"Prijevara" je premijerno izvedena 30. lipnja 2004. godine u Zimskom vrtu riječkog Grand hotela "Bonavia", a zbog zanimanja koje je za nju vlada, već je četvrtu sezonu zaredom na repertoaru Hrvatske drame.

Dva muškarca i jednu ženu izgubljene u labirintima intime, aktere pomalo razmaženog i ispraznog svijeta u kojem se ne uspijevaju emotivno realizirati, glume Galiano Pahor, Alen Liverić i Andreja Blagojević. A upravo je ova uloga Galianu Pahoru priskrbila Nagradu "Raniero Brumini" za najbolje ostvarenu mušku ulogu u dramskom programu HNK Ivana pl. Zajca u sezoni 2003./2004.

Predstava je uspješno gostovala na Međunarodnom festivalu komornog teatra "Zlatni lav" u Umagu i Festivalu glumca u Vukovaru.

Povjerenstvo je utvrdilo sljedeće:

1.  Na natječaj za imenovanje intendanta HNK Ivana pl. Zajca, objavljen u Novom listu i Vjesniku 23. rujna 2006., koji je bio otvoren do 23. listopada 2006. pristigla je jedna prijava, koja je u roku osobno dostavljena u Ured intendanta na urudžbeni zapisnik.

2.  Prijavu je, neotvorenu, uz primjerak službene zabilješke, Povjerenstvu dostavio član Povjerenstva Miroslav Lang dana 26. listopada 2006. u 11:50 sati.

3.  Uvjeti za intendanta, propisani Stautom Kazališta su:

visoka stručna sprema društvenog smjera

5 godina radnog iskustva

afirmacija na području kazališne umjetnosti

aktivno znanje jednog stranog jezika

Uz prijavu je trebalo priložiti dokaze o ispunjavanju uvjeta (u preslici ili ovjerenom prijepisu) uz četvorogodišnji program rada Kazališta.

Povjerenstvo je otvorilo pristiglu prijavu i utvrdilo sljedeće:

Prijavu je u podnijela maestra Nada Matošević, iz Rijeke. Uz prijavu na natječaj podneseni su sljedeći prilozi:

-ovjerena preslika Diplome Akademije za glasbo – Ljubljana s prijevodom i ovjerenom preslikom rješenja o nostrifikacije Diplome, kao dokaz o stečenoj VSS društvenog smjera,

-preslika Diplome Akademije za glasbo – Ljubljana o završenom poslijediplomskom studiju,

-preslika radne knjižice, ovjerena potpisom i pečatom Kazališta, kojom se dokazuje pet godina radnog iskustva,

-ovjerena preslika potvrde Narodnog učilišta o položenom III. stupnju engleskog jezika,

-četverogodišnji program rada HNK Ivana pl. Zajca,

-životopis s priloženim preslikama dobivenih nagrada te novinskih članaka i kritika kao dokaz o afirmaciji na području kazališne umjetnosti.

Povjerenstvo je iz dostavljene dokumentacije  jednoglasno utvrdilo da kandidatkinja Nada Matošević ispunjava natječajem tražene uvjete za intendanta HNK Ivana pl. Zajca.

Povjerenstvo upućuje cjelokupni natječajni materijal Odboru za izbor i imenovanja Gradskoga vijeća Grada Rijeke na daljnji postupak.

Terezija Kusanović svojim se prvim nastupom u ulozi Marulićeve (i Paraćeve)  junakinje pokazala izvrsnom novom Juditom, nakon što je u toj ulozi dosad oduševljavala samo njena profesorica Nelli Manuilenko. Jer, kako piše Ljerka Žic, kritičarka "Novog lista", "velikog glasovnog potencijala, izuzetnih vokalnih sposobnosti dramski obojenog soprana, Terezija Kusanović osmislila je u potupnosti- i glumački i pjevački-snažan lik Marulićeve heroine." Bravo!

Po nizu informacija, premijera "Judite" u Rijeci uspjela je bolje od praizvedbe te opere u Splitu prije šest godina. Što je to novo u riječkoj predstavi?

-Ne bih sada mjerio je li uspjelija od splitske, ali atmosfera na premijeri u Rijeci bila je doista izvrsna. Publika je, što me jako iznenadilo, primila to djelo s vrlo jakim emocijama. To se osjetilo. Odgovor na pitanje zašto je to tako možda je u Paraćevoj glazbi prepunoj emocija i dramatičnosti koja usprkos svojoj modernosti računa i na osjećaj gledatelja, na njegov, rekao bih, klasični senzibilitet. Jer je ta glazba u kojem smo je dali u Rijeci poprimila jedan direktniji put do gledatelja.

U odnosu na splitsku predstavu od prije šest godina u riječkoj sam učinio iskorak. Pojačao sam neke dramske izvode, pojačao neke dramaturške možda skrivene, a ipak prisutne dramske čvorove i svemu skupa dao jaču dinamiku.

Konkretno što to znači?

-Splitska predstava bila je na stanovit način himnička dok je riječka zaista dramska. Dramska u vrlo širokom izvodu; od pokreta, od situacija, od stanja na pozornici. Dramska u odnosu među likovima, dramska u krizi koju Judita doživljava na kraju nakon pobjede kada ju je hoće pretvoriti u ikonu i kada ona pokušava pobjeći. Pokazali smo taj njezin pokušaj bijega. Sve što postoji u toj biblijskoj priči i Paraćevoj glazbi ljudi su osjetili kao blisko, kao nešto što im govori intenzitetom koji razumiju i koji osjećaju.

"Nije mala stvar naslijediti Nelli Manuilenko! Nelli ima veliko kazališno iskustvo, napravila je toliko predivnih uloga da joj je Judita došla kao kruna. Mislim da će se i ona složiti da joj je to životna uloga po kojoj će je pamtiti i u Hrvatskoj i vani. Bez obzira na Paraća, Judita je njezino dijete, ona ju je iznjedrila i teško je nakon jedne takve pjevačice pjevati tu ulogu. Ali  obzirom da mi Nelli pruža uistinu veliku podršku i da je već velika škola čuti nju kako pjeva, uz podršku ljudi iz kazališta, mislim da bih i ja mogla iznjedriti Juditu. O riječkoj sam publici čula sve najbolje, pa me također nije strah",  kazala je Terezija Kusanović.

U izvedbi, uz nju, sudjeluju i Ivica Čikeš, Voljen Grbac, Siniša Štork, Sergej Kiselev, Ivanica Lovrić, Vanja Kruljac, Robert Kolar, Davor Lešić, Ivan Zorco, orkestar i zbor Opere te članovi Baleta HNK Ivana pl. Zajca. Dirigentica je Nada Matošević, a redatelj Petar Selem.

Tako Jana Haluza Lučić u "Vjesniku" piše: "Riječka izvedba "Judite" u vrlo uspjeloj režiji Petra Selema pokazala je iznimnu scensku životnost". A na kraju zaključuje: "... Hvale vrijedno uprizorenje zaslužuje ostati u trajnoj ponudi ne samo riječkog, već i ostalih nacionalnih kazališta u Hrvatskoj."

Maja Stanetti pak u "Večernjem listu" naglašava da je orkestar pod vodstvom Nade Matošević bio potpora protagonistima te kako se "zavodljiv povratak pijevu impozantnog naslovnog lika i "arhetipska" ritmičnost zbora potvrdila i u srdačnoj reakciji publike."

Predstava o tome što se zbiva kada žena zrele dobi slučajno "pokupi" dvostruko mlađeg ljubavnika i njihov se seksualni odnos zaplete posve neočekivanim smjerom, autora  Giuseppea Manfridija, u Rijeci i ujedno u Hrvatskoj  praizvedena je 11. svibnja 2005. godine. Režiju potpisuje mladi slovenski redatelj Matjaž Latin, a sjajan glumački trio čine Andreja Blagojević, Damir Orlić i Alen Liverić.

Nakon sjajnih kritika ( kritičarka "Novog lista" Kim Cuculić je, primjerice, napisala:" Da je autorska ekipa riječke predstave doista pogodila način i ton interpretacije Manfridijeva teksta, čija bi tema u nekom drugačijem čitanju zasigurno bila degutantna, pokazale su izvrsne reakcije gledatelja koji su smijehom i pljeskom odreagirali na komične scene."), predstava je uspješno gostovala i na Međunarodnom festivalu komornog teatra "Zlatni lav" u Umagu, Festivala glumca u Vukovaru te na "Danima satire" u Zagrebu.

U radu simpozija sudjelovat će muzikologinja Erika Krpan, Mo Vladimir Benić, akademik Nedjeljko Fabrio, mr.sc. Mirna Marić, dr.sc. Marija Riman, muzikologinja Dijana Grgurić (koordinatorica simpozija) i muzikologinja Lovorka Ruck. Izlaganja sudionika počinju u 11 sati, a potrajat će do 14 sati. Potom će se, u 16, 30 sati, prikazati dokumentarni film iz arhiva HTV-a.

Na koncertu Riječke filharmonije (početak u 20 sati) bit će izveden Papandopulov Koncert za violinu i orkestar, praizveden u Zagrebu, a prvi put u Rijeci izveden 1969. godine pod ravnanjem samog maestra Papandopula i uz solistički nastup Josipa Klime. Ovom izvedbom Riječke fiharmonije dirigirat će maestra Nada Matošević, a kao solist nastupiti ugledni hrvatski violinist Goran Končar.

U koncertni program je uvrštena i uvertira operi "Ruslan i Ljudmila" Mihaila Glinke te "Slike s izložbe" Modesta Petrovića Musorgskog.

Uz dugotrajan aplauz i povike "bravo", upućene najvećim dijelom veličanstvenoj Juditi odnosno Nelli Manuilenko, ispraćeni su sudionici prve ovosezonske operne premijerne predstave. U izvedbi Paraćeve opere "za 21. stoljeće", pod dirigentskim vodstvom maestre Nade Matošević, a u režiji Petra Selema, uz nositeljicu naslovne role, nastupili su Ivica Čikeš (Oloferne), Voljen Grbac (Ozija), Siniša Štork (Eliakim), Sergej Kiselev (Akior), Ivanica Lovrić (Abra), Vanja Kruljac (Ruta), Robert Kolar (Vagav), Davor Lešić (prvi svećenik) i Igor Vlajnić (Drugi svećenik) uz, naravno, orkestar i zbor Opere te sudjelovanje članova Baleta.

Tako je i riječka publika na svojoj pozornici vidjela suvremenu hrvatsku operu, nastalu prema prvom hrvatskom epu velikog Marula, a koju je kritika ocijenila kao "vrijednu poputbinu  hrvatskoj glazbi na putu u 21. stoljeće", "pravim predstavljačem hrvatske glazbene baštine" te "dragocjenim izvoznim artiklom hrvatske glazbene i kazališne kulture".

Premijeri je uz brojne uglednike iz hrvatskog javnog života nazočio i autor Frano Parać te uspjeh svog djela proslavio s ostalim članovima autorske i solističke ekipe na kasnijem domjenku.            

- Zbog obaveza na Muzičkoj akademiji u Splitu već četiri godine ne pjevam opere, nego samo koncertnu, komornu glazbu. Ta dva teška posla teško je istodobno raditi, ali kad me je Mani Gotovac, koja je „Juditu“ napravila u HNK Splitu, pozvala da dođem pjevati u Rijeku, pristala sam jer je šteta što se ova predivna opera ne izvodi u Hrvatskoj, a trebala bi kao „Ero s onoga svijeta“ i „Zrinjski“ biti vizit-karta hrvatskoj modernoj glazbi, kaže Nelli Manuilenko, jedina hrvatska operna pjevačica koja je pjevala ulogu Judite u istoimenoj operi Frane Paraća, u režiji Petra Selema. „Juditom“ koja je zbog svojih glazbeno-dramaturških osobina od kritike opravdano stekla laskavo priznanje kao "opera za 21. stoljeće", u četvrtak 19. listopada u 19.30 sati u HNK Ivana pl. Zajca započinju ovogodišnji „Zajčevi dani“, a dirigirat će maestra Nada Matošević. Manuilenko, koja dok priprema ulogu Judite, u Rijeci ima još jednu „misiju“ – pomoći svojoj učenici Tereziji Kusanović da postane njezina nasljednica, nova hrvatska Judita.

U riječkom uprizorenju „Judite“ sudjeluju moćne operne snage: Ivica Čikeš, Voljen Grbac, Siniša Štork, Sergej Kiselev, Milica Marelja/Ivanica Lovrić, Ingrid Haller, Robert Kolar, Davor Lešić, Igor Vlajnić/Ivan Zorco. Scenograf je poznati umjetnik Matko Trebotić, kostimografkinje Irena Sušac i Ruta Knežević, koreografiju i scenski pokret osmislila je Snježana Abramović, oblikovatelj svjetla je Zoran Mihanović, korepetitori Ana Anconelli i Roberto Haller, asistent dirigenta Igor Vlajnić uvježbao je zbor, koncertni majstor je Danijela Maras Mendiković, inspicijentice Branka Kušen Kajdi i Vesna Marinac, a šaptačica Nina Simčić. (K. B.)

Velika uspješnica HNK Ivana pl. Zajca, Shafferov „Amadeus“, bit će izveden 22. listopada u 19.30 sati u zagrebačkom HNK-u u sklopu 21. Gavellinih večeri što se održavaju od 13. do 26. listopada. Uz reprezentativne predstave hrvatskih kazališta, zagrebačka će publika imati priliku pogledati i goste iz Slovenije.

„Zašto je Mozartov lik tako neuhvatljiv? I premda s jedne strane imamo njegovu glazbu prepunu radosti, strasti i slobode, a s druge priču o njegovu životu temeljenu na pismima i bezbrojnim biografijama, i nadalje o njemu kao osobi nemamo jasnu sliku. Ne postoje čak ni dva jednaka Mozartova portreta kojima bismo se mogli diviti“, piše Jure Godler u programskoj knjižici predstave.

Za Shafferove dramske komade karakterističan je jedinstven spoj filozofske drame i satire. Najpoznatija i ujedno najnagrađivanija drama svakako je „Amadeus“ (1979.), koja je svoju praizvedbu imala iste godine u londonskom Nacionalnom teatru, a u Hrvatskoj je praizvedena 1981. u kazalištu „Gavella“ u Zagrebu. „Opće je prihvaćeno mišljenje da je Mozarta u njegovim zadnjim ponižavajućim mjesecima posjećivala zastrašujuća spodoba koja je za nepoznatu mušteriju naručila od njega „Requiem“. Mozart je počeo vjerovati da je naručitelj bio sam Bog, a da misu piše za sebe. Navodno ga je ta spodoba stalno slijedila po gradskim ulicama. Duboko sam zahvalan za ovu legendu...“, izjavio je Shaffer za „The Observer“ 1979. godine.

Redatelj i scenograf ove iznimno uspješne drame s Mozartovom glazbom je Tomi Janežič, dirigentica je Nada Matošević, koreograf Dinko Bogdanić, glazbena dramaturginja i skladateljica Isidora Žebeljan, kostimograf Leo Kulaš, dramaturginja Magdalena Lupi, oblikovatelj svjetla Zoran Mihanović, oblikovatelj zvuka Tomaž Grom, a pomoćnik redatelja Špela Trošt. Uloge tumače Žarko Radić, Alen Liverić, Daria Lorenci, Damir Orlić, Zdenko Botić, Antonela Malis Hodžić, Tanja Smoje, Andreja Blagojević i Alex Đaković, a u predstavi sudjeluju i solisti Opere: Ingrid Haller, Siniša Štork, Ivica Čikeš, Dario Berčić i Vladimir Babin (klavir), orkestar i zbor Opere i ansambl Baleta HNK Ivana pl. Zajca. (K. B.)

Čini mi se da se odavno nije na jednoj kazališnoj premijeri, još od ranih brijunskih dana, okupilo toliko poznata svijeta pa je cijela predstava i program obilježavanja Pahorove obljetnice na pozornici, koji joj je slijedio, protekla u ugodnom i svečarskom tonu", piše Jasen Boko u "Slobodnoj Dalmaciji".

"Postaviti neki komad na scenu i opravdati razloge zašto se to čini trebao bi biti teatarski "conditio sine qua non". Ipak, kazališna svakodnevica čini sve da rečeno opovrgne. Predstava "Kazimir i Karolina", u režiji Paola Magellija, nastala po pučkom komadu Ödöna von Horvŕtha, u prijevodu Seada Muhamedagića, premijerno u Hrvatskoj izvedena u utorak u HNK Ivana pl. Zajca, nema tih tipičnih "dječjih bolesti" našega kazališta", ističe kazališna kritičarka Helena Braut u svom osvrtu u "Vjesniku".

Opširnije u rubrici Kritike.

Nakon srdačnog i dugotrajnog pljeska kojim je publika iz cijele Hrvatske, ali i inozemstva ispratila ansambl Hrvatske drame HNK Ivana pl. Zajca nakon sinoćnje svečane premijere "Kazimira i Karoline" Ödöna von Horvátha, u režiji Paola Magellija, brojni uzvanici ustali su sa svojih mjesta u prepunom gledalištu kako bi dočekali slavljenika, kazališnog prvaka i v.d. ravnatelja Hrvatske drame Galiana Pahora, koji je tom prigodom, ulogom Schürzingera, obilježio 30. obljetnicu umjetničkog rada. Nakon pljeska koji je trajao toliko dugo, kao da gledatelji Pahora žele nagraditi za sve do sada odigrane uloge, a bilo ih je zaista mnogo, intendantica Mani Gotovac u svom je obraćanju istaknula kako "velikom, kozmopolitskom, glumcu ne vidi ni prethodnika ni nasljednika". Dobre želje i čestitke u ime ministra kulture Bože Biškupića i svoje osobno uputio je ministrov pomoćnik za scenske djelatnosti Srećko Šestan. Čestitkama se pridružio i gradonačelnik grada Rijeke mr. sc. Vojko Obersnel, a predsjednik Hrvatskog društva dramskih umjetnika Goran Grgić Pahoru je uručio posebno priznanje za doprinos glumačkoj struci. Prof. dr. Darko Gašparović govoreći o glumačkom putu Galiana Pahora naglasio je njegovu potpunu posvećenost kazalištu i Rijeci, dok je glumica Olivera Baljak ukazala na golemu količinu energije kojom Pahor zrači kad je na sceni. Veliki dječak Galiano potom se zahvalio svim divnim ljudima koji su došli na njegovu proslavu i podijelili s njim uistinu lijepe i dirljive trenutke.

Daniela Trbović i Robert Ferlin od brojnih pristiglih pisama i brzojava pročitali su tek neke, jer dobrih želja uistinu nije nedostajalo na hrvatskom, ali ni na talijanskom i njemačkom jeziku. Svečanosti su prisustvovala mnoga poznata lica iz javnog života: brojne Pahorove kolege Predrag Vušović, Senka Bulić, Dunja Bogner, Nataša Dangubić, Goran Navojec, Božidar Alić, Tonko Lonza, Slavko Šestak, Nenad Šegvić..., redatelji Ozren Prohić, Bobo Jelčić, Danilo Šerbedžija, Dario Harjaček, bivši ministar kulture Antun Vujić, povjesničar i publicist Ivo Banac, filozofkinja Nadežda Čačinović, sociolog Dražen Lalić, ravnateljica HNK Zagreb Ana Lederer, dr. Miljenko Uravić, dr. Alan Šustić, TV-voditelji Barbara Kolar, Aleksandar Stanković, umjetnički voditelj SNG-a Nova Gorica Primož Bebler, književnica Vedrana Rudan sa suprugom Ljubišom Drageljevićem, rektor Sveučilišta u Rijeci Daniel Rukavina, Bojan i Olga Šober, župan Primorsko-goranske županije Zlatko Komadina, književnica Daša Drndić..., a naravno i kazališni kritičari koji su stigli na otvorenje kazališne sezone 2006./2007.

Uoči premijere u foyeru riječkog HNK održano je predstavljanje dramske knjižice "Kazimir i Karolina" u prijevodu Seada Muhamedagića, objavljene u izdanju riječkog ogranka Društva hrvatskih književnika i HNK Ivana pl. Zajca u sklopu biblioteke "Kazališna knjižnica". Izložba posvećena velikom glumcu i umjetniku Galianu Pahoru postavljena u foyeru Kazališta bit će otvorena do 11. listopada.

Datum objave: 4. 10.2006.

U izdanju od 28. rujna jedan od nautjecajnijih talijanskih dnevnika, rimski "Corriere della sera" donosi osvrt poznatog kazališnog kritičara Franca Cordellija, koji je na glasu po tome što ne štedi svoje kritičarsko pero niti se razbacuje olako riječima. O gostovanju HNK Ivana pl. Zajca u rimskom teatru "Argentina" s predstavom "Kazimir i Karolina", kojom je otvoren međunarodni kazališni festival, piše:

"Ima nečeg antičkog, nečeg nevinog u hrvatskim glumcima, interpretima "Kazimira i Karoline" Odona von Horvatha, izvedenog na sceni teatra "Argentina" u sklopu festivala "Post-Jugoslavija" kojeg je osmislio Giorgio Ursini Uršić. Mi Talijani, nikad ne vidimo gorke i predivne Horvathove komedije. Massimo Castri bio je zadnji koji je 1999. postavio jednu od njih, "Vjera, ljubav, nada" na scenu. Posljednju verziju "Kazimira i Karoline" režirao je prije više od trideset godina Franco Enriquez s Valerijom Moriconi i Paolom Bonacellijem. (...)

Briljantna nevinost hrvatskih glumaca pod vodstvom Paola Megellija, koji je bio učenik Giorgija Strehlera, a  sada boravi u Rijeci, iz duše se opredijelio za ovo djelo. Sam Magelli opisujući scenografiju, kino na otvorenom u kojem se stvarnost spaja sa simbolikom, primjećuje da čamac postaje mjesto erotike i smrti. Magelli se, kaže, odlučio na to kako bi stvorio "prostor-oazu" i time  naglasio intimnost radnje. (...) Jasni su motivi svih aktera, pa i Kazimira, iako je uvijek izoliran, čak i onda kad mu se približi frustrirana Erna. Počevši od nje, svi žele isto, snažno, sa slijepom odlučnošću, ostvariti svoju sudbinu.

Povicima "bravi!" publika je ispratila glumački ansambl predstave "Kazimir i Karolina" Hrvatske drame HNK Ivana pl. Zajca, što je u režiji Paola Magellija u ponedjeljak, 25. rujna u 21 sat izvedena na otvorenju Međunarodnog kazališnog festivala u "Teatro Argentina" u Rimu. Smijeh publike kreacijom Schürzingera izmamio je Galiano Pahor, koji će tom ulogom 3. listopada u riječkom HNK-u obilježiti 30 godina umjetničkog rada.

Unatoč kiši prvoj izvedbi ovog pučkog komada Odona von Horvatha u Italiji, prisustvovali su brojni ugledni gosti: gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel, hrvatski veleposlanik u Italiji Tomislav Vidošević, poznati pisac Predrag Matvejević, dopisnik iz Rima Inoslav Bešker, predstavnica hrvatskog veleposlanstva u Italiji Daša Bradičić, liječnica Simona Šandrić-Gotovac, novinar Silvije Tomašević, talijanski dramatičar Edoardo Erba, inicijator ovog projekta Giorgio Ursini i mnogi drugi.

Nakon uspjeha u Rimu nastavljaju se pripreme za svečano otvorenje kazališne sezone 2006./2007. HNK Ivana pl. Zajca 3. listopada u 19.30 sati premijerom "Kazimira i Karoline" koja će ujedno biti i proslava umjetničke obljetnice kazališnog prvaka Galiana Pahora. Oni koji žele prisustvovati ovom događaju morat će požuriti na blagajnu Kazališta s obzirom da slobodnih mjesta ima još samo na balkonu.