HNK Zajc - Rijeka

Vi ste ovdje: Početna > Sezona > Arhiv > Sezona 2009/2010 > NOVOSTI > TRAVANJ

„DA JE PROKLET KAM“ U SREDIŠTU KAMOVFESTA

Središnji događaj nove manifestacija riječkog HNK Ivana pl. Zajca „KamovFest“, ustanovljene u povodu obilježavanja stoljeća odsutnosti Janka Polića Kamova, praizvedba je predstave „Da je proklet Kam“, elegije vrhu zalutale duše u režiji i dramaturgiji Laryja Zappije. Praizvedba je na programu prvog dana Kamovfesta u petak, 9. travnja 2010. godine u 19,30 sati.

„ Nadam se da je to samo prvo od niza izdanja manifestacije posvećene Kamovu. Počeli smo s izuzetno važnom manifestacijom koju ćemo, vjerujem, osmišljavati svake godine, a ne isključivo u povodu 100. obljetnice smrti Janka Polića Kamova“, istaknula je intendantica riječkog Kazališta Nada Matošević Orešković. Uz to, intendatnica je u povodu praizvedbe predstave „Da je proklet Kam“ istaknula: „Zahvaljujem u prvom redu Laryju Zappiji koji se prihvatio zahtjevnog i teškog projekta kojega je sâm napisao i osmislio. Nakon odgledane probe, moram se zahvaliti i cjelokupnoj ekipi jer je predstava prekrasna. Predstava je to kakvu Kamov i zaslužuje“.
Predstava „Da je proklet Kam“ posljednja je, četvrta, ovosezonska premijera Hrvatske drame. „Kao ravnatelj Hrvatske drame ponosan sam na posao kojega sam obavio, a kao glumac u ovom sam trenutku, sretno iscrpljen“, ustvrdio je ravnatelj Hrvatske drame Žarko Radić koji u predstavi glumi lik Nikole Polića, Jankova brata.
Redatelj i dramaturg Lary Zappia s novinarima je podijelo dvije stvari. „Prvo je ogromno veselje jer rijetko se dogodi redatelju da ima odriješen ruke kao što sam ih ja imao u ovom slučaju. Druga je čudna i shizoidna situacija u kojoj sam se našao. Naime, budući da sam napisao tekst često sam se morao kao redatelj svađati s piscem i prerežirati ono što je pisac napisao“. Redatelju Laryju Zappiji ovo je povratak u Hrvatsku dramu nakon sedam godina. Konferenciju za novinare, stoga je, iskoristio i kao prigodu da istakne kako je glumački ansambl Hrvatske drame za njegova sedmogodišnjeg odsustva sazrio te je danas u savršenoj formi.
Glavna uloga, uloga Kamova dodijeljena je mladom, talentiranom gostujućem glumcu Igoru Kovaču za kojega je redatelj ustvrdio: „ Igor Kovač je izvrstan mladi glumac koji je ogroman zadatak iznio na svojim jakim plećima“. Mladom glumcu koje je prošle godine izašao s diplomom Akademije dramske umjetnosti rad na liku Kamova bio je veliki izazov. „Sve je lakše kada iza sebe imaš izvrstan glumački ansambl kojemu se ovom prigodom zahvaljujem.“
Za izvrsnu scenografiju zaslužan je Dalibor Laginja koji je pozvao sve likovnjake da dođu pogledati predstavu. Za izbor glazbe i nove skladbe zaslužan je Duško Rapotec Ute. „Gotovo 90 posto glazbe izvodi se uživo na sceni. Mislim da glazba izvrsno potcrtava i oslikava Kamova i njegov život“, rekao je, među ostalim, istaknuti riječki i hrvatski skladatelj.
Istaknimo i to kako je intendantica riječkog HNK Nada Matošević Orešković pozvala sve Riječane da dođu pogledati predstavu. „Da je proklet Kam“ predstava je njihovih sugrađana, Janka Polića Kamova, Laryja Zappije, kao i cjelokupne ekipe.“
Konferenciji je prisustvovao i Marino Krstačić Furić, autor vizualnog identiteta manifestacije „KamovFest“ kao i plakata predstave „Da je proklet Kam“. Riječkom HNK-u ovo nije prva suradnja s tim mladim perspektivnim dizajnerom svježih i originalnih ideja, koji je na kraju školovanja pri Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci. Prije toga osmislio je, među ostalim, vrlo zapažen dizajn za ovosezonsku knjižicu.
Autorsku ekipu, uz redatelja i dramaturga Laryja Zappiju čine i scenograf Dalibor Laginja, kostimografkinja Sandra Dekanić, koreograf zaslužan i za scenski pokret Mark Boldin, skadatelj Duško Rapotec Ute koji je na napravio i izbor glazbe te oblikovatelj svjetla Deni Šesnić koji potpisuje i projekcije.
Glumačku ekipu uz spomenutog Igora Kovača, čine i Iva Mihalić (Kitty), Damir Orlić (Arsen Toplak), Anastazija Balaž Lečić (Katarina Radošević ud. Malinar), Žarko Radić (Nikola Polić), Jasmin Mekić (Milutin Polić), Tanja Smoje (Milka Polić), Olivera Baljak (Gemma(Giema Joana) Gerbaz ud. Polić), Davor Jureško (Anton (Giorgio Antonio) Politeo/Polić), Denis Brižić (Mato Malinar), Jelena Lopatić (Zora), Biljana Torić (Sluškinja), Alen Liverić (Jože).
Glazbenici u predstavi su Andrea Rizoniko (violina), Marin Tuhtan (harmonika)
Pijanistica Sara Rapotec izvela je ulomak „Sitnih pjesama“ Milutina Polića, a svoj doprinos predstavi dao je i trubač Ivica Lukanec.
U predstavi su korišteni ulomci iz „Iskopina“ Nikole Polića, te nekrologa Janku Poliću Josipa Baričevića.

Medijski pokrovitelj manifestacije

RECITAL S PJESMAMA MILUTINA POLIĆA, KAMOVLJEVA BRATA

Komorni koncert odnosno Recital Mirelle Toić s djelima Milutina Polića bit će održan u subotu, 10. travnja 2010. godine u 12 sati u foyeru riječkog HNK Ivana pl. Zajca kao dio programa prvog KamovFesta.

Proslavljenoj riječkoj primadoni Mirelli Toić raskošnoga glasa i vrhunske vokalne tehnike pridružit će se mlada istaknuta mezzosopranistica riječke Opere Kristina Kolar, a na glasoviru će ih pratiti pijanistica Ana Anconelli.
Na programu su, uz djela Milutina Polića, brata istaknutog književnika Janka Polića Kamova, i djela još dvojice hrvatskih skladateljskih velikana poteklih iz našega kraja Ivana pl. Zajca i Ivana Matetića Ronjgova.
Na subotnjemu koncertu slušat ćemo Polićeve „Sitne pjesme“ (1-10) i „Pjesmu smrti“, Zajčeva djela poput „Domovini i ljubavi“, „Sjećaj se mene“, „Ostavljena“ i „Noć je tiha“, a tu su „Pjesma moje sreće“, „Tamo doli puli mora“, Tužna roža“ i druge Ivana Matetića Ronjgova.
Život Milutina Polića (1883. -1908.) kao i njegov glazbeni opus, napisao je oko 50 skladbi od kojih je sačuvano samo 21, obavijen je mnogobrojnim nepoznanicama. No ono što je poznato jest činjenica kako su njegove glazbene kompozicije značajne za povijest hrvatske glazbe jer se prvi put pojavljuju elementi ekspresionizma.
Milutin Polić glazbeno je obrazovanje stjecao na venecijanskom Konzervatoriju Benedetto Marcello, ali samu diplomu prekinula je njegova prerana smrt. Studirao je kod čuvenog Ermanna Wolfa Ferrarija, koji je bio oduševljen venecijanskom koncertnom izvedbom Polićeva djela „Capriccio Croato“. Tadašnje su novine prenjele kako je oduševljena talijanska publika nakon koncerta klicala Evviva Croato!
Umro je u dobi od 25 godina od tuberkuloze kostiju dvije godine prije svojega brata Janka Polića Kamova.

USPJEŠNO ZAVRŠEN PRVI KAMOVFEST

Trodnevna nova manifestacija riječkog HNK Ivana pl. Zajca KamovFest s uspjehom je završena u ponedjeljak, 12. travnja 2010. izvedbom poetskog performansa „Putnici i psovači“ i to u raznim i publici inače nedostupnim kazališnim prostorima. Publika je, na svojevrsnom putovanju kroz kazalište koje je završilo u orkestralnoj dvorani, performere nagradila burnim pljeskom.

Središnji događaj Kamovfesta ustanovljenog u povodu stoljeća odsutnosti Janka Polića Kamova, književnika rođenog u Rijeci bila je, u petak, 9. travnja 2010., praizvedba predstave „Da je proklet Kam“ elegija vrhu zalutale duše u režiji i dramatrugiji Laryja Zappije i produkciji Hrvatske drame riječkog Kazališta. Predstava je zamišljena kao hommage Vitezu crne psovke. „U predstavi do izražaja dolazi težnja sveobuhvatnosti –pisanju teksta prethodilo je pomno istraživanje literature vezane uz Kamova“, zapazila je kritičarka „Novog lista“ Kim Cuculić, a za glumca u naslovnoj ulozi napisala je: „Na riječkoj pozornici prvom većom kazališnom ulogom debitirao je mladi glumac Igor Kovač, koji je i godinama i habitusom prikladno odabran za ulogu Janka Polića Kamova“.
Na dan praizvedbe „Da je proklet Kam“ u foyeru riječkog HNK održana je okrugli stol „Kamov i njegovo doba“ kojim je prvi KamovFest i službeno započeo. Zanimljiv, živ i dimaničan bio je podnevni okrugli stol koji je okupio vrsne stručnjake različitih profila. Tako je prof. dr. Mladen Machiedo istaknuo kako je Kamov pravo bibliografsko čudo jer je unatoč činjenica da je umro u 24 godini iza sebe ostavio veliki opus. Machiedo se složio s moderatorom prof. Mladenom Uremom da je Dora Maar dijete Kamova i njegove velike ljubavi Katarine Radošević. Profesor Igor Žic u svom je izlaganju govorio o odnosu Miroslava Krleže prema Janku Poliću Kamovu. „Krleža je direktno sabotirao objavljivanje „Isušene kaljuže“ a ni slika Kamova u njegovom enciklopedijskom radu ne odgovara činjenicama“, samo su neke konstatacije Igora Žica. Veliki broj okupljenih posjetitelja na kraju je dugotrajnim pljeskom nagradio sve sudionike okruglog stola.
Uz to, u okviru KamovFesta, u subotu, 10. travnja 2010. godine održana su dva programa.
Točno u podne toga dana u foyeru HNK Ivana pl. Zajca proslavljena riječka primadona Mirella Toić održala je Recital s djelima Milutina Polića. Komornom koncertu u okviru ciklusa „Subotnje matineje u foyeru“, koji je oduševio popriličan broj posjetitelja, pridružile su se i mezzosopranistica Kristina Kolar i pijanistica Ana Anconelli.
„Teške tamne i duboko ekspresivne Sitne pjesme Milutina Polića iscrtale su zanimljiv emotivni svijet tog prerano preminulog riječkoga glazbenika iz obitelji Polić, da bi nakon toga raspjevano zazvučale pjesme Ivana pl. Zajca. Posljednji dio recitala još je jednom pokazao ljepotu i zvučnost istarske ljestvice kroz duhovite i razigrane pjesme Ivana Matetića Ronjgova“, izvjestila je novinarka „Radio Rijeke“ Gloria Fabijanić Jelović dodajući:“Treba istaknuti da su obje solistice iskazale poznavanje djela navedenih skladatelja svojim nadahnuto proživljenim interpretacijama koje je publika nakon svake izvedbe oduševljeno nagrađivala.“ Glazbena kritičarka „Novog lista“ Ljerka Žic, među ostalim, napisala je: „Svekoliku ljestvicu snažnih i toplih emocija suptilno je prezentirala sopranistica Mirella Toić kojoj se u idealnoj glasovirskoj pratnji pridružila pijanistica Ana Anconelli. Jednako tako snažno svojom interpretacijom pridonijela je općem ugođaju i mezzosopranistica Kristina Kolar otpjevavši na stihove Vande C.Borelli, Polićevu solo-popijevku „Pjesma smrti“ a zaključila je tekst rečenicom: „Dva efektno izvedena dueta „Sestra brata z iglicun budila“ i „Ča je more“ predstavljala su izvanredan završetak subotnje matineje koja je oduševila nazočnu publiku“.
Istog dana nastavio se prvi KamovFest baletnom večeri Staše Zurovca u Hrvatskom kulturnom domu na Sušaku. U prvom dijelu večeri izvedena je riječka premijera predstave „San zaručnice“, a u drugom dijelu svečano obnovljena „Pjesma nad pjesmama“. Sjajnu atmosferu koja je vladala u dvorani HKD-a na Sušaku prenijeli su „Novi list“ i „Radio Rijeka“.
„Oba baleta publika je popratila dugotrajnim pljeskom i povicima odobravanja, a gledateljsko oduševljenje nagrađeno je izvođenjem na bis muškog dueta iz „Sna zaručnice“, izvjestila je Kim Cuculić iz „Novog lista“.
I novinarka „Radio Rijeke“ Gloria Fabijanić Jelović u svojemu izvještaju Baletnu večer Staše Zurovca ocjenjuje izvrsnim baletnim događajem. O „Pjesmi nad pjesmama“ primjerice u eter kaže: „Drugi dio večeri „Pjesma nad pjesmama“ izvedena kao svečana obnova , ponovno je bila dirljiva do boli, u realističnom doživljaju ludila, tuge, beznađa,nemoći, nepodnošljive praznine vremena, a sve podcrtano emotivnom glazbom Marjana Nećaka, odabranim stihovima Janka Polića Kamova i sjajnom izvedbom svih plesača na sceni koji su još jednom pokazali da je riječki baletni ansambl na čelu sa svojim ravnateljem Stašom Zurovcem, snažan segment ovog Kazališta koji nas uvijek iznova oduševljava vrhunskom profesionalnom izvedbom. I onda, dinamični, efektni, razigrani poklon za kraj-dvojica baletana vraćaju nas novim isječkom u „San zaručnice“. Ocjena –odličan!“

PUTNICI I PSOVAČI UZ PROPUSNICU!

Posljednjeg dana trodnevne manifestacije KamovFest, u ponedjeljak, 12. travnja 2010. u 18 sati bit će održan poetry performing art „Putnici i posvači“ u zgradi riječkog HNK Ivana pl. Zajca. Budući da će se taj poetski performans odvijati na mjestima u koja uobičajeno publika nema pristupa, broj posjetitelja je ograničen. Stoga molimo sve zainteresirane za „Putnike i psovače“ da prethodno podignu propusnicu na Blagajni Kazališta (Verdijeva 5a).

Ravnateljica Talijanske drame riječkog HNK Ivana pl. Zajca Laura Marchig koja je, u ovom slučaju, voditeljica projekta „Putnici i psovači“ ističe kako će ovaj događaj biti putovanje kroz Kazalište i kroz povijest „poetry performing arta“ od 1910. do 2010. „ Putovanje je namjerno smješteno u zgradu nacionalnog kazališta. No, ovo putovanje neće se odvijati na pozornici, već u dvoranama za vježbanje, galeriji, kazališnim hodnicima za zaposlenike“, ističe Marchig te dodaje: „Kamov je jednako aktualan i danas kao prije deset, pedeset ili sto godina: žestok, anarhističan, mračan, erotičan, živ. Kroz formu izgovaranja poezije Kamovljevog opusa „Psovka“, glumci –performeri vizualno i kostimografski vode nas kroz umjetničke periode od futurizma preko dadaizma do nadrealizma.“
U poetskom performansu će se koristiti video kolaž koji predstavlja sintezu video arta i performing arta pokreta Fluxus od 1960. godine do današnjeg dana. Na snimkama su: John Cage, Marcel Duchamp, Wolf Vostel, Nam June Paik, Arnulf Reiner & Peter Kubelka, Yoko Ono, Litsa Spahi, Guy Maddin.
Tijekom preformansa citirat će se parola Prvog futurisičkog bloga, „Liberi dalla forma“, 10. veljače 2009. Uz to koristi se prijevod Kamovljeve „Psovke“ na talijanskom jeziku (La Bestemmia) čija je autorica Rosalba Asìno.
Scenski pokret potpisuje Žak Valenta a performeri su Alida Delcaro, Alen Liverić, Predrag Sikimić, Leonora Surian i Žak Valenta.

Performans je realiziran uz financijsku potporu Talijanske Unije Rijeka i Narodnog Sveučilišta u Trstu.

OKRUGLI STOL „KAMOV I NJEGOVO DOBA“ OTVARA KAMOVFEST

KamovFest, manifestacija riječkog HNK Ivana pl. Zajca koja će se održati, prvi put, od 9. do 12. travnja posvećena je Janku Poliću Kamovu, književniku s kojim je počela hrvatska ali, po mnogima, i svjetska književna avangarda. Ove godine prošlo je stotinu godina od smrti Viteza crne psovke a upravo ta obljetnica bila je povodom pokretanja manifestacije KamovFest čiji je cilj ukazivanje na važnost i značaj Janka Polića Kamova.

KamovFest se otvara u petak, 9. travnja 2010. u 12 sati okruglim stolom „Kamov i njegovo doba“ u foyeru HNK Ivana pl. Zajca. Prije početka okrugloga stola okupljenima će se obratiti intendantica HNK Ivana pl. Zajca Nada Matošević Orešković i riječki gradonačelnik Vojko Obersnel.
Voditelj okruglog stola je prof. Mladen Urem, Riječanin koji se već dva desetljeća sustavno bavi proučavanjem Kamovljeva lika i djela a ističe kako će se na okruglom stolu više govoriti o djelu toga „ukletog pjesnika“ i njegovoj suvremenoj percepciji.
Sudionici su okruglog stola svi redom izvrsni poznavatelji lika i opusa Janka Polića Kamova od prof. Mladena Machieda, istaknutog talijanista preko prof. Milana Zagorca, književnika i publicista i prof. Igora Simonića, prevoditelja Kamova na njemački jezik do prof. Igora Žica i akademskog kipara Zvonimira Kamenara, autora riječke statute Janka Polića Kamova.
„ Pozvali smo ljude različitih profila koji se Jankom Polićem Kamovom bave s različitih aspekata. Pričanje o njegovu opusu isključivo s književno teoretskog aspekta bilo bi, mislim, previše jednostrano. S ovim sudionicima okrugli stol će biti zanimljiv za puno širu publiku. Na lakši će način doživjeti Kamova“, ističe Mladen Urem.
Janko Polić Kamov, mišljenja je Urem, trebao bi, kao jedan od najznačajnijih hrvatskih književnika, biti kvalitetnije valoriziran ne samo u Rijeci nego i na nacionalnoj razini. „Kamov uistinu jest jedan od najznačajnijih hrvatskih pisaca. Književnika je to svih vremena za kojega se i dan danas nedovoljno zna. Ne zna se koliko je značio, koliko je vrijedan, koliko je njegovo umjetničko djelo posebno. Nadam se da će KamovFest promijeniti tu sliku“, kaže Urem te dodaje: „Okrugli stol će biti zanimljiv te u svakom slučaju poticajan i za mlade. Vjerujem, dovoljno intrigantan da pozovu na čitanje djela Janka Polića Kamova.“
I za kraj istaknimo, prema planu Mladena Urema iznesene riječi sudionika okruglog stola „Kamov i njegovo doba“ trebale bi biti prenesene i u tiskano izdanje u književnom časopisu.

KAMOVFEST - NOVA MANIFESTACIJA RIJEČKOG HNK IVANA PL. ZAJCA

Vitez je crne psovke, prvi hrvatski pjesnik asfalta, velikan hrvatske i svjetske avangarde, predvodnik hrvatske moderne. Samo je jedan hrvatski književnik kojemu pripadaju ove značajke. On je Janko Polić Kamov a ove se godine navršava točno stotinu godina od njegove prerane smrti. Iako je umro sa samo 24 godine, Janko Polić Kamov za sobom je ostavio djela koja i danas izazivaju oduševljenje čitatelja te privlače teoretičare književnosti.

Na vrijednost i važnost Janka Polić Kamova, književnika rođenoga u Rijeci, odlučilo je ukazati i riječko Kazalište. „U povodu njegove stote obljetnice smrti HNK Ivana pl. Zajca ustanovio je novu manifestaciju KamovFest koji će trajati tri dana, od 9. do 12. travnja 2010. godine a vjerujem kako će postati i tradicionalna, to jest svojevrsni pandan Zajčevim danima“. Rekla je to intendantica riječkog HNK Ivana pl. Zajca Nada Matošević Orešković na konferenciji za novinare u Gradu Rijeci u okviru koje je najavljen cjelogodišnji projekt „Zalijepi se na Kamova“ iniciran iz Grada Rijeke a u povodu 100. godišnjice smrti Janka Polića Kamova. „Ovo je jedan od rijetkih projekata koji je uspio okupiti veliki broj sudionika, od kulturnih institucija i ustanova, preko udruga do pojedinaca. To samo pokazuje koliko je u Rijeci prisutna ideja i promišljanje da Kamov mora biti jedan od brandova grada“, ustvrdio je tom prigodom riječki gradonačelnik Vojko Obersnel.
Na konferenciji je intendantica najavila cjeloukupni program KamovFesta.
Istaknula je kako je središnji događaj manifestacije praizvedba predstave Hrvatske drame „Da je proklet Kam“, elegija vrhu zalutale duše u režiji priznatog riječkog redatelja srednje generacije Laryja Zappije u petak, 9. travnja u 19,30 sati. U glavnim su ulogama dvoje gostujućih mladih glumaca Igor Kovač (Kamov) i Iva Mihalić (Kitty). Uz njih tu su i sjajni glumci Hrvatske drame Anastazija Balaž Lečić, Žarko Radić, Damir Orlić, Jelena Lopatić, Tanja Smoje, Jasmin Mekić, Denis Brižić, Olivera Baljak, Davor Jureško, Biljana Torić i Alen Liverić.
U subotu, 10. travnja i ponedjeljak, 12. travnja u 19,30 sati u Hrvatskom kulturnom domu na Sušaku na programu je Baletna večer Staše Zurovca „Pjesma nad pjesmama“ – „San zaručnice“, dvije baletne jednočinke ovog koreografa snažnog autorskog rukopisa i osebujnog stila.
Prva, „Pjesma nad pjesmama“, inspirirana je jednom od najljepših biblijskih pjesama te istoimenom pjesmom Janka Polića Kamova, a zadržava poantu na univerzalnoj temi ljubavi.
Drugi dio večeri rezerviran je za riječku premijeru baleta „San zaručnice“ o muško-ženskim odnosima na pjesme Jeana Marca Zelwera i Toma Waitsa. U riječkoj verziji „Sna zaručnice“, koji je s iznimnim upsjehom izvođen na Svjetskoj izložbi Expo u Lisabonu, maloj sceni Covent Gardena u Londonu te Beogradu, Dubrovniku i Zagrebu, plešu riječki baletani Johan Ludwig Leopold Jerkander, Svebor Zgurić, Vladimir de Freitas Rosa i Camila Izabel Moreira.
„Putnici i psovači“ poetry performing art projekt je koji će se odvijati u većini pratećih prostora HNK-a u ponedjeljak, 12. travnja s početkom u 18 sati, najavila je intendantica. U performanceu, temeljenom na Kamovljevim stihovima iz zbirke „Psovka“, sudjelovat će glumci Alen Liverić, Predrag Sikimić, Leonora Surian i Alida Delcaro. Scenski pokret potpisuje Žak Valenta. U sklopu subotnjih matineja u foyeru Kazališta, 10. travnja u 12 sati, održat će se recital Mirelle Toić s djelima Milutina Polića, priznatog glazbenika, brata Janka Polić Kamova te djelima Ivana pl. Zajca i Ivana Matetića Ronjgova. U recitalu će sudjelovati i mezzosporanistica Kristina Kolar te Ana Anconelli na glasoviru.
KamovFest će početi okruglim stolom „Kamov i njegovo doba“ u foyeru Kazališta 9. travnja u 12 sati pod vodstvom prof. Mladena Urema i uz sudjelovanje vrsnih poznavatelja Kamovljeva lika i djela od prof. dr. Mladena Machieda preko prof. Milana Zagorca i prof. Igora Simonića do prof. Igora Žica i akademskog kipara Zvonimira Kamenara, zaključila je na kraju svojega predstavljanja intendantica Nada Matošević Orešković.

„TURBO FOLK“ NA UŽIČKOM FESTIVALU BEZ PRIJEVODA, POTOM U NIŠU

Ovogodišnje 14. izdanje JPF-a Međunarodnog festivala bez prijevoda održat će se u užičkom Narodnom pozorištu od 13. do 20. travnja 2009.godine. U službenoj će konkurenciji sudjelovati sedam kazališta s isto toliko predstava, a među njima je i „Turbofolk“, uspješnica riječkog HNK Ivana pl. Zajca.

Predstava riječkog Kazališta na programu je četvrtog dana festivala, 16. travnja s početkom u 19,30 sati u Narodnom pozorištu Užice, a dan nakon „Turbofolk“ će gledati i publika u Narodnom pozorištu u Nišu.
Prema riječima selektora Festivala bez prijevoda Bojana Munjina program ovogodišnjeg užičkog festivala otvara pregršt estetskih i socijalnih pitanja, važnih i za našu dušu i za naš život.
„Ovaj festival ne haje za teorijske rasprave o suvremenom kazalištu: on nudi ono što je dobro i ono što je važno“, poručuje selektor Munjin te, među ostalim, ističe: „Ovo vrijeme sluti krizu i novo podrhtavanje tla, dok svježe rane ratova i društvenog kaosa još nisu zarasle i to vrijeme se pita kroz gorčinu i humor - čemu sve to i zašto? Ako je tome tako – a bojimo se da jest – onda je funkcija teatra da tom vremenu odgovori nekim svježim rukopisom. Taj novi rukopis na užičkom festivalu sadržan je u pitanju može li civilizacija jeftinog spektakla sakriti sve greške koje smo napravili, o čemu govori primjerice riječki „Turbofolk“ . Na kraju selektor zaključuje: „Vjerujem kako ćemo gledati sjajne glumce, drugačije predstave i kazalište koje nas se tiče. Takvo kazalište se preporučuje za jednu selekciju estetske izvrsnosti i društvene izoštrenosti“.
O nagradama „Ardalion“ na Festivalu bez prijevoda odlučivat će žiri u sastavu: srpska glumica Đurđija Cvetić (predsjednica žirija), srpski teatrolog Ivan Medenica, hrvatski teatrolog Darko Gašparović, makedonski redatelj Martin Čokovski i kostimografkinja užičkog Narodnog pozorišta Snježana Kovačević.
Predstavu „Turbofolk“ nose sjajni glumci Hrvatske drame riječkog Kazališta: Anastazija Balaž Lečić, Olivera Baljak, Andreja Blagojević, Alen Liverić, Jasmin Mekić, Dražen Mikulić, Damir Orlić, Tanja Smoje.Taj je glumački ansambl, podsjetimo, na Međunarodnom festivalu malih scena dobio posebnu pohvalu stručnog žirija.
Redatelj Oliver Frljića potpisuje izbor glazbe i scenografiju zajedno s Borutom Šeparovićem, dramaturgom predstave. Za kostimografiju je zaslužan Modni studio artiđana a za oblikovanje svjetla Boris Blidar.

USKORO „ LUCIA DI LAMMERMOOR“ S DVIJE MLADE PJEVAČICE MOĆNOGA GLASA

Posljednja ovosezonska operna premijera koja će biti izvedena na riječkim kazališnim daskama romantičarska je Donizettijeva opera „Lucia di Lammermoor“ nastala na talijanskoj belkantističkoj tradiciji u kojoj je opjevana tragična sudbina ljubavnika iz zaraćenih škotskih obitelji. Pod ravnanjem maestra Nikše Bareze koji je odavno osvojio svjetske pozornice, a u Rijeci je rado viđen i već udomaćen gost te u režiji istaknutog redatelja Damira Zlatara Freya kojemu je ovo, nakon „Tosce“, druga operna režija u karijeri, u naslovnoj ulozi izmjenjivat će se dvije mlade hrvatske operne pjevačice moćnoga glasa Ivana Lazar i Lana Kos.

Premijera „Lucije di Lammermoor“, koja od svoje praizvedbe 1835. godine u Napulju do danas jednakom snagom i strašću osvaja publiku, u riječkom HNK Ivana pl. Zajca na programu je u subotu, 24. travnja 2010. u 19,30 sati.
Zanimljivo je kako će objema mladim koloraturnim sopranisticama Ivani Lazar i Lani Kos ovo biti prvi okušaj u jednoj od najzahtjevnjih uloga uopće napisanih za koloraturu. Naime, poznato je kako je Donizettijeva „Lucia di Lammermoor“ pisana za pjevače iznimnih vokalnih sposobnosti, a vrhunac pjevačke zahtjevnosti dolazi do punog izražaja u ulozi Lucije a najviše u vokalnoj dionici Lucijinog ludila.
Tridesetčetverogodišnja Ivana Lazar već se dokazala na pozornici zagrebačkog HNK gdje je debitriala 2001. godine u Puccinijevoj jednočinki „Sestra Angelica“ , a do danas je na toj pozornici ostvarila niz najznačajnijih koloraturnih uloga od Gilde preko Kraljice noći i Oscara do Marthe. Poznata je i kao vrsna interpretatorica barokne glazbe a od 2006. godine stalna je gošća- solistica svjetski renomiranog ansambl „Le Parlement de Musique“ iz Strassbourga.
Dvadesetšestogodišnja Lana Kos može se pohvaliti činjenicom kako je bila najmlađa solistica u povijesti Bavarske državne opere u Münchenu. Miljenica kolega i publike u Munchenu Lana Kos dokazala se svojim sjajnim interpretacijama na domaćim i europskim pozornicama.
Ulogu Lorda Enrica Ashtona pjevat će izmjenice gostujući bariton Vitomir Marof i riječka baritonska zvijezda Robert Kolar. Veliku ljubav Lucije, Sir Edgarda di Ravenswooda pjevat će tenor atraktivne scenske pojave, solist riječke Opere Davor Lešić. Lord Arturo Buklaw je domaći tenor Sergej Kiselev, a bas Siniša Štork također solist riječke Opere interpretirat će Raimonda Bidebenta.
Lucijina prijateljica Alisa je mezzosopranistica Kristina Kolar a Normanno je mladi Marko Fortunato.
Donizettijeve opere u povijesti riječkog kazališnog života zauzimale su važno mjesto, a prvi put „Lucia di Lammermoor“ izvedena je u Rijeci, 12 godina nakon praizvedbe u Napulju, godine 1847. pod ravnanjem Giovannija Scaramellija i u izvedbi Compagnije drammatice Torello Chiari. Kasnije je izvođena 1864., 1866. i 1872. godine. U današnjoj kazališnoj zgradi izvedena je Lucija 1888., 1890. i 1900. U novijoj povijesti „Lucia di Lammermoor“ premijeru je imala 22. lipnja 1954. godine pod ravnanjem Vladimira Benića te u režiji i dramaturškoj obradi Vida Fijana. Predstava je bila vrlo uspješna i u tri kazališne sezone , s Micom Glavačević u naslovnoj ulozi, izvedena je 21. put. Prigodom zagrebačkog gostovanja predstave, početkom veljače 1955. kritika je bila oduševljena. „Da bila je to predstava u velikom stilu!.... „Ako se nakon ovog kaže ,da otići u Rijeku, a ne vidjeti izvedbu Lucije znači propustiti jedan veliki umjetnički doživljaj, onda to ne zvuči kao kurtoazni kompliment.“ (Vjesnik, 17. veljače 1955.).
Od posljednje premijere „Lucije di Lammermoor“ prošlo je punih 18. godina. Premijera, 5. lipnja 1992. godine pod ravnanjem Davorina Hauptfelda i u režiji Vlade Štefančića s Olgom Šober u naslovnoj ulozi.
U najnovijoj riječkoj produkciji „Lucije“ redatelj Damir Zlatar Frey ovom prigodom potpisuje i scenografiju, kostimografiju i koreografiju. Oblikovatelj svjetla je Raffaele Cavarra a asistent scenografa i kostimografa je Toni Plešić.
Asistent dirigenta je Igor Vlajnić dok su korepetitori Ana Anconelli i Igor Vlajnić koji je i zborovođa. Koncertna majstorica je Danijela Maras Mendiković.
Reprizne izvedbe „Lucije di Lammermoor“ su na programu: 26., 27., 28., 29.i 30. travnja te 3. svibnja 2010. godine.

VEĆ U PRODAJI ULAZNICE ZA KAMOVFEST I OSTALE PROGRAME U TRAVNJU!

Od ponedjeljka 8. ožujka 2010. godine na Blagajni riječkog HNK Ivana pl. Zajca počela je prodaja ulaznica za programe u travnju ove godine.

U tom mjesecu riječki HNK Ivana pl. Zajca iznjedrit će novu manifestaciju. Riječ je o KamovFestu, čijim se prvim izdanjem obilježava stota godišnjica smrti važnog riječkog književnika Janka Polića Kamova te odaje priznanje njegovom stvaralaštvu. Kamovfest počinje 9. travnja i trajat će do 12. travnja, a o Vitezu crne psovke progovorit će se različitim umjetničkim jezicima. Sve počinje okruglim stolom „Kamov i njegovo doba“ u foyeru riječkog Kazališta i to u petak, 9. travnja u 12 sati. Voditelj je prof. Mladen Urem, a govornici su vrsni poznavatelji Kamovljeva lika i djela od akademika Tonka Maroevića preko
prof. dr. Mladena Machieda do prof. Milana Zagorca i prof. Igora Simonića. Isti dan, s početkom u 19,30 sati na pozornici riječkog HNK održat će se premijera predstave „Da je proklet Kam“ elegija vrhu zalutale duše u režiji Laryja Zappie i u produkciji Hrvatske drame. „Svjestan sam da Kamov nije moj dramski pisac, ali je drama njegova života apsolutno moje pismo. Stoga će moj hommage stoljeću odsutnosti Kamova biti čeprkanje po kratkom životu ukletog pjesnika, životu koji je stoput uzbudljiviji od njegovih drama“, najavljuje redatelj Lary Zappia. Predstava je na programu i 10.,12.,13. i 14. travnja u 19,30 sati.
Možda je manje poznato kako je Janko Polić Kamov imao brata Milutina Polića koji je bio priznati glazbenik, a obrazovanje je stekao na venecijanskoj Glazbenoj akademiji. S djelima Milutina Polića možete se upoznati na subotnjoj matineji u foyeru 10. travnja s početkom u 12 sati u recitalu riječke primadone Mirelle Toić.
U Hrvatskom kulturnom domu na Sušaku, u okviru KamovFesta, održat će se u subotu, 10. travnja u 19,30 sati Baletna večer poznatoga hrvatskog koreografa i ravnatelja riječkog Baleta Staše Zurovca. Za ljubitelje Baleta Staša Zurovac ponovno na pozornicu donosi svoj uspjeli uradak „Pjesma nad pjesmama“ nastao na glazbu Marjana Nećaka. Podsjetimo, praizvedba je održana na Riječkim ljetnim noćima 2008. godine. U „Pjesmi nad pjesmama“ tada su plesali portugalski plesači a sada ćemo imati prilike vidjeti kako to čine riječki baletani. Drugi dio večeri Staše Zurovac rezerviran je za baletnu premijeru „San zaručnice“. Pleše se na glazbu Jean-Marca Zelwera i Toma Waitsa.
Predstava je na programu i 12. travnja, a ulaznice se mogu kupiti po popularnim cijenama od 35 kuna.
I za kraj priče o KamovFestu najavljujemo poetry performing art „Putnici i psovači“uponedjeljak, 12. travnja u 18 sati. Prema riječima voditeljice projekta Laure Marchig bit će to put kroz Kazalište i kroz povijest „poetry performing arta“ od 1910. do 2010. „ Putovanje je namjerno smješteno u zgradu nacionalnog kazališta. No, ovaj put ne biramo pozornicu nego, dvorane za vježbanje, galeriju, kazališne hodnike za zaposlenike, ukratko sva mjesta u koja uobičajeno publika nema pristupa“, ističe Marchig te dodaje: „Kamov je jednako aktualan i danas kao prije deset, pedeset ili sto godina: žestok, anarhističan, mračan, erotičan, živ. Kroz formu izgovaranja poezije Kamovljevog opusa Psovka, glumci –performeri vizualno i kostimografski vode nas kroz umjetničke periode od futurizma preko dadaizma do surealizma.“
U ovom proljetnom mjesecu riječki HNK donosi publici i premijeru Donizettijeve opere „Lucia di Lamermoor“ pod dirigentskim vodstvom maestra Nikše Bareze i u režiji Damira Zlatara Freya. U ulozi Lucije izmjenjivat će se dvije mlade operne pjevačice moćnoga glasa Ivana Lazar i Lana Kos. Ne propustite doći u riječki HNK na premijeru 24. travnja u 19,30 sati! Reprize su na programu: 26.,27.,28.,29. i 30. travnja u 19,30 sati.
I za kraj, najavljujemo u subotu, 24. travnja u 12 sati, u okviru ciklusa subotnje matineje u foyeru, nastup naše poznate glumice Andreje Blagojević koja će interpretirati Brechta uz pratnju pijanista Joa Kaplowitza. Komorni koncert nosi naziv „Brecht u podne“ podnaslovljen „Kad bi morski psi bili ljudi“.

KamovFest: „DA JE PROKLET KAM“, ČEPRKANJE PO KRATKOM ŽIVOTU UKLETOG PJESNIKA

Posljednja ovosezonska premijera, četvrta po redu, Hrvatske drame HNK Ivana pl.Zajca bit će održana u okviru nove manifestacije riječkog Kazališta „KamovFest“ ustanovljene u povodu obilježavanja stoljeća smrti enfanta terriblea svjetske i hrvatske književnosti Janka Polića Kamova. U režiji i dramaturgiji istaknutog hrvatskog redatelja srednje generacije Laryja Zappije praizvedba predstave „Da je proklet Kam“, elegije vrhu zalutale duše dogodit će se u u petak, 9. travnja 2010. godine u 19,30 sati. Reprizne izvedbe su na programu 10. i 12. travnja 2010. u sklopu Kamovfesta te 13. i 14. travnja na redovnom programu Kazališta.

„Moj će hommage stoljeću odsutnosti Kamova biti čeprkanje po kratkom životu ukletog pjesnika, životu koji je stoput uzbudljiviji od njegovih drama. Naime, Kamov je živio svega 24 godine ali je živio kao meteor. Iza sebe je ostavio dvije tisuće stranica pritom putujući s jednog kraja Europe na drugi kada je to iziskivalo vremena, truda i novca. Tako da je tekst odnosno predložak prema kojem radimo predstavu sada u relativno fluidnoj formi. Ali suši se, stvrdnjava poput cementa i ako Bog da formirat će buduću predstavu“, kaže Lary Zappia nadodajući kako će predstava, u prvom planu, više biti stanje duha iz kojega je Kamov stvarao, a u tek drugom planu ono što podsjeća na dokument. „Dakle, ne radimo dokumetarnu dramu, radimo poetsku polifonu formu“.
Lary Zappia ističe kako mu je stota obljetnica smrti Janka Polića bio izvrstan povod da se uhvati u koštac s piscem za kojim poseže već 20 godina te na kraju poručuje: „U predstavi „Da je proklet Kam“ bit će dobre literature, lijepih slika, izvrsne glume i odlične glazbe.“
U glavnim su ulogama, ulogama Kamova i Kitty, dvoje mladih i talentiranih glumaca, svježih diplomanata zagrebačke Akademije dramske umjetnosti, Igor Kovač i Iva Mihalić koji su već ostvarili zapažene uloge u kazalištu, na televiziji i filmu. Iva Mihalić je 2008. godine bila nominirana za najbolju mladu glumicu u kategoriji do 28 godina za Nagradu hrvatskog glumišta i to za ulogu Klare u predstavi „Cardenio“ u produkciji Glumačka družine Histrioni. S druge strane, Igora Kovača mogli smo vidjeti u popularnim TV serijama popt „Mamutice“ i „Naše male klinike“.

U predstavi sudjeluju glumci ansambla Hrvatske drame Anastazija Balaž Lečić (Katarina), Žarko Radić (Nikola), Damir Orlić (Arsen), Jelena Lopatić (Zora), Tanja Smoje (Milka), Jasmin Mekić (Milutin), Denis Brižić (Mato), Olivera Baljak (Gemma), Davor Jureško (Anton), Biljana Torić (Sluškinja) i Alen Liverić (Jože). U predstavi sudjeluju i glazbenici, violinistica Andrea Rizoniko i harmonikaš Marin Tuhtan. Dodajmo i to kako su u predstavi korišteni dijelovi glazbe Milutina Polića „Sitne pjesme“ u izvedbi pijanistice Sare Rapotec.
Uz redatelja Laryja Zappiju koji potpisuje i dramaturgiju, autorsku ekipu čine i scenograf Dalibor Laginja, kostimografkinja Sandra Dekanić, koreograf Mark Boldin koji potpisuje i scenski pokret, te skladatelj Duško Rapotec Ute zaslužan za izbor glazbe. Oblikovatelj svjetla i projekcija je Deni Šesnić.

Medijski pokrovitelj manifestacije

IZNIMNA BALETNA VEČER STAŠE ZUROVCA

Iznimno atraktivna Baletna večer u okviru KamovFesta priznatog hrvatskog koreografa i ravnatelja riječkog Baleta Staše Zurovca bit će održana u subotu, 10. travnja 2010. u Hrvatskom kulturnom domu na Sušaku s početkom u 19,30 sati.
Reprizna izvedba je na programu u ponedjeljak, 12. travnja također u HKD-u na Sušaku u 19,30 sati.

Baletna večer sastoji se od dva dijela. Na programu prvog dijela je riječka premijera, odnosno nova verzija nagrađivanog Zurovčevog baleta „San zaručnice“ , o muško-ženskim odnosima na pjesme svjetski poznatih autora Francuza Jeana Marca Zelwera i Amerikanca Toma Waitsa. Drugi je svečana obnova „Pjesma nad pjesmama“, baleta inspiriranim jednom od najljepših biblijskih pjesama te odabranim stihovima iz „Pjesme nad pjesmama“ Janka Polića Kamova, a zadržava poantu na univerzalnoj temi ljubavi.
Balet „San zaručnice“ nastao je preispitivanjem konstantnih žudnji poput ljubavi, radosti, slobode, pristranosti u nepristranost ili objašnjivog u neobjašnjivo. Najpogodnijim oblikom prenošenja tih asocijacija u scensko djelo, Staši Zurovcu činio se mediji sna koji je postao dominanta cijele predstave.
„Tu je zaručnica koja sanja o svom imaginarnom zaručniku, isprepleću se dva principa, muški i ženski, koji se pokušavaju kroz ples, radost i dinamiku nametnuti, i ona odabere jednog od njih. Sve se zbiva u elementu snova, taj san ona stalno sanja, stalno misleći da se probudila“, objašnjava koreograf i redatelj Zurovac. „San zaručnice“ je s iznimnim uspjehom praizveden 1998. na Svjetskoj izložbi Expo u Lisabonu. Potom su uslijedile isto tako uspješne izvedbe na maloj sceni Covent Gardena u Londonu te Beogradu, Dubrovniku i Zagrebu. Svaka od njih se razlikovala od prethodne i svaka je ispraćena odobravanjem publike i kritike.
Na riječkoj premijeri plesat će riječki baletani Johan Ludwig Leopold Jerkander, Svebor Zgurić, Vladimir de Freitas Rosa i Camila Izabel Moreira. Koreograf i redatelj Staša Zorvac za riječku premijeru potpisuje i scenografiju te oblikovanje svjetla. Kostimografkinja je Barbara Bourek.
S druge strane, praizvedba „Pjesme nad pjesmama“ s iznimno velikim uspjehom održana je na festivalu „Riječke ljetne noći“ 2008. godine u izvedbi portugalskih plesača baletne trupe CeDeCe na originalnu glazbu Marjana Nećaka u izvedbi riječkog orkestra Opere.
„“Pjesma nad pjesmama“ precizno je osmišljena i predano izvedena koreografska minijatura, koja nadilazi puku tematiku te kroz sedam slikovitih scena dočarava životnu paletu emocija – od beznađa i grčevitog nastojanja , pa do tuge i pomirenosti“, napisala je Zrinka Radić u „Jutarnjem listu“ dok je u eter novinarka Radio Rijeke Gloria Fabijanić –Jelović rekla: „“Pjesma nad pjesmama“ bila je dirljiva do boli, s nejverojatno stvarnim doživljajem ludila, tuge, beznađa, nemogućnosti iskazivanja stvarne ljubavi, vremena koje stoji, praznine koja se ne može podnijeti...“, a Milica Zajcev za časopis „Orchestra“ konstatira: „Staša Zurovac ispjevao je plesom svoju ljubavnu priču o Njoj i Njemu, koji se u snovima traže u prostoru ludnice,a susreću kasno, kada spoznaju da je njihova moguća zajednička sreća jednaka smrti.“
U svečanoj obnovi plesat će baletani riječkog baletnog ansambla i to: Andrej Köteles (On); Cristina Lukanec (Ona); Paula Rus (Djevojčica); Marta Kanazir, Irina Köteles, Anna Ponomareva, Camila Izabel Moreira ( 4 babe); Marta Voinea, Ashatbek Yusupzhanov (Uplašeni); Camila Izabel Moreira, Johan Ludwig Leopold Jerkander (Izgubljeni); Svebor Zgurić (Dečko).
Autorsku ekipu uz koreografa i redatelja Stašu Zurovca čine i autor glazbe Marjan Nećak, scenograf Žorž Draušnik, kostimograf João Taborda i oblikovatelj svjetla Boris Blidar.
U „Pjesmi nad pjesmama“ pod dirigentski vodstvom Igora Vlajnića sudjeluju članovi Opere HNK Ivana pl. Zajca Rijeka, Darko Linarić (koncertni majstor), Vesna Kolacio (violina), Vlaho Prohaska (viola), Tetyana Sklyarenko (violončelo), Goran Cvijanović (kontrabas), Hrvoje Sekovanić (timpani), Tonči Trinajstić (klarinet), Vinko Rožić (horna), Emina Županić (oboa/eng.rog), Marijan Orešković (trombon/el.gitara), Ella Veselin (sintesajzer/klavir).
Solisti su: Vanja Zelčić sopran, Kristina Kolar mezzosopran, Marko Fortunato tenor, Saša Matovina, bariton.

Medijski pokrovitelj manifestacije

ANDREJA BLAGOJEVIĆ INTERPRETIRA BRECHTA

Istaknuta glumica Andreja Blagojević, prvakinja Hrvatske drame riječkog HNK Ivana pl. Zajca i dobitnica više prestižnih glumačkih nagrada prviće se put u svojoj bogatoj karijeri predstaviti kao interpretatorica djela Bertolta Brechta na glazbu njegovog suradnika Kurta Weilla te Hansa Eislera, a uz pratnju američkog pijanista Joea Kaplowitza, koji potpisuje aranžmane.

Točno u podne u subotu, 24. travnja 2010. u foyeru riječkog Kazališta u sklopu ciklusa „Subotnje matineje u foyeru“ počet će koncert „Brecht u podne- Kad bi morski psi bili ljudi“.
„Posebno mjesto u dramaturgiji Bertolta Brechta, jedne od najvažnijih kazališnih ličnosti 20. stoljeća, imaju glazbeni brojevi za koje su glazbu pisali Kurt Weill, Hans Eisler i Paul Dessau. Ako u istoj glazbi inspiraciju za vlastite interpretacije nalaze raznoliki umjetnici poput Marlene Dietrich, Elle Fitzgerald, Davida Bowiea, Stinga i Nicka Cavea, onda je ta glazba doista svevremena“, mišljenja je Andreja Blagojević koja posebno naglašava: „ Nepredvidiva je to glazba, ponekad namjerno disharmonična, a opet vrlo melodična i uza sve to dopadljiva, a nikada banalna.“
Najveći dio glazbenih brojeva iz programa subotnjeg „Brechta u podne“ odnosi se na „Operu za tri groša“, jednu od najpoznatijih Brechtovih djela koje osvaja i briljantnom glazbom Kurta Weilla.
Uz to, tu su i drugi songovi iz popularnog Brechtovog „Uspona i pada grada Mahagonnyja“. Jedina pjesma na programu za koju Kurt Weill nije skladao glazbu je „Pjesma o Vtlavi“ iz „Švejka u Drugom svjetskom ratu“ čiji je skladatelj Hans Eisler.
U sklopu programa, Andreja Blagojević interpretirat će i neuglazbljene Brechtove stihove.
Andreja Blagojević rođena je u Rijeci 1967. godine a nakon završene zagrebačke Akademije dramske umjetnosti ulazi u angažman Hrvatske drame riječkog Kazališta. Ostvarila je niz značajnih uloga na riječkoj pozornici i dobitnica je više važnih strukovnih nagrada. Primjerice, uloga Agate u predstavi „Delitto all'Isola delle Capre“/“Zločin na kozjem otoku“ donijela joj je, među ostalim, 2006. godine Nagradu hrvatskog glumišta za najbolju dramsku glavnu žensku ulogu i Nagradu „Fabijan Šovagović“ za najbolju žensku ulogu na 13. festivalu glumca.
Osim u Hrvatskoj drami, Andreja Blagojević često surađuje s Talijanskom dramom riječkog Kazališta gdje glumi na talijanskom jeziku i s HKD teatrom koji njeguje suvremeni dramski repertoar. Surađivala je i s Teatrom stabile iz Trsta te snimila nekoliko filmova i tv- serija u Italiji.
U okviru svojega umjetničkog usavršavanja pohađa satove pjevanja kod renomirane jazz pjevačice Lele Kaplowitz.
Joe Kaplowitz američki pijanist, tubist, jazz orguljaš i kompozitor rođen je 1973. godine, a završio je studiji klavira, tube i kompozicije na američkom Youngstown State Universityju 1995. godine. Svirao je s poznatim imenima američke blues i jazz scene kao i s blues legendom Koko Taylor i Lucky Petersonom. U hrvatsku se seli 2006. godine te ostvaruje suradnju s istaknutim hrvatskim glazbenicima poput Alana Bjelinskog, Elvisa Stanica, Darka Jurkovića i drugih. Nastupa u poznatim koncertnim dvoranama i klubovima a u stalnoj je postavi Transhistria Electric Banda Tamare Obrovac, vokalne skupine Rivers i jazz kvarteta LeKAP. Aktivno sklada, piše aranžmane i bavi se pedagoškim radom.

„CRNAC“ NA MARULIĆEVIM DANIMA

Već nagrađivana predstava „Crnac“ Hrvatske drame riječkog HNK Ivana pl. Zajca u konkurenciji je za nagrade Marul na Marulićevim danima 2010. koji se održavaju od 21. do 28. travnja. Predstava je na programu obljetničkih 20. Marulićevih dana, koji se odvijaju pod motom Između “plus i minus beskonačno“, u četvrtak, 22. travnja u 20 sati na pozornici splitskog HNK-a.

Predstava „Crnac“, nastala prema romanu Tatjane Gromače u režiji istaknutog slovenskog redatelja Tomija Janežiča i u izvedbi glumačkog ansambla Hrvatske drame riječkog Kazališta, od premijere 28. ožujka 2008. do danas izvedena je 17 puta, a pogledalo ju je gotovo šest i pol tisuća posjetitelja.
Ansambl predstave „Crnac“, u kojem glumi desetero glumaca koji pak glume na desetke uloga, dobitnik je nagrade Grand Prix na 10. međunarodnom festivalu komornog teatra „Zlatni lav“ u Umagu 2009. godine. Iste je godine izvrsni „Crnac“ izveden i na Gavellinim večerima u Zagrebu a gledala ga je i publika u Pazinu i u pulskom INK-u.
Prema riječima izbornice ovogodišnjih Marulićevih dana Nenni Delmestre predstava Crnac je priča iz vizure Djevojke koja, slijedeći sebe, uspijeva mijenjati svijet oko sebe. A o svijetu koji uspostavlja predstava, najbolje govori sam redatelj Tomi Janežič: “Djevojka ne pristaje poput većine koju gleda oko sebe biti usisana u društvo bez refleksije, bez sposobnosti sagledavanja što zapravo živi i što sačinjava njihov život. Ona se bori s klišejima, zabludama društva koje su često izvor ljudskog zla vezanog za strah i predrasude prema svemu što je drugačije”. Festivalske nagrade Marul dodjeljuju se u devet kategorija, a o njima će odlučivati peteročlani ocjenjivački sud Festivala koji je ove godine u sastavu: Aida Bukvić, Danica Dedijer, Ratko Glavina, Luko Paljetak i Georgij Paro.
U predstavi „Crnac“ glume Jelena Lopatić, Tanja Smoje, Bojan Navojec, Olivera Baljak, Zdenko Botić, Anastazija Balaž Lečić, Jasmin Mekić, Damir Orlić, Sabina Salamon i Biljana Torić. Autorsku ekipu, uz redatelja Tomija Janežiča koji potpisuje scenografiju i oblikovanje svjetla s Borisom Blidarom, čine dramaturginja Magdalena Lupi, kostimografkinja Sandra Dekanić i skladatelj Tomaž Grom.