oblikovatelj svjetla je Boris Blidar, scenski pokret osmislila je Oxana Brandiboura, a u izvedbi će sudjelovati i Ana Anconelli te David Stefanutti (continuo - čembalo i violončelo). (K. B.)  

Predstava „Jazz“ Filipa Šovagovića, jednog od najeminentnijih autora suvremene hrvatske drame, bit će prikazana u ponedjeljak, 25. travnja na sceni ZeKaeMa u 18 i 21 sat, istaknula je ravnateljica Zagrebačkog kazališta mladih Dubravka Vrgoč 19. travnja na konferenciji za novinstvo. Dva dana nakon gostovanja u Zagrebu, u srijedu 27. travnja u 21 sat, „Jazz“ u izvedbi Hrvatske drame HNK Ivana pl. Zajca Rijeka sudjeluje na petnaestim Marulićevim danima, festivalu hrvatske drame i autorskog kazališta što se održava u HNK Split. Festival će trajati do 29. travnja, a izbornica festivala Ana Lederer izjavila je kako je od dvadeset i sedam prijavljenih odabrala jedanaest predstava, te da bi „zajednički nazivnik njezinog izbora mogao glasiti: u potrazi za izgubljenim visokim standardom dramskog teatra“.

Režiju „Jazza“ potpisuje Ivica Buljan, a o predstavi kaže: „U „Jazzu“ stanuju tri generacije. Prvoj nedostaje mama. U drugoj generaciji, samo je jedan od trojice braće (evo ih trojice kao u bajkama) oženjen i ima svoju obitelj. Shark je oženio petnaest godina stariju učiteljicu Ljubicu, a njegova kćer Sneki voli još starijeg muškarca. Svi ovi heroji nose teške osjećajne terete. Ono što prodire u njihovu svijest oblikovano je već unaprijed demonizmom osjetila, a razum je zarobljenik tijela. I svaka jednostavna rečenica pronalazi skriveno značenje u unutarnjim dramama naših života. I tako iscrpljeni od njega, zabranjujemo sebi psihičku prezasićenost. Obitelj iz „Jazza“ održava kanal između osjećajnog kaosa i materijalne pustoši. Kao jazz-glazbenici, svatko od njih improvizira na svom instrumentu, odvaja se u solo dionici da bi postao dio neke sulude, jedva prepoznatljive kompozicije“.

Uloge tumače Bosnimir Ličanin, Zoran Prodanović Prlja, Zrinka Kolak Fabijan, Damir Orlić, Luka Peroš, Ana Kvrgić, Zdenko Jelčić, Zdenko Botić, Davor Jureško, Sabina Salamon, Andreja Blagojević, Predrag Sikimić i Jakov Gotovac Borčić. Predstava „Jazz“ nastala je u okviru programa „Project Refugees“ Europske kazališne konvencije, a praizvedena je na prošlogodišnjim Riječkim ljetnim noćima. Ni vruće riječko ljeto 2005. neće proći bez  »Jazza«. Naime, druženje je zakazano za 11., 12. i 13. srpnja u 21.30 sati u Dvorištu Filozofskog fakulteta.

Ljubiteljima kazališne umjetnosti HNK Ivana pl. Zajca Rijeka priprema uzbudljiv i nimalo dosadan svibanj. Tako je u nedjelju, 22. svibnja u 11.30 i 20 sati na rasporedu komedija »Arlecchino servitore di due padroni« (Arlecchino sluga dvaju gospodara) Carla Goldonija. Predstavu režira Giorgio Strehler, a ulogu Arlecchina tumači slavni Ferruccio Soleri. Vječan i uvijek jednako mlad »Arlecchino«, najpoznatija je predstava kazališta Piccolo Teatro iz Milana, koja već pedeset i četiri godine bez prestanka kruži svijetom, zabavljajući publiku svih jezika i uzrasta.

U ponedjeljak, 23. svibnja u 19.30 sati slijedi monodrama »Na rubu pameti« Miroslava Krleže u izvedbi Dragana Despota. "Prelazeći iz uloge u ulogu, jer nekoliko je osoba prisutno u jednom glumcu, Despot nas osvaja raznolikošću glumačkog umijeća, a sve bez imalo pretjerivanja, uvijek s mjerom i vjerom u identitet svake portretirane osobe posebno. Despotu vjerujemo i to je toliko snažan osjećaj da struji iz publike prema njemu«, istaknula je  Anči Fabijanović u "Hrvatskom slovu". Reprize su na rasporedu 24. i 25. svibnja.

.

Hrvatska praizvedba crne komedije suvremenog talijanskog dramatičara Giuseppea Manfridija "Bludi" (Zozòs) u režiji Matjaža Latina na programu je 11. svibnja, a bit će prikazana u bivšem kinu Kvarner u 20 sati. Zainteresirani će predstavu moći pogledati do 5. lipnja, a ne preporučuje se gledateljima mlađim od šesnaest godina. Naslov djela, "Zozòs", potječe od riječi zozzo što u rimskom dijalektu znači prljavo, opsceno, a zbog šokantnih prizora i ekscesa mnogi teatri pribojavaju se postaviti na scenu ovu bizarnu priču o rušenju seksualnih i erotskih predrasuda, priču o razotkrivanju morbidnih obiteljskih tajni koje se kroz smijeh, apsurd i nelagodu razrješavaju poput neke starogrčke tragedije. Što se događa kad se zakomplicira odnos između žene zrele dobi i njezinog dvostruko mlađeg ljubavnika, pa kad "uleti" mladićev otac ginekolog, otkrijte sami. Uloge tumače Andreja Blagojević, Damir Orlić i Alen Liverić.

Ako ste dosad propustili neke od predstava kao što su mjuzikl "Jalta Jalta", drama "Jazz", komedija "Galeb" ili glazbena drama "Maria Callas Master Class" (Majstorska klasa Marije Callas) u svibnju vam se pruža još pokoja prilika da nadoknadite propušteno. Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca Rijeka u svibnju priprema i svečanost povodom 60. obljetnice oslobođenja grada Rijeke (3. svibnja), svečanost povodom stote obljetnice utemeljenja brodogradilišta "3. Maj" (3. svibnja), koncert za mlade u izvedbi Orkestra Opere HNK Ivana pl. Zajca (10. i 11. svibnja), te nastup polaznika Studija za klasični balet i solista Baleta HNK Ivana pl. Zajca (28. svibnja).  

Dva muškarca i jedna žena izgubljeni u labirintima intime u pomalo razmaženom i ispraznom svijetu ne uspijevaju se emotivno realizirati. Njihova igra prevarenih i onih koji varaju upakirana je u rečenice kojima se želi sve, samo ne otkriti pravo stanje stvari. Emma (Andreja Blagojević), Jerry (Alen Liverić) i Robert (Galiano Pahor) junaci su "Prijevare" Harolda Pintera s kojom Hrvatska drama HNK Ivana pl. Zajca u subotu, 30. travnja u 20 sati gostuje u Istarskom narodnom kazalištu.

"Sa svojim debijem u HNK Ivana pl. Zajca ovaj je mladi redatelj pokazao da mu leži i kazališni medij, pa možemo kazati da je s Pinterovom "Prijevarom"  uspješno položio ispit", komentira rad Marina Lukanovića novinarka "Novog lista" Kim Cuculić nakon premijernog izvođenja predstave na festivalu "Riječke ljetne noći 2004", a o glumcima kaže:

"Pahor je osobito dobro pogodio ciničnu crtu toga lika, urednika pomodnih književnih djela, koji svojom mačističkom pozom ne skriva muški šovinizam, a u obrani je svog povrijeđenog muškog ega spreman i na fizički obračun s nevjernom suprugom. U višestruko zapletenoj mreži međusobnih prijevara i laži našao se i ljepuškasti književni agent Jerry, kojega je ležernom glumom utjelovio Alen Liverić. U poziciji ljubavnika koji zadnji doznaje bitne stvari, Jerry je naizgled naivan i bezazlen, ali u biti dovoljno pokvaren da sedam godina spava sa suprugom svoga najboljeg prijatelja. U tom ljubavnom trokutu Emma, koju igra Andreja Blagojević, tipična je predstavnica više društvene klase, koja nezadovoljna brakom traži nova uzbuđenja i godinama živi dvostrukim životom. Ta mala svakodnevna lukavstva, koja na kraju ipak izbijaju na vidjelo, Blagojević igra s prepoznatljivim ženskim senzibilitetom, razotkrivajući se sitnim neverbalnim gestama, poput spuštanja očiju ili skretanja pogleda u stranu"

Tajana Gašparović u "Vijencu" od 8. srpnja, 2004. godine piše: "Andreja Blagojević (Emma) ostvarila je jednu od svojih ponajboljih glumačkih kreacija. Alen Liverić prilično je samozatajno, no ništa manje efektno odigrao njezina ljubavnika Jerryja, iznašavši način da vrlo uvjerljivo balansira na razmeđi unutarnjeg proživljavanja i smušena, počesto odsutna vanjskog izraza. Apsolutni vrhunac predstave bio je Galiano Pahor (Emmin suprug Robert) koji, čini se, doživljava zenit, te uspijeva iznenađivati iz predstave u predstavu posve različitim glumačkim kreacijama. Usuđujem se reći da je njegova gluma dovedena do perfekcije – skladan spoj unutarnjeg emotivnog sadržaja i detaljno minuciozno provedene ekspresije lica i geste. Lišena svega suvišnoga, iznimno snažna u svojoj prigušenosti, ona prikiva naše poglede i izaziva iskreno divljenje".

U "Jazzu" su lica određena rodbinski, a socijalno su to luzeri po vlastitom odabiru, neuspjeli glazbenici, pisci, pjesnici, novinari. Izvođači su »ulovljeni« u vršcima životnih situacija, za stolom, na autobusnim stanicama, u krevetu, a svaki prizor ima vlastitu energiju, emotivnost i zasebnu logiku. Šovagović ironizira svoje i moje »novo pokoljenje«, kako su nas zvali do prije koju godinu. Sami smo stvorili perverzan mit o tridesetogodišnjacima premladima za preuzimanje odgovornosti, a prestarima za realno djelovanje i sad se kuhamo u svom umaku, izjavio je Ivica Buljan, redatelj predstave "Jazz", koja je prema tekstu glumca i dramskog pisca Filipa Šovagovića nastala u okviru programa "Project Refugees" Europske kazališne konvencije, a praizvedena je na prošlogodišnjim Riječkim ljetnim noćima. Ni vruće riječko ljeto 2005. neće proći bez "Jazza". Naime, druženje je zakazano za 11., 12. i 13. srpnja u 21.30 sati u Dvorištu Filozofskog fakulteta.

Živite li u Rijeci oboružajte se strpljenjem do tada ili pak otiđite malo do Zagreba jer će »Jazz« u ponedjeljak 25. travnja u 18 i 21 sat biti izveden u Zagrebačkom kazalištu mladih. Ili vam je možda draži Split? Dva dana nakon gostovanja u ZeKaeMu, u srijedu, 27. travnja u 21 sat,  Bosnimir Ličanin, Zoran Prodanović Prlja, Zrinka Kolak Fabijan, Damir Orlić, Luka Peroš, Ana Kvrgić, Zdenko Jelčić, Zdenko Botić, Davor Jureško, Sabina Salamon, Andreja Blagojević, Predrag Sikimić i Jakov Gotovac Borčić nastupit će na pozornici HNK Split u sklopu 15. Marulićevih dana, a publika i stručni ocjenjivački sud ocijenit će koliko je uspješna njihova priča o "duhovnom izbjeglištvu i marginalnim osamljenicima".

Predstava koju je, kako kaže Buljan, teško žanrovski odrediti, jer u njoj ima i pjevanja i plesa i glume, ali može se reći da se radi o glazbenom komadu čiji je koncept najbliži sirovom rock koncertu, 2004. nominirana je za Nagradu hrvatskog glumišta u kategorijama za najbolju predstavu u cjelini i najbolju režiju. Pozvana je i na ljubljanski festival Ex Ponto, te u Novi Sad povodom 50. obljetnice Sterijinog pozorja. Za 2006. godinu dogovorena su gostovanja na Wienner Festwochenu u Beču te u luksemburškom Théâtre d'Esch.

Nema niti jednog velikog dramskog pisca hrvatske književnosti, a da Neva Rošić nije igrala u njegovim djelima. Ovdje su dokumentirane njene uloge u Držićevim, Vojnovićevim i Krležinim komadima, a zabilježene su i uloge koje je igrala u djelima glasovitih svjetskih pisaca kao što su Shakespeare, Moliere i sada Čehov. Svojim glumačkim opusom Neva se potvrdila kao službena nasljednica dviju velikih hrvatskih glumica - Marije Ružičke Strozzi i Vike Podgorske. Imam osjećaj kao da je obilježila bezbroj stoljeća hrvatskog kazališta, a ne kao da slavi samo pedeset godina stvaralaštva, istaknula je Mani Gotovac, intendantica HNK Ivana pl. Zajca povodom otvorenja izložbe posvećene 50. obljetnici umjetničkog rada Neve Rošić.

Izložba je uoči premijere komedije »Galeb« A. P. Čehova, u kojoj Neva Rošić tumači ulogu Irine Nikolajevne Arkadine, otvorena u foyeru riječkog Kazališta u nazočnosti glumca Tonka Lonze, Nevinog supruga, Nevine kćerke Nele i unučića koji su doputovali iz Nizozemske, brojnih prijatelja, kolega i novinara. Povodom zlatnog jubileja glumici je u ime Odjela za kulturu Grada Rijeke čestitala Ivanka Persić, a otvorenju je prisustvovao i Srećko Šestan, pomoćnik ministra kulture za scenske djelatnosti.
- Sto lica, sto uloga, ali samo jedna osoba, komentirala je Neva izložbeni postav Rastka Schwalbe, napomenuvši da se radi o izboru građe koji jenapravljen posebno za Rijeku, grad s kojim je emotivno duboko povezana i kojemu želi vratiti ljubav.

Premijernoj izvedbi komedije "Galeb" Antona Pavloviča Čehova, posvećenoj 50. obljetnici umjetničkog rada dramske prvakinje Neve Rošić i 145. obljetnici autorova rođenja, što će biti održana u subotu 9. travnja u 19.30 sati u Hrvatskom narodnom kazalištu Ivana pl. Zajca Rijeka prisustvovat će brojni ugledni gosti: premijer Ivo Sanader sa suprugom Mirjanom, pomoćnik ministra kulture za scenske djelatnosti Srećko Šestan, predsjednik Hrvatskog društva dramskih umjetnika Goran Grgić, predstavnici Akademije dramske umjetnosti Zagreb Joško Ševo i Ozren Prohić, direktor Dubrovačkih ljetnih igara Ivica Prlender, ravnatelj Dramskog kazališta Gavella Darko Stazić, ravnateljica Drame Hrvatskog narodnog kazališta Zagreb Sanja Ivić, ravnateljica Istarskog narodnog kazališta Saša Broz, Čedo Prica, književnik i prevoditelj "Galeba"…

Ovom iznimnom događaju organiziranom povodom zlatnog jubileja velike glumice Neve Rošić nazočit će i članovi Poglavarstva Grada Rijeke na čelu s gradonačelnikom Vojkom Obersnelom, predstavnici Primorsko-goranske županije i medija, kazališni kritičari te mnogi štovatelji hrvatske Sarah Bernhardt.

Kad glumac radi neku ulogu, onda u nju zaista mora ući iz uvjerenja, kaže Alen Liverić koji u komediji "Galeb" Antona Pavloviča Čehova tumači ulogu Konstantina Gavriloviča Trepljova, sina poznate glumice Irine Nikolajevne Arkadine (Neva Rošić). Zaljubljen je u Ninu Mihajlovnu Zarečnu (Leonora Surian), kći bogatog posjednika koja mu ne uzvraća ljubav, a nesretan je i zbog toga što ga majka koju silno voli ne podržava u njegovom nastojanju da bude pisac.

- Svaka uloga koja je različita od mene predstavlja mi izazov. Zanimljivo mi je čeprkati po sebi, kaže Liverić, inače veliki obožavatelj serijala "Zvjezdane staze".

- Volim maštati iako znam da je sve to iluzija. U životu se držim izreke Vulkanaca »live long and prosper«, živi dugo i napreduj. Mislim da svi moramo razmišljati o tome da napredujemo i budemo bolji, da stvaramo jedan kvalitetniji svijet, jer sada živimo u jednom jako lošem svijetu.

U subotu, 9. travnja u 11 sati u foyeru HNK Ivana pl. Zajca Rijeka bit će otvorena izložba posvećena pedesetoj obljetnici umjetničkog rada Neve Rošić, prvakinje hrvatskoga glumišta. Svoj zlatni jubilej ova iznimna umjetnica proslavit će istog dana, na sceni riječkog Kazališta ulogom Irine Nikolajevne Arkadine u komediji A. P. Čehova "Galeb", koja će premijerno biti izvedena u 19.30 sati.  

U svom eseju o Nevi Rošić »Neva i zemlja čudesa« intendantica HNK Ivana pl. Zajca piše: "Danas Neva Rošić glumi glumice. Irina Arkadina u Čehovljevu "Galebu", Glumica u "Hamletu". Madeleine Bejart. Sarah Bernhardt. Bergmanova Charlotta. Marija Ružička Strozzi. U kodu glumice ona pronalazi svoj životni kod. Stvara likove koji nisu samo blistave glumačke kreacije nego i scenski ogledi o glumi kao razornoj energiji. Vlada scenom kao "mitsko sveto čudovište". Pa čak na neki način glumi i samo kazalište. To je sjajno proniknuo redatelj Ivica Kunčević kada je u "Dundu Maroju" njezinu Lauru smjestio na jednom teatrinu i oko njega sve pokrenuo. Muškarci su njome bili omamljeni kao "vječno ženskim", a taj miris, tu žudnju za "ženskim", Kunčević je prevodio u žudnju za kazalištem. Tako je Neva kao Laura postala metafora za teatar"...  

Hrvatska drama HNK Ivana pl. Zajca Rijeka s predstavom »Jazz« Filipa Šovagovića, hrvatskog glumca i dramskog pisca, krajem travnja gostovat će u Zagrebu na sceni Zagrebačkog kazališta mladih, a potom i na 15. Marulićevim danima u Splitu koji se ove godine održavaju od 22. do 29. travnja.

Zagrebačka publika u "Jazzu" će imati prilike uživati u ponedjeljak, 25. travnja u 18 ili 21 sat u ZeKaeMu, a Bosnimir Ličanin, Zoran Prodanović Prlja, Zrinka Kolak Fabijan, Damir Orlić, Luka Peroš, Ana Kvrgić, Zdenko Jelčić, Zdenko Botić, Davor Jureško, Sabina Salamon, Andreja Blagojević, Predrag Sikimić i Jakov Gotovac Borčić pozornicu HNK Split osvojit će u srijedu, 27. travnja u 21 sat. "Jazz" je, naime, jedan od jedanaest dramskih naslova koji su po izboru Ane Lederer uvršteni u program ovogodišnjih Marulićevih dana i borit će se za naklonost publike, ali i stručnog ocjenjivačkog suda koji će odlučiti tko su najbolje izvođeni glumci, najuspješniji redatelji, glumci...

"Jazz" u režiji Ivice Buljana 2004. nominiran je za Nagradu hrvatskog glumišta u kategorijama za najbolju predstavu u cjelini i najbolju režiju. Pozvan je i na ljubljanski festival Ex Ponto, te u Novi Sad povodom 50. obljetnice Sterijinog pozorja. U 2006. dogovorena su gostovanja na Wienner Festwochenu u Beču te u luksemburškom Théâtre d'Esch. Žanrovski negdje između nostalgične drame, mjuzikla i performansa "Jazz" govori o ljudima s ruba društva, osamljenim marginalcima koji postaju protagonisti jedino na svojim rođendanskim zabavama. Njihovim životima vladaju osjećajni kaos i materijalna pustoš, a mladenačku ogorčenost zamjenjuje staračka malodušnost dočekana s panikom. Gledajući ih sa strane moglo bi se reći – oni su sami odabrali biti luzeri. No, ipak... Možda nisu imali izbora, možda jednostavno nisu imali ni sreće...

Teatar od glumca iziskuje potpunu posvećenost i meni se zbog toga događaju vrlo čudne situacije poput one da sam prije neki dan susreo poznanicu koja me upitala: "Što ti je, nije ti dobro?", a meni je trebalo neko vrijeme da se vratim u stvarnost jer sam šetajući ulicom u glavi vrtio ulogu iz predstave "Galeb". Ne događa mi se samo to da ponavljam tekst, nego hodajući proživljavam i cijelu scenu. Sad se pokušavam uhvatiti u tim situacijama i sve se više trudim predstavu ponavljati samo u glavi, a ne i naglas. No, još uvijek uhvatim samoga sebe kako otvaram usta dok hodam ulicom što doista može biti nezgodno.

Međutim, u trenutačnoj fazi proba za predstavu, kad još uvijek osvajamo lik i prostor na kazališnim daskama, glumac je jednostavo prisiljen neprestano ponavljati ulogu kako bi dosegnuo razinu glume koja više od njega ne iziskuje razmišljanje "što sad treba". Kad glumac to postigne može sebi dopustiti da se igra sa svojom ulogom, što je za mene i najljepši dio glume. Sve dok glumac ne započne igru s ulogom i svim onim osjećajima iz predstave, ona neće biti dovoljno zanimljiva, izjavio je Žarko Radić, starijoj televizijskoj publici poznat kao Jastreb iz serije "Kapelski kresovi", a mlađoj po ulozi poslovnjaka Tome Juraka u sapunici "Villa Maria", a koji se trenutno priprema za premijeru komedije "Galeb" Antona Pavloviča Čehova što će biti održana 8. travnja u 19.30 sati u HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci. Radić tumači ulogu Borisa Aleksejeviča Trigorina, književnika koji piše uloge za glumicu Irinu Nikolajevnu Arkadinu (Neva Rošić) s kojom je i u vezi, te kojoj se vraća nakon kratke avanture s kćerkom bogatog posjednika Ninom Mihajlovnom Zarečnom koju tumači Leonora Surian. Predstavu režira Jagoš Marković.

Trebalo je snage više od pedeset godina odstajati na pozornici, izjavila je glumica Neva Rošić komentirajući predstojeću proslavu svog, kako ga sama naziva »sportskog« jubileja, odnosno pedesete obljetnice umjetničkog rada koju će obilježiti 8. travnja u HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci ulogom Irine Nikolajevne Arkadine u komediji "Galeb" A. P. Čehova. Premijera ove predstave tim više je zanimljiva što se Neva Rošić nakon deset godina glumačke pauze vraća na pozornicu.

- Ne mogu reći da mi je zabranilo, ali hrvatsko glumište me jednostavno nije pripustilo na pozornicu. Vjerujem da razlog nije bio taj da sam nemoćna ili loša, nego da se radilo o nekim metafizičkim razlozima o kojima ne želim niti razmišljati. No, upravo zahvaljujući toj prisilnoj desetogodišnjoj hibernaciji sačuvala sam neku vrstu svježine.

I prije no što je postala intendantica HNK Ivana pl. Zajca Mani Gotovac razmišljala je o proslavi koju bi trebalo pripremiti povodom zlatnog jubileja prve dame hrvatskog glumišta. Nakon dvije godine potrage za pravom ulogom za hrvatsku Sarah Bernhardt, intendantica riječkog Kazališta,  redatelj Jagoš Marković i Neva Rošić složili su se da je uloga Irine Nikolajevne Arkadine najbolji način za obilježavanje tog jubileja, a razlog više bio je i taj što se ove godine obilježava 145. godišnjica rođenja A. P. Čehova. Za razliku od cijelog svijeta koji je prošle godine slavio Čehovljevu smrt, riječko Kazalište slavi njegovo rođenje, istaknula je Mani Gotovac.

Povodom 145. obljetnice rođenja ruskog književnika Antona Pavloviča Čehova, HNK Ivana pl. Zajca odlučio je svojoj vjernoj publici pripremiti poseban poklon – komediju "Galeb" u režiji Jagoša Markovića, koja će premijerno biti izvedena 8. travnja u 19.30 sati u riječkom Kazalištu. Iste večeri diva hrvatskog glumišta Neva Rošić ulogom Irine Nikolajevne Arkadine proslavit će pedesetu godišnjicu rada.

"Galeb" u izvedbi Hrvatske drame HNK Ivana pl. Zajca, komedija je u četiri čina, a prijevod je načinio Čedo Prica. U predstavi sudjeluju Neva Rošić (Irina Nikolajevna Arkadina, udana Trepljov), Alen Liverić (Konstantin Gavrilovič Trepljov), Zdenko Botić (Petar Nikolajevič Sorin), Leonora Surian (Nina Mihajlovna Zarečna), Adnan Palangić (Ilija Afanasjevič Šamrajev), Olivera Baljak (Polina Andrejevna), Biljana Torić (Maša), Žarko Radić (Boris Aleksejevič Trigorin), Predrag Sikimić (Evgenij Sergejevič Dorn), Denis Brižić (Semjon Semjonovič Medvedenko) i Dragana Tomšić (Marina). Predstava je na programu i 9., 11., 12. i 13. travnja u 19.30 sati.

Povodom svečane premijere "Galeba" i zlatnog jubileja Neve Rošić, u petak 25. ožujka na brodu "Liburnija" usidrenom u riječkoj luci, održana je prva konferencija za novinstvo kojoj su prisustvovali glumci Neva Rošić, Žarko Radić, Alen Liverić, redatelj Jagoš Marković i asistent redatelja Marin Lukanović, intendantica Mani Gotovac i upraviteljica Propagande Loredana Gašparović, koji su u kišni petak, na moru, uz galebove u daljini, podijelili prve informacije s novinarima, a uspjeh »Galebu« poželjeli uz šampanjac.

Čehov je svojim djelima "Galeb", "Tri sestre", "Ujak Vanja", "Ivanov" i "Višnjik" označio početak moderne dramaturgije, no mukotrpno se borio da postigne uspjeh, a kako je smatrao da se »vještina pisanja sastoji u vještini brisanja onoga što je loše napisano« često je križao i prerađivao svoje rukopise. Nakon što je 1896. praizvedba »Galeba« u Sankt Peterburgu doživjela neuspjeh, čak je razmišljao odustati od pisanja drama. Zdravstveno stanje mu se ubrzo pogoršalo, a njegovi prijatelji vjerovali su da je uzrok tome upravo razočaranje zbog "Galeba". Godine 1898. kad je osnovan Moskovski hudožestveni akademski teatar (MHAT) Čehov nakon dužeg kolebanja pristaje da "Galeb" bude ponovno izveden. Bila je to ispravna odluka jer je predstava polučila nevjerojatan uspjeh...

Svojim radom i djelovanjem u nacionalnom glumištu, Neva Rošić potvrdila se kao jedna od najznačajnijih hrvatskih glumica našeg vremena. Rođena je 23. lipnja, 1935. godine na Sušaku. Još kao učenica sudjelovala je u radu riječkog Dječjeg kazališta (1947.) te nastupala na pozornici riječkog teatra kao članica Dramskog tečaja pri Narodnom kazalištu (1949.) čiji je prvi intendant bio njezin otac, dr. Đuro Rošić. Akademiju za kazališnu umjetnost u Zagrebu upisala je 1953. a završila 1957. godine. Aktivno i profesionalno kazališno djelovanje Neva Rošić započinje u Zagrebačkom dramskom kazalištu (danas Dramsko kazalište Gavella) 1956.

Već je sam siloviti početak (1958.) s glavnom ulogom u Matkovićevom Vašaru snova najavio, a Rosaura iz Goldonijeve Lukave udovice (1962.) potvrdila glumačku osobnost vrhunskih kvaliteta, za što je mlada umjetnica dobila i priznanja – Sterijinu nagradu i Nagradu grada Zagreba. Godine 1968. prelazi u Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu u kojem djeluje dvadeset i jednu sezonu  te ostvaruje većinu svojih velikih interpretacija. Od 1958. nastupa na Dubrovačkim ljetnim igrama, gdje tijekom dvadeset i devet festivalskih sezona tvori jednu od bitnih okosnica dramskog ansambla. Uz stalni angažman u zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu povremeno je nastupala u Varaždinu, Rijeci, zagrebačkom Teatru &TD i na Maloj sceni.

Teatrografski podaci govore da je u pedeset godina djelovanja Neva Rošić interpretirala sedamdesetak uloga u najraznovrsnijem dramskom repertoaru. Na filmu i TV-u zapažena je po dvadesetak iznimnih ostvarenja, a osobito se još uvijek ističe radiofonskom interpretacijom drame u stihovima kao i hrvatske te strane lirike. Za dosadašnje umjetničko djelovanje Neva Rošić višestruko je nagrađivana. Ističemo dvije Nagrade grada Zagreba, dvije Sterijine nagrade, Nagradu Dubravko Dujšin, dvije Nagrade Vladimir Nazor (od kojih i ona za životno djelo), Zlatni vijenac na sarajevskom MESS-u te nagradu za najbolju žensku ulogu na Festivalu Marulovi dani.

Započevši najprirodnijim glumačkim putem - interpretacijom mladih djevojaka, Marija u Budakovom Svjetioniku, 1956., Nina u Matkovićevu Vašaru snova i Držićeva Tirena 1958., Neva Rošić stjecala je potrebno scensko samopouzdanje, ali i osjećaj za profiliranje likova, što je posebice došlo do izražaja u Greenovim Zatvorenim sobama (1959.), Goldonijevoj Lukavoj udovici (1961.), Ibsenovim Sablastima (1963.) te Pinterovu Ljubavniku (1964.). U nepune tri godine (1967.-1970.), Neva je interpretirala prvu glumicu u Hamletu, potom Porciju u Shakespeareovu Juliju Cezaru, lady Macbeth i Liviju-Klaru u Areteju.  

Jedan od vrhunaca glumačkog puta Neve Rošić je njezina interpretacija triju junakinja iz glembajevskog ciklusa (barunica Castelli, Laura, Klara). Ova trijada predstavlja bitni stožer novije hrvatske drame i rijetko koja ga je glumica oblikovala na pozornici s toliko profinjenog i produhovljenog psihološkog nijansiranja kao što je to učinila ova iznimna umjetnica. Uostalom, stručna je teatrološka literatura ovu činjenicu često isticala kao jednu od najvećih vrednota suvremene nacionalne glume. Zanimljiva karakterološka oblikovanja gradila je Neva Rošić i na drugim svjetskim klasicima (Dostojevski, Čehov, Bulgakov), ali i na suvremenim piscima (Dürrenmatt, Bergman, Shaffer, Fabrio, Santanelli i dr.), pokazujući uz već tada jasno prepoznatljive crte tragičkih obilježja i smisao za duhovitu karikaturalnost u oblikovanju lika, novu i zanimljivu značajku njezine glumačke osobnosti.

Glumački i umjetnički portret Neve Rošić ne bi bio cjelovit kad bi iz njega izostao pedagoški dio. Od 1978. kao vanjski honorarni suradnik, a od 1989., kao redoviti profesor, Neva Rošić predavala je glumu na Akademiji dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Od Sofokla i Shakespearea preko Ibsena i Čehova do Begovića, Krleže, Becketta i Pintera, Neva Rošić je s generacijama studenata prolazila svjetskom i hrvatskom dramskom književnošću, tražeći u njezinim najboljim stranicama trajno pedagoško nadahnuće za svoju metodu poučavanja, istodobno i bitno inspirativno ishodište mladih umjetnika od kojih su mnogi danas nositelji zrelih tumačenja i poletnih inovacija u suvremenom hrvatskom glumištu.

Nakon što je otkriveno prvo iznenađenje "Riječkih ljetnih noći 2005", da će slavna operna diva Montserrat Caballé s kćerkom Montserrat Martí u pratnji orkestra Opere HNK Ivana pl. Zajca nastupiti 16. srpnja u 21.30 sati u Marijinom perivoju na Trsatu, ponovno se potvrđuje da će drugi po redu Festival biti uistinu nešto posebno.

Posjetitelji "Riječkih ljetnih noći" raznovrsni program uživat će u prostorima u kojima umjetnost tek počinje stanovati, no iako do tada ima još puna tri mjeseca, svakim danom sve je više razloga za veselje jer ono što za predstojeće ljeto pripremaju Grad Rijeka, HNK Ivana pl. Zajca i Turistička zajednica grada Rijeke prave su poslastice za sve ukuse.

Nastup operne dive Montserrat Caballe 16. srpnja u Marijinu perivoju na Trsatu iznenađenje je ovogodišnjih »Riječkih ljetnih noći«. Na programu će biti arije iz poznatih opera, koje će uz Montserrat Caballe izvoditi i njena kćerka Montserrat Marti. Festival će trajati trinaest dana duže od prošlogodišnjeg, od 23. lipnja do 26. srpnja, a povodom otvorenja ispred zgrade riječkog HNK nastupit će »Avanti display« iz Manchestera, jedno od najpoznatijih europskih uličnih kazališta, sa spektaklom »Hydromania«.
U sklopu dramskog programa bit će izvedene dvije premijere -»Marš/Pjesma nad pjesmama« M. B. Koltesa 27. lipnja u »Tvornici papira«, te 20. srpnja u Portiću na Kantridi »Mirisi, zlato i tamjan« Slobodana Novaka. Predstava je na rasporedu i 21., 22. i 23. srpnja. Premijeru priprema i Talijanska drama, a radi se o komediji »Zente refada/Skorojevići« Giacinta Galline, koja će se raditi u koprodukciji s tršćanskim kazalištem »La Contrada«, a bit će izvedena 9. srpnja na Trgu Riječke rezolucije.
Premijera Mozartove opere »Cosi fan tutte«, u kojoj će kao gosti nastupiti poznati operni pjevači Giorgio Surian i Tomislav Mužek, zakazana je za 30. lipanj također na Trgu Riječke rezolucije, a Riječka filharmonija 12. srpnja izvest će u »Tvornici Torpedo« »Carminu buranu« Carla Orffa. Nastup zbora »Putokazi« 18. srpnja na Trgu Republike Hrvatske razveselit će one manje sklone klasičnom repertoaru.
»Jazz« Hrvatske drame reprizno će biti prikazan 11., 12. i 13. srpnja u dvorištu Filozofskog fakulteta, dok će na sceni HKD-a 19. srpnja Teatar Trafik izvesti predstavu »Beaufortova ljestvica«. Jedina predstava koja će biti izvedena u zgradi HNK Ivana pl. Zajca bit će balet »Don Quijote« HNK Split, koji je na programu 6. srpnja. Zatvaranje »Riječkih ljetnih noći« 26. srpnja na Trgu Riječke rezolucije bit će u znaku valcera i tanga.

U prigodi Čehovljeve obljetnice u riječkom HNK-u Ivana pl. Zajca odlučeno je da se u ovosezonski repertoar, kao poklon publici, uvrsti njegova drama "Galeb" u najnovijem prijevodu Vladimira Gerića. Taj će naslov zamijeniti najavljenu 2Katu Kapuralicu" Vlaha Stullija. Međutim, mnogo toga iz ranije najave neće se mijenjati. "Galeba" će obilježiti poseban događaj ove sezone: velika glumica hrvatskog glumišta gospođa Neva Rošić proslavit će na sceni svog rodnog grada 50 godina umjetničkog rada u ulozi Arkadine, a predstavu će režirati Jagoš Marković.

Zbog problema koji su nastali pri podjeli nekih uloga, kao i zbog problema oko odluke o jeziku (original ili čakavski prijevod) na kojem bi se igrala "Kata Kapuralica", zajednički je odlučeno da se taj komad zamijeni. A potaknuti obljetnicom velikog ruskog i svjetskog dramatičara Antona Pavloviča Čehova, koji se u Rijeci ionako jako rijetko izvodio, u Hrvatskoj drami samo jednom, odlučili smo izvesti njegovu komediju "Galeb".

Festival "Riječke ljetne noći" ove će godine trajati trideset i tri dana, a u brojnim programima sudjelovat će niz svjetski priznatih umjetnika. Čitav će grad biti pretvoren u veliki teatar na čijim će pozornicama nastupati svima znana imena kao što su Mariella Devia, Luciana D'Intino, Tomislav Mužek, Giorgio Surian, Tomislav Gotovac, Ana Karić, Žarko Radić, Edita Karađole, Arsen Dedić, Gabi Novak, "Putokazi", Damir Urban…Po prvi puta bit će dodijeljena i nagrada "Novog lista" za najveći događaj Festivala.

Britansko ulično kazalište "Avanti Display" povodom otvorenja Festivala 23. lipnja u 21.30 sati izvest će show s vodom i pretvoriti zgradu HNK Ivana pl. Zajca u veliki vodoskok. Građani Rijeke i njihovi gosti bit će sudionici "Hydromanije!" u novom Kazališnom parku i Verdijevoj ulici. Pozivamo Vas da prisustvujete tom spektakularnom događaju.

RIJEČKE LJETNE NOĆI

(23. 6. – 26. 7. 2005.) 

23.6. u 21.30 sati

Ispred zgrade HNK Ivana pl. Zajca Rijeka

Svečano otvorenje "Riječkih ljetnih noći"

HYDROMANIA!Gostovanje uličnog kazališta "Avanti Display" (Velika Britanija)

24. 6. u 21.30 sati

Marganovo, Tvornica papira

Svjetska praizvedba

Bernard-Marie KOLTÈS : MARŠ/PJESMA NAD PJESMAMA

Hrvatska drama HNK Ivana pl. Zajca Rijeka i Mini Teatar, Ljubljana

Redatelj: Ivica Buljan

26., 27. i 28. 6. u 21.30 sati  Bernard-Marie KOLTÈS : MARŠ/PJESMA NAD PJESMAMA

30. 6. u 21.30 sati       

Trg Riječke rezolucije

Premijera

WOLFGANG AMADEUS MOZART: COSÌ FAN TUTTE

Opera HNK Ivana pl. Zajca Rijeka

Dirigentica: Nada Matošević, redatelj: Krešimir Dolenčić

1., 2. i 4. 7. u 21.30 sati  W. A. MOZART: COSÌ FAN TUTTE

6. 7. u 21 sat      

Hrvatski kulturni dom

BEAUFORTOVA LJESTVICA

Tranzicijsko-fikcijsko kazalište TRAFIK, Rijeka

9. 7. u 21.30 sati

Trg Riječke rezolucije

Prima/Premijera

GIACINTO GALLINA: ZENTE REFADA/SKOROJEVIĆI

Dramma Italiano/Talijanska drama HNK Ivana pl. Zajca Rijeka, Teatro La Contrada, Trieste

Regista/Redatelj: Francesco Macedonio

10. 7. u 21 sat      

Hrvatski kulturni dom

KONCERT ARSENA I GABI

11. 7. u 21 sat             

Tvornica Torpedo

CARL ORFF: CARMINA BURANA

Riječka filharmonija, zbor Opere HNK Ivana pl. Zajca Rijeka, Akademski zbor Ivan Goran Kovačić, Zagreb, Dječji zbor Tratinčice, Rijeka

Dirigentica: Nada Matošević 

12. i 13. 7. u 21.30 sati 

Dvorište Filozofskog fakulteta

FILIP ŠOVAGOVIĆ: JAZZ

Hrvatska drama HNK Ivana pl. Zajca Rijeka

Redatelj: Ivica Buljan 

16. 7.  u 21.30 sati           

Marijin perivoj, Trsat

KONCERT MARIELLE DEVIA I LUCIANE D'INTINO

Orkestar Opere HNK Ivana pl. Zajca Rijeka

Dirigent: Fabrizio Ventura

18. 7. u 21.30 sati

Trg Republike Hrvatske

KONCERTNO-SCENSKI HAPPENING "ANDROIDA""Putokazi", Damir Urban, "Underground Sky"...

20. 7. u 21.00sati

Portić na Kantridi

Premijera

SLOBODAN NOVAK: MIRISI, ZLATO I TAMJAN

Hrvatska drama HNK Ivana pl. Zajca Rijeka

Redatelj: Vinko Brešan 

21. i 22.  u 21.00 sat,  23. 7. u 22.30 sati S. NOVAK: MIRISI, ZLATO I TAMJAN 

26. 7. u 21.30 sati

Trg Riječke rezolucije

Zatvaranje Festivala

VALCERI, TANGO
Salonski orkestar Opere i Balet HNK Ivana pl. Zajca Rijeka

Dirigentica: Nada Matošević, koreograf: Staša Zurovac