HNK Zajc - Rijeka

Vi ste ovdje: Početna > Sezona > Arhiv > Sezona 2009/2010 > NOVOSTI > VELJAČA

ULAZNICE ZA ATRAKTIVNU VELJAČU OD 11. SIJEČNJA !

Od ponedjeljka 11. siječnja 2010. godine na Blagajni riječkog HNK Ivana pl. Zajca počinje prodaja ulaznica za programe u veljače ove godine.
U mjesecu karnevala riječko Kazalište donosi čak tri atraktivne komedije, tri koncerta i jednu gostujuću predstavu.

Prva komedija na programu je ona u produkciji Talijanske drame. Riječ je o „Amy's View“/“Differenti opinioni“ (Različita mišljenja)Davida Harea u režiji Neve Rošić. U glavnim su ulogama sjajne glumice Talijanske drame Elvia Nacinovich i Elena Brumini. Predstava je na programu 1. i 2. veljače s početkom u 19,30 sati u HKD-u na Sušaku.
Druga je tužna komedija „Opća bolnica“ Hriste Bojčeva ovjenčana sjajnim kritikama a na programu je 5. i 6. veljače na pozornici riječkog HNK Ivana pl. Zajca te 9.,10. i 11. veljače u HKD-u na Sušaku.. Sve izvedbe počinju u 19,30 sati. „Odlična režija Matjaža Latina, velikog znalca i štovatelja Hriste Bojčeva i sjajne glumačke kreacije Dražena Mikulića, Damira Orlića, Jasmina Mekića, Alexa Đakovića, Jelene Lopatić, Andreje Blagojević i Predraga Sikimića. No zvijezde večeri su ipak veterani Zrinka Kolak - Fabijan i Zdenko Botić, koji upravo ovom predstavom obilježavaju 35 godina, kako je netko lijepo rekao, „trajanja“ na kazališnoj sceni.“ ( Ljubica Stipaničić „Globus“ )
Novu premijeru Hrvatske drame, Aristofanovu komediju „Lizistrata“ o uskraćivanju spolnih odnosa muževima koji ratuju, možete pogledati 20., 22.,23.,24.,25.,26. i 27. veljače s početkom u 19,30 sati. Režiju potpisuje proslavljeni europski redatelj Róbert Alföldi a vragolastu Lizistratu glumi nagrađivana riječka glumica Jelena Lopatić.
I ljubitelji glazbe u veljači će doći na svoje. Glazbena poslastica svakako je atraktivni Koncert ruskih opernih arija i zborova koji je na programu 10. veljače. Dirigent je Ivo Lipanović a solistički će se predstaviti velika hrvatska primadona Nelli Manuilenko i zvijezda svjetskoga glasa, bariton Yury Nechaev koji je najveći broj svojih rola ostvario u Boljšoj teatru, a naslovne i glavne uloge pjevao i u pariškoj Operi (Jevgenij Onjegin), milanskoj La Scali (Mazeppa) te Metropolitan Operi.
U nastavku iznimno dobro prihvaćenog koncertnog ciklusa „Subotnje matineje u foyeru“ komorni će koncert izvesti gudači orkestra Opere i to 20. veljače. Na programu su dva glasovita djela za gudače: Haydnov Gudački kvartet u d-molu te gudački sekstet Arnolda Schönberga „Verklärte Nacht“ / „Preobražena noć“.
Maestro Igor Vlajnić s orkestrom Opere priprema još jedno izdanje Koncerta za mlade i to 23. veljače. Koncert je zahvaljujući svom edukativnom karakteru u prvom redu namijenjen mladoj, školskoj publici.
I za kraj toplo preporučamo gostujuću predstavu „Srce moje kuca za nju“koprodukcijeMontažstroja i Plesnog centra Tala koja je na programu 8. veljače. Predstava donosi rekonstrukciju spektakularne nogometne pobjede Hrvatske nad Engleskom rezultatom 3:2 na Wembleyju.

PRIMADONA NELLI MANUILENKO I GLASOVITI BARITON YURI NECHAEV IZVODE RUSKE OPERNE ARIJE

Iznimno atraktivan koncert, Koncert ruskih opernih arija i zborova na programu je riječkog HNK Ivana pl. Zajca u srijedu,10. veljače 2010. godine u 20 sati. Riječkim orkestrom i zborom Opere ravnat će istaknuti hrvatski dirigent Ivo Lipanović, a solistički će se predstaviti dvoje glasovitih umjetnika, velika hrvatska primadona Nelli Manuilenko te operna zvijezda svjetskoga glasa, bariton Yuri Nechaev.

Nelli Manuilenko, izvanredna je profesorica solo pjevanja na Umjetničkoj akademiji Svečilišta u Splitu a poznata je, među ostalim, i kao nenadmašna Judita. Yuri Nechaev najveći dio operni rola ostvario je u Boljšoj teatru, a iz njegove bogate karijere ističu se nastupi u pariškoj Operi, milanskoj La Scali i Metropolitan operi.
Na programu koncerta su operne arije istaknutih ruskih skladatelja. U prvom dijelu koncerta slušat ćemo uvertiru operi „Hovanščina“ Musorgskog kao i veliku ariju Marfina gatanja i plač Šaklovitog nad sudbinom Rusije iz iste opere. Inače, tu je operu Musorgski napisao odmah po završetku „Borisa Godunova“ i donosi priču o buni pod nazivom „hovanščina“. Iz „Bahčisarajske fontane“ Arenskog bit će izvedena arija Zareme, a iz „Pikove dame“ Čajkovskog balada Tomskog koja se ubraja među najljepše u toj operi. Bit će izvedena i Poloneza iz „Evgenija Onjegina“ P. I. Čajkovskog.
Drugi dio koncerta na početku donosi Valcer iz drugog čina opere „Evgenij Onjegin“, a nastavak slijedi s Rahmanjinovim „Alekom“ i arijom Zemfire (scena uz kolijevku) i Cavatinom Aleka.
Aleksandar Borodin napisao je jednu operu i to „Kneza Igora“ a od arija se ističe na prvom mjestu poznati monolog Kneza Igora u sužanjstvu s poznatim usklikom „O dajte, dajte mi slobodu!“. Uz tu ariju, slušat ćemo i Polovjecke plesove u izvedbi zbora. Na kraju koncerta nizat će se arije iz Korsakove „Carske nevjeste“ i to arija Ljubaše i Grjaznoga te duet Ljubaše i Grjaznoga.
Koncertni majstor je Romeo Drucker.
Pokrovitelj je koncerta Društvo pokrovitelja HNK Ivana pl. Zajca koje je osnovano u Rijeci u studenome 2005. godine, a registrirano u ožujku 2006. godine. Utemeljeno je s namjerom promicanja vrijednosti Teatra, okupljanja njegovih štovatelja, dakle vođeno idejom potpore Kazalištu, s ciljem da se za njega lobira te kroz članarinu i donacije financijski pomogne njegova ukupna aktivnost.
Društvo pokrovitelja danas broji 36 članova, od kojih 16 tvrtki te 20 pojedinaca.
U petogodišnjem postojanju ono je djelovalo u skladu s osnovnom idejom, a namjera je povećanjem broja članova i snažnijim lobiranjem dati dodatnu potporu prestižnom ugledu HNK Ivana pl. Zajca.

PUTOVANJE RUSKOM POVIJEŠĆU KROZ OPERNE ARIJE I ZBOROVE

Iz neformalnog razgovora hrvatske primadone Nelli Manuilenko i intendantice riječkog HNK Ivana pl. Zajca Nade Matošević Orešković i uz kumovanje istaknutog hrvatskog dirigenta Ive Lipanovića rodio se atraktivan koncert, Koncert ruskih opernih arija i zborova čija je izvedba na programu riječkog Teatra u srijedu, 10. veljače 2010. u 20 sati.

Orkestrom i zborom riječke Opere ravnat će maestro Ivo Lipanović, a solistički će nastupiti inicijatorica koncerta,međunarodno priznata hrvatska sopranistica Nelli Manuilenko i prvi put na daskama riječke pozornice, operna zvijezda, bariton Yuri Nechaev. Trećem ovosezonskom koncertu riječkog HNK pokrovitelj je Društvo pokrovitelja HNK Ivana pl. Zajca, Rijeka.
Na programu su, naravno, djela ruskih skladatelja, odnosno arije i zborovi iz poznatih opera.
„Uz nekoliko poznatih zborova i arija poput Valcera iz drugog čina i Poloneze iz opere „Evgenij Onjegin“ Čajkovskog i Polovjeckih plesova iz „Kneza Igora“ Borodina ili arije „O dajte mi, dajte mi slobodu“ Kneza Igora većina arija iz programa su publici nepoznate. Istaknimo samo Zaremu iz „Bahčisarajske fontane“ Arenskog“, upoznao je novinare na konferenciji maestro Ivo Lipanović dodavši: „Zarema je vrlo komplicirana, štoviše više je monolog nego arija, prekrasna je, ali se rijetko izvodi čak i u Rusiji. To su uglavnom nepoznate ali vrlo lijepe, izuzetno melodiozne i bogato orkestrirane arije iz ruskih opera.“
Nelli Manuilenko nije krila zadovoljstvo što će pjevati ruske arije budući da je na svom terenu kao rođena Ukrajinka. Stoga je, u šali, poručila maestru Lipanović kako je ovoga puta neće „mučiti“ s belcantom i talijanskom vokalnom tehnikom nego će ona njega učiti što i kako treba pjevati.
Yuri Nechaev, bariton kojemu su nastupi na najvećim svjetskim opernim pozornicama u „krvi“, od Metropolitan opere, preko milanske La scale do pariške Opere, istaknuo je kako je program sastavljen od kompozitora raznovrsnih stilova i iz različitih vremenskih razdoblja uglavnom temeljenih na stvarnim povijesnim događanjima pa je koncert svojevrsno putovanje kroz rusku povijest.

NOVE STOLICE ZA ČLANOVE RIJEČKOG ORKESTRA

Članovi riječkog orkestra prvi put u povijesti riječkog HNK Ivana pl. Zajca sjedit će na novim profesionalnim anatomskim stolicama osmišljenima upravo za potrebe glazbenika. Nove stolice kupljene su uz finacijsku potporu Društva pokrovitelja HNK Ivana pl. Zajca.
„Stolice su u ovom trenutku na carini, a na koncertu će biti na svojim mjestima“, istaknula je intendantica Nada Matošević Orešković ne zaboravivši uputiti veliko hvala Društvu pokorvitelja riječkog kazališta na vrijednoj financijskoj potpori.
„Ako je riječki orkestar onako skladno zvučao na onim dotrajalima stolicama , kako li će tek biti na Koncertu ruskih opernih arija i zborova“, zapitao se presjednik Društva pokrovitelja Vladimir Rončević izazvavši, naravno, smijeh svih nazočnih.
Društvo je registrirano u Rijeci 2006. godine i, prema riječima prve predsjednice Društva i jedne od utemeljiteljica Vesne Lukanović, jedino su Društvo vezano uz nacionalnu kazališnu kuću koje još uvijek aktivno djeluje. „Nadam se, kako ćemo u bliskoj budućnosti, prerasti i u Zakladu,“ zaključila je na kraju Vesna Lukanović.

NADA MATOŠEVIĆ DIRIGIRA KONCERTIMA HRVATSKOG KOMORNOG ORKESTRA

Najpoznatija dirigentica u Hrvatskoj, maestra Nada Matošević ravnat će koncertima međunarodno priznatoga Hrvatskog komornog orkestra u Hrvatskom glazbenom zavodu u Zagrebu, u varaždinskoj Koncertnoj dvorani, u Staroj vijećnici u Beču te u Dvorani ORF-a u Železnom (Eisenstadt) u Austriji.

Na programu koncerata su djela istaknutih domaćih ali i inozemnih skladatelja, Pjesme Josipa Hatzea, Brajkovićeva Suita Mediterranea, Beethovenov Koncert za klavir i orkestar br. 3 u c-molu i Janačekova Idila za gudače. Prema riječimaAnđelka Ramušćaka, voditelja Hrvatskog komornog orkestra Beethovenov koncert svirat će se isključivo u Zagrebu umjesto Hatzeovih Pjesama koje će se pak izvoditi u svim ostalim gradovima.
Uz dirigenticu Nadu Matošević solistički će na koncertima nastupiti hrvatska pijanistica s međunarodnom karijerom Martina Filjak i uspješna sopranistica, solistica splitske Opere HNK Valentina Fijačko.
Priznanje hrvatske kritike i publike Nada Matošević stekla je dirigiravši u riječkome HNK Ivana pl. Zajca izvedbama i najzahtijevnijh opera, baleta i simfonijske glazbe , a u proteklih petnaest godina profesionalnog rada ostvarila je više od dvadeset opernih i baletnih produkcija, te više od 120 simfonijskih i komornih koncerata u Hrvatskoj i svijetu. Posljednje gostovanje ostvarila je u Grčkoj gdje je ravnala baletnom premijerom „Vragolaste djevojke“ u Nacionalnoj operi 3. svibnja 2009. godine u atenskom Olympia Theatru.
Maestra Nada Matošević već tri godine uspješno vodi riječki HNK Ivana pl. Zajca kao intendantica te nacionalne kazališne kuće.

ISTAKNUTI MAĐARSKI REDATELJ SVJETSKOGA GLASA RÓBERT ALFÖLDI REŽIRA „LIZISTRATU“

Nakon blagdana Sveta tri kralja u riječkom su HNK Ivana pl. Zajca počele probe za treći ovosezonski premijerni naslov Hrvatske drame. Riječ je o Aristofanovoj komediji „Lizistrata“, istaknutom djelu toga vrsnoga grčkog komediografa. Režija „Lizistrate“ povjerena je Robertu Alföldiju, jednom od najpriznatijih i najsvestranijih mađarskih umjetnika svjetskoga glasa koji je poznat ne samo kao redatelj, već i kao glumac i slikar.

Između 1992. i 2000. godine Róbert Alföldi bio je član ansambla Vígszínház (Komedijskog kazališta Budimpešte). Od tada je u kontinuitetu režirao u brojnim mađarskim i svjetskim kazalištima, kao i na Radiju Mađarske. Tokom cijele godine gost je brojnih međunarodnih festivala, te stalni sudionik Nacionalnog kazališnog festivala Mađarske. Njegov rad nagrađen je brojnim profesionalnim i javnim priznanjima, a od 2008. godine direktor je Mađarskog nacionalnog kazališta u Budimpešti. U riječkom Kazalištu Róbert Alföldi pokušat će u uprizorenju „Lizistrate“, djelu koje progovara o uskraćivanju spolnih odnosa muževima koji ratuju i kojega pojedini teoretičari drže prvim antiratnim i feminističkim tekstom, Erosa i Tanatosa sučeliti na posve neočekivan način. Naslovnu ulogu, vragolastu Lizistratu glumit će nagrađivana mlada riječka glumica Jelena Lopatić a na sceni će joj se pridružiti glumci riječkog dramskog ansambla: Olivera Baljak, Tanja Smoje, Alen Liverić, Damir Orlić, Dražen Mikulić, Jasmin Mekić, Andreja Blagojević, Anastazija Balaž Lečić, Biljana Torić i gostujući glumac Tomislav Bundić. Autorsku ekipu, uz redatelja Róbert Alföldi čine i dramaturzi Magdalena Lupi i Robert Voros, scenograf Dalibor Laginja, kostimografkinja Sandra Dekanić, koreograf Staša Zurovac i oblikovatelj svjetla Boris Blidar.

„LIZISTRATA“ U HRVATSKOM SABORU

Režiju premijere lascivne komedije „Lizistrata“ koja će se dogoditi u subotu, 20. veljače 2010. u 19,30 sati u riječkom HNK Ivana pl. Zajca potpisuje jedan od najpriznatijih i međunarodno poznatih mađarskih glumaca i redatelja Róbert Alföldi.

„U ovom komadu žene ratuju i bore se pomoću svoje ženstvenosti. Pokušavaju apelirati upravo na muževnost muškaraca. Vrlo konkretno i vrlo doslovno to čine," kaže Róbert Alföldi za Aristofanovu komediju u kojoj žene uskraćuju svojim muževima spolne odnose ne bi li oni tako prestali ratovati.
„Ono što mene osobno zanima pitanje je može li vlast, koja je vrlo slična u Hrvatskoj i Mađarskoj, raditi na dobrobit zajednice?“ ističe taj mađarski enfant terrible koji je zbog toga Lizistratu smjestio u Hrvatski sabor.
U predstavi glume: Jelena Lopatića (Lizistrata), Olivera Baljak (Zbor žena), Tanja Smoje (Mirina), Andreja Blagojević (Kalonika), Anastazija Balaž Lečić (Lampita), Biljana Torić (Prva žena), Tanja Tišma (Druga žena), Dražen Mikulić ( Zbor staraca), Alen Liverić (Vijećnik), Jasmin Mekić (Kinesija), Damir Orlić (Lakonski glasnik), Tomislav Bundić (Atenjanin), Alen Hujić (Dijete), Neda Šimić-Božinović (Božica Mira), Alen Nezirević i Dimitrij Andrejčuk (Atenjani).
Autorsku ekipu uz redatelja Róberta Alföldija čine i dramaturzi Magdalena Lupi i Robert Voros, scenograf Dalibor Laginja, kostimografkinja Sandra Dekanić i oblikovatelj svjetla Boris Blidar.

RIJEČKO KAZALIŠTE DOBILO 350 TISUĆA ŽUPANIJSKIH KUNA

U sjedištu Primorsko-goranske županije svečano su potpisani ugovori o financiranju programa riječkih gradskih ustanova u kulturi među kojima je i riječki HNK Ivana pl. Zajca.
Primorsko-goranska županija je za program riječkog Kazališta, uključujući festival „Riječke ljetne noći“, glazbeno-scensku manifestaciju „Zajčevi dani“, redovite programske aktivnosti Kazališta, organizaciju drugih manifestacija te na kraju za buduću monografiju Kazališta izdvojila 350 tisuća kuna.

Taj vrijedan ugovor potpisali su intendantica HNK Ivana pl. Zajca Nada Matošević Orešković i primorsko-goranski župan Zlatko Komadina.
Tom je prigodom župan Komadina istaknuo kako je važno financijski podržati i institucionalne nositelje kulture kojima Primorsko-goranska županija nije osnivač, ali imaju važnu kulturnu funkciju ne samo u Županiji nego i na razini Hrvatske.
Potpisanih šest ugovora s riječkim institucijama (HNK Ivana pl. Zajca, Gradsko kazalište lutaka Rijeka, Gradska knjižnica Rijeka, Muzej moderne i suvremene umjetnosti Rijeka, Muzej grada Rijeke) i festivalom (Međunardonim festivalom malih scena) težak je gotovo milijun kuna. Prema riječima župana, ne radi se o puno novca ali je od srca. „Mi smo „uskočili“ s proračunskim sredstvima kojima raspolažemo nastojeći pridodati kvaliteti programa. Želim Vam puno kvalitetnog kulturnog stvaralaštva“ , poručio je na kraju župan Zlatko Komadina.

RUŽIČASTI MARCIPAN NIJE PORNOGRAFIJA NEGO VIC I IGRA

„Obožavam ove glumce. Ne govorim to iz učtivosti, oni znaju da ja nisam toliko ljubazan. Izuzetno sam im zahvalan što su, nakon šoka prve probe, tijekom rada bili nevjerojatno otvoreni i pristupili radu s ljubavlju i pažnjom, istaknuo je to na početku konferencije za novinare priznati mađarski redatelj Róbert Alföldi koji potpisuje režiju Aristofanove komedije „Lizistrata“ čija je premijera u subotu, 20. veljače u 19,30 sati.

Aristofanov komad star više od dvije tisuće godina govori o ženama koje uskraćuju svojim muževima spolne odnose ne bi li oni tako prestali ratovati. „Smjestio sam komad u Hrvatski sabor jer Aristofanove žene nose jaku političku poruku a one danas mogu biti i supruge saborskih zastupnika, naglasio je redatelj te poručio: „Oni na vlasti trebaju raditi svoj posao, raditi ono za što su izabrani, raditi za dobrobit zajednice, a ne krasti, vikati, ratovati.“
Dramaturginja Magdalena Lupi rekla je, među ostalim, kako izreka „Make love, not war“ nije samo hipijevska već se može vezati i uz Aristofana. Nažalost i danas se na tu jednostavnu poruku oglušujemo.
Na konferenciji za novinare Róbert Alföldi osvrnuo se i na temu plakata. „Torta u obliku muškog spolovila nije pornografija nego je vic, dobar humor, ljupka igra. I sama priča o Lizistrata je slatka priča. Aristofan kojemu se ne može pripisati da je previše moderan sasvim konkretno u tekstu spominje i piše o organu koji se nalazi na plakatu. Dvije i pol tisuće godina kasnije ne moramo biti tako lažno moralni, istaknuo je mađarski enfant terrible dodajući kako je svrha svakog plakata skretanje pozornosti na nešto pa tako i ovoga.
„Stanujem u središtu Rijeke i s prozora sam gledao karneval. Pedeset posto viđenog bilo je na temu puno većih falusa od ovog na plakatu i ljudi su aplaudirali i smijali se“.
Naslovna uloga pripala je riječkoj glumici Jeleni Lopatić koja je kratko konstatirala: „Aristofan je aktualan u svakom pogledu. Teško je biti supruga mužu kojeg nema doma“, zaključila je. S druge strane, Olivera Baljak koja nosi ulogu Zbora žena istaknula je kako je bilo lijepo raditi s Alföldijem koji ima sjajno oko i uho i ništa mu ne može promaći, dok je Dražen Mikulić koji glumi Zbor starca istaknuo kako je sva njegova skepsa glede teme antike u riječkom Kazalištu istopljena te da se mora demantirati. „Alföldi je sjajan ne samo kao redatelj već i kao glumac . Zadivilo me to što nije dopustio da niti u jednom trenutku ispadnemo iz kolosijeka. Točno zna što želi od predstave i od nas glumaca. Sada kada sam vidio njegovu biografiju s popisom ostvarenih uloga i režija, jasna mi je njegova rečenica da samo on može dobiti peticu. No ipak mi je jučer dao 4+ iz glume“, rekao je Dražen Mikulić izazvavši smijeh i redatelja i svih nazočnih.

MEDIJSKI POKROVITELJ PREDSTAVE

TENOR LUIS CHAPA, MEĐUNARODNA OPERNA ZVIJEZDA U RIJEČKOM UPRIZORENJU „ADRIANE LECOUVREUR“

Meksički tenor Luis Chapa ubraja se među vodeće mlade zvijezde suvremene operne scene a zapažene scenske nastupe snažnim i upečatljivim interpertacijama opernih rola poput Don Joséa ili Turridua ostvario je u Velikoj Britaniji i Njemačkoj.

Lius Chapa ovih je dana stigao u Rijeku kako bi počeo s probama za glavnu mušku ulogu, ulogu Maurizija koju će tumačiti u produkciji riječke Opere Adriana Lecouvreur Francesca Cilèe,
pod vodstvom Nade Matošević i u režiji Ozrena Prohića čija je premijera 11. ožujka 2010.
Luis Chapa studirao je solo-pjevanje na kozervatoriju Universidad Autonoma de Coahuila. Dodijeljena mu je puna stipendija Royal Nothern College of Music in Manchester gdje je i počeo svoju pjevačku karijeru ulogama Rodolfa u operi La Bohème i Lace u operi Jenufa. Bio je polufinalsit prestižnog natjecanja Cardiff singer of the world te finalist Gianfranco Massini Credemi internacionalnog opernog natjecanja u Italiji. Nastupao je u mnogobrojnim europskim kazalištima pa je tako primjerice nastupio u Theater Dortmund u ulozi Cavaradossija u novoj produkciji Tosce pod vodstvom proslavljene redateljice Christine Mielitz, a u Staatsheateru u Braunschweig-u je pjevao naslovnu ulogu u Othelu. Ovoga ljeta će debitirati s ulogom Erikau Wagnerovu Letećem Holandezu na austrijskom festivalu Tiraler Festspiele u Erlu u režiji i pod ravnanjem svjetski proslavljenog dirigenta Gustava Kuhna.
Istaknimo kako će uz proslavljenog Meksikanca Luisa Chapu u riječkoj Adriani Lecouvreur pored riječkih opernih zvijezda Mirelle Toić i Kristine Kolar nastupiti i uspješne i već priznate mlade operne pjevačice sopranistica Vedrana Šimić u naslovnoj ulozi i mezzosopranistica Monika Bohinec u ulozi Principesse di Bouillon. Adriana Lecouvreur već dokazanog tandama Matošević-Prohić bit će prava glazbeno-scenska poslastica a vrhunskom doživljaju ove grande opere svakako će pridonijeti i bogati kostimi prema idejnom rješenju Irene Sušac te iznimna scenografija Dalibora Laginje.
Veristička opera Adriana Lecouvreur čija se radnja temelji na životu istoimene francuske glumice koju je suparnica iz ljubomore otrovala, Riječani su tijekom povijesti gledali daleke 1924. godine u Teatru Giuseppe Verdi (zgrada Kazališta) i 1932. u Teatru Fenice. U novijoj povijesti ističe se podatak kako je prvi put na sceni riječkog Kazališta premijera Adriane Lecouvreur bila 23.ožujka 1957. godine pod dirigentskim vodstvom Borisa Papandopula i u režiji Tita Strozzija. Naslovu je ulogu tada pjevala Jana Puleva, a ulogu Maurizija Josip Šutej.

POKROVITELJ PREDSTAVE

KOMORNI KONCERT GLASOVITIH GUDAČKIH DJELA

U okviru novog ovosezonskog koncertnog ciklusa pod nazivom „Subotnje matineje u foyeru“ u subotu, 20. veljače 2010. u 12 sati održat će se treći po redu komorni koncert i to gudačkog seksteta orkestra Opere. Na programu su dva glasovita djela za gudače: Haydnov Gudački kvartet u d-molu te gudački sekstet Arnolda Schönberga „Verklärte Nacht“ / „Preobražena noć“.

Ta će djela svirati vrsni glazbenici, violinisti Darko Linarić i Romeo Drucker, Aned Sngryan i Valeriya Vashchenko na violama te čelisti Petar Kovačić i Tetyana Sklyarenko.
Austrijski skladatelj i dirigent, najstariji od trojice istaknutih majstora bečke klasike Joseph Haydn (1732.–1809.) svojim je djelovanjem kao dvorski glazbenik smjerno služio gospodare (trideset je godina bio u službi mađarske velikaše obitelji Esterhazy, živeći u njezinim ladanjskim dvorcima) te je posve razumljivo da je po narudžbi skladao instrumentalna djela za orkestre i još više za komorne sastave. „Otac gudačkih kvarteta“, kako ga se zove zbog njegovoga velikog doprinosa toj formi, poznate gudačke kvartete opusa 76 skladao je 1796. i 1797. a posvetio ih je mađarskom grofu Josephu Erdödyju. Tih šest kvarteta posljednji su komplet što ih je Haydn skladao, a smatraju se njegovim najambicioznijim komornim djelima..
Arnold Schönberg (1874. – 1951.) predstavnik bečke škole bio je prvi koji je skladao atonalitetna djela i upotrijebio dvanaestotonsku tehniku. Njegov jednostavačni gudački sekstet „Preobražena noć“ smatra se njegovim najranijim važnim radom. Djelo je napisano 1899. godine i inspirirano je istoimenom pjesmom Richard Dehmelova. „Preobraženu noć“ Schönberg je skladao nakon što je upoznao Mathilde, sestru svojega učitelja Alexandera von Zemlinskog u koju se zaljubio a kasnije njome i oženio. Kompleksno, strastveno djelo za gudački sekstet skladao je tijekom tri tjedna nakon što je upoznao Mathilde.
Kada je 1902. godine „Preobražena noć „ premijerno izvedena izazvala je kontroverze kako zbog modernog zvuka tako i zbog eksplicitnih referenci na seksualne teme u Dehmelovoj pjesmi.

PREMIJERA „LIZISTRATE“ UZ PUNO SMIJEHA I BURNOG PLJESKA !

„Publika je burnim pljeskom i usklicima „bravo“ ispratila komediju o ženama, muškarcima, ratu i spolnosti, a naglasak je bio da žene imaju moć i u obitelji i u društvu“, istaknula je novinarka „Vjesnika“ Ljiljana Mamić Pandža pišući o premijernoj izvedbi Aristofanove „Lizistrate“.

Slično piše i novinarka „Večernjeg lista“ Sandra Juničić: „Prepuno gledalište HNK Ivana pl. Zajca burnim pljeskom pozdravilo je premijernu izvedbu „Lizistrate“, Aristofanove komedije koju je režirao gost iz Mađarske Róbert Alföldi. A Lizistratu, predvodnicu "seksualnog štrajka", utjelovila je odlična Jelena Lopatić“, a na kraju teksta zaključuje: “Njihove oružje su štikle, izazovna odjeća i sprejevi za kosu- spremne su boriti se sve dok muškarci ne zaključe ono što je ženama od davnina poznato- „ne treba uopće rata.“
Kritičarka Novog lista Kim Cuculić u kritici pod naslovom „Hrvatska sabornica kao „bojno polje“ žena i muškaraca“ , među ostalim, piše: „U glumačkom dijelu posebno se istaknula Jelena Lopatić u naslovnoj ulozi Lizistrate. Suverenim vladanjem pozornicom glumica je utjelovila žensku odlučnost, razum i spremnost u suprotstavljanju društvenom poretku koji zagovara nadmetanje i sukob. Iz skupine žena i muškaraca izdvojena su dva para – Olivera Baljak koja predstavlja Zbor žena i Dražen Mikulić kao Zbor staraca, te Tanja Smoje u ulozi Mirine i Jasmin Mekić kao Mirinin suprug Kinesija. Ovi glumci pokazali su svoj komički potencijal, dok su Baljak i Mikulić duhovito poentirali Aristofanove utopističke ideje o društvu. Izdvojimo i komičnu kreaciju Damira Orlića kao Lakonskoga glasnika te Alena Liverića u ulozi vijećnika, predstavnika moći.“
Istaknimo kako je publika i na otvorenoj sceni glumce nagrađivala pljeskom. „Temperamentno žensko pleme“ kako ih naziva Kim Cuculić utjelovile su Andreja Blagojević (Kalonika), Anastazija Balaž Lečić (Lampita), Biljana Torić (Prva žena) i Tanja Tišma (Druga žena), a muško Tomislav Bundić, Alen Nezirević i Dmitrij Andrejčuk kao Atenjani. U predstavi dijete glumi Alen Hujić, a Božica Mira je Neda Šimić-Božinović.
U veseloj atmosferi i uz puno smijeha protekao je i domjenak nakon premijere „Lizistrate“ na kojemu su, uz intendanticu Nadu Matošević Orešković, riječkog gradonačelnika Vojka Obersnela i redatelja Róberta Alföldija ružičastu tortu u obliku falusa razrezale su glumice iz predstave.
„Predstava je bila izvrsna. Puno nježnijeg teksta nego u originalu. Lijepo smo se zabavili. U plakatu ne vidim ništa sporno i nemam problem s takvom reklamom, a i torta je bila vrlo ukusna“, rekao je riječki gradonačelnik Vojko Obersnel nakon premijere „Lizistrate“ riječkog HNK za „24 sata“.