HNK Zajc - Rijeka

Vi ste ovdje: Početna > Sezona > Arhiv > Sezona 2009/2010 > NOVOSTI > PROSINAC

NAGRADE HRVATSKOG GLUMIŠTA - NIKŠI BAREZI I STAŠI ZUROVCU

U zagrebačkom HNK-u dodijeljene su Nagrade hrvatskog glumišta za sezonu 2008./2009. a dio njih otišao je i na adresu riječkog HNK Ivana pl. Zajca. Pa je tako svjetski proslavljeni mestro Nikša Bareza nagrađen kao najbolji dirigent za ravnanje operama nastalih u produkciji riječke kazališne kuće. Riječ je o Verdijevima „Macbethu“ i „Traviati“ te „Sunčanici“ Borisa Papandopula.
Nagrada je pripala i ravnatelju Baleta riječkog HNK Staši Zurovcu i to za najbolje redateljsko ostvarenje u kategoriji baleta za balet „Proces“.

Podsjetimo se, Barezino se sjajno ravnanje, prema riječima kritike, ponajboljim orkestrom Opere u zemlji, potvrdilo mnogobrojnim napisima kritike.“Vjesnik“ je nakon premijere „Sunčanice“ u podnaslovu istaknuo: „Mestro Nikša Bareza sjajno je isticao glazbene vrijednosti Papandopulove partiture“. Uz to, dio obrazloženja Nagrade „Vatroslav Lisinski“ koja je dodijeljena riječkoj Operi HNK Ivana pl. Zajca za izvedbu opere "Sunčanica" Borisa Papandopula odnosi se upravo na maestra Barezu: „...precizno i bogato glazbeno tumačenje maestra Bareze uz soliste, zbor i orkestar riječke Opere. „
“Jutarnji list“ , primjerice, premijeru „Macbetha“ popratio je i riječima: „Orkestar je bio ne samo precizan, nego i senzibiliziran za sva ona brojna treperenja, šaputanja, podrhtavanja i brujanja te riku i tutnjavu kojima Verdi uspješno nastoji dočarati strasti i sile zemaljske i nebeske, koje napinju i krše jedra ljudske pohlepe i ambicije.“
Sjajne kritike popratile su i praizvedbu baleta „Proces“ skladatelja Berislava Šipuša i koreografa i redatelja Staše Zurovca, u koprodukciji zagrebačkog Muzičkog biennala i riječkog HNK Ivana pl. Zajca. „Kafka fascinantan i u baletnim papučama“ bio je naslov u Večernjem listu u čijoj kritici je, među ostalim, istaknuto: „Ako je tko i posumnjao u to da se taj “notorni” Kafkin “Proces” – o kojem navodno svi sve znamo još iz dana školske lektire ili pak iz mračna Wellesova filma – može uopće pretvoriti u plesnu predstavu, komprimirana i intenzivna produkcija, koja se u samo dvanaest slika oslanja na ključne momente, rečenice, ulomke romana, razuvjerit će ga i donijeti novi pogled.“ I iz naslova“ Jutarnjeg list“a „Izvrstan balet po Kafki za scenu HNK“ odmah se dalo isčitati kako je ovdje riječ o iznimnoj predstavi, a popraćen je rečenicom:„Zurovčev i Šipušev balet „Proces“ na najbolji mogući način zatvorio Biennale.“

URUČENJE NAGRADE „VATROSLAV LISINSKI“ NA IZVEDBI „SUNČANICE“

Operni ansambl HNK Ivana pl. Zajca Rijeka ovoga je proljeća proglašen dobitnikom Nagrade „Vatroslav Lisinski“ za izvedbeno stvaralaštvo i promociju hrvatske glazbe Hrvatskog društva skladatelja za izvedbu opere „Sunčanica“ Borisa Papandopula pod ravnanjem maestra Nikše Bareze i u režiji Ozrena Prohića. Tim povodom u subotu, 28. studenog 2009. u 19,30 sati u riječkom HNK Ivana pl. Zajca, prije početka izvedbe Papandopulove opere „Sunčanica“, bit će upriličena svečana ceremonija uručenja te iznimne i hvalevrijedne Nagrade. Iz ruku članice Predsjedništva HDS-a Jane Haluze nagradu će primiti intendantica riječkog HNK Ivana pl. Zajca Nada Matošević.

U obrazloženju Nagrade dodijeljene riječkoj Operi stoji:
„U današnjem vremenu globalizacije i prožimanja multikulturalnosti, od osobitog je značenja čuvanje nacionalnih kulturnih vrijednosti. To osobito vrijedi u glazbi čiji je jezik univerzalan a koja se svojim posebnostima uvelike oslanja na identitet sredine iz koje je potekla. Posljednjih smo godina svjedoci otkrivanja mnogih vrijednih djela dalje i bliže glazbene baštine, a među njima je posebno vrijedno postavljanje na scenu opere "Sunčanica" Borisa Papandopula, punih 66 godina nakon praizvedbe. Za tim značajnim djelom iz bogata Papandopulova opusa posegnula je Opera Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci predstavivši ga premijerno 18.1istopada 2008. godine pod ravnanjem Nikše Bareze i u režiji Ozrena Prohića.
Gotovo zaboravljena opera ubrala je pohvale kritike, te je posebno istaknuta suvremena dramaturška vizura redatelja Prohića, kao i precizno i bogato glazbeno tumačenje maestra Bareze uz soliste, zbor i orkestar riječke opere. Prema motivima osmog pjevanja Gundulićevog "Osmana" libreto Marka Soljačića osuvremenjen je bliže našem vremenu, aktualiziran s vječnom temom humanosti među ljudima. Papandopulova pak glazba europskoga ozračja s naglašenim nacionalnim nabojem oris je autentične glazbene drame snažnih akcenata koje je izvedba u potpunosti naglasila.
Kao vrijedan prinos oživljavanju hrvatske glazbene baštine Nagrada "Vatroslav Lisinski" dodijeljuje se Operi Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci za izvedbu opere "Sunčanica" Borisa Papandopula.“ Opera „Sunčanica“ na programu je riječkog HNK Ivana pl. Zajca i u petak 27. te u ponedjeljak, 30. studenog 2009. godine.

TALIJANSKA DRAMA S NOVOM USPJEŠNICOM „BRUTTA“ GOSTUJE U KOPRU, PULI I MALOM LOŠINJU

Burnim pljeskom i povicima bravi ispraćeno je četvero glumaca i autorska ekipa crne antiestetske komedije s glazbom „Brutta“/“Ružna“ u četvrtak, 26. studenog ove godine. Predstave je nastala prema tekstu Sergija Belbela na glazbu Oscara Roiga u produkciji Talijanske drame riječkog HNK Ivana pl.Zajca. Drugu ovosezonsku premijeru Talijanske drame, prekidanu burnim aplauzima na otvorenoj sceni gotovo nakon svakoga songa, imat će priliku vidjeti i pulika u Kopru (u ponedjeljak, 30. studenog u 20 sati u Gledališču Koper) , u Puli (u srijedu, 2. prosinca u 20 sati u Istarskom narodnom kazalištu) i u Malom Lošinju (u petak, 4. prosinca u 20 sati u Kino-Kazalištu).

Izvedbe predstave pratit će titlovi na hrvatskom jeziku a sjajni glumački četverolist čine dvije glumice Talijanske drame Elena Brumini i Rosanna Bubola te dvoje gostujućih glumaca Woody Neri i Fabrizzio Careddu. Režiju potpisuje talijanski redatelj Toni Cafiero.
Ta crna komedija s glazbom donosi priču o djevojci neugledne vanjštine koja se bori za uspjeh u brutalnom svijetu gdje je ljepota presudna.
Sjajnoj mladoj i već nagrađivanoj glumici Eleni Brumini povjerena je uloga Brutte/Ružne dok ostalih troje glumaca igraju više uloga. Svi glumci, istaknimo, oduševili su publiku na premijernoj izvedbi, ne samo svojim glumačkim već i pjevačkim te plesačkim umijećem. „„Brutta“ je prije svega predstava upečatljivih glumačkih kreacija. Četvero mladih glumaca koji donose pravo osvježenje u Talijansku dramu, igra dvadesetak uloga, što im je pružilo mogućnost brzih transformacija“, istaknula je kritčarka Kim Cuculić u „Novom listu““. Uz to, Kim Cuculić piše: „Motiv ružnoće poslužio je Belbelu za kritički pogled na današnji svijet koji je mit o ljepoti doveo do hipertrofije, a narcistička kultura doživljava svoj vrhunac u ispraznom potrošačkom društvu u kojemu glavne „vrijednosti“ postaju ljepota i slava.
Tekst je na talijanski jezik prevela Rosanna Bubola, a pjesme je prevela i adaptirala Laura Marchig. Uz redatelja Tonija Cafiera, autorsku ekipu čine scenograf i kostimograf Toni Plešić, oblikovatelj svjetla Alan Vukelić, glazbeni savjetnik Igor Vlajnić te autor video materijala Martino Šesnić.

RIJEČKO KAZALIŠTE DARUJE DJECU GRADA RIJEKE PREDSTAVOM „PČELICA MAJA“

Riječko kazalište daruje djeci grada Rijeke popularnu operu za djecu „Pčelica Maja“ Brune Bjelinskog u režiji Ivana Lea Leme. Predstava je na programu uoči blagdana sv. Nikole, u subotu, 5. prosinca 2009. u 18 sati u riječkom HNK Ivana pl. Zajca. Ulaz je slobodan uz predočenje gratis ulaznica prethodno podignutih na blagajni riječkog HNK-a (Verdijeva 5a, Rijeka). Ulaznice se dijele od četvrtka, 3. prosinca do popunjenosti gledališta Kazališta. Stoga, roditelji, požurite na blagajnu riječkog Kazališta i podignite ulaznice za svoje klince i klinceze te im osigurajte nezaboravan doživljaj i vrijedan dar.

Ovu izvanrednu predstavu ovjenčanu nagradama kao i izvrsnim kritikama od premijere 8. prosinca 2007. godine do sada je pogledalo devet tisuća mališana koji svoje omiljene likove s pozornice redovno ispraćaju burnim pljeskom. „Koliko je ansambl riječke opere uživao u izvedbi moglo se osjetiti već od prvog prizora u kojem se ženski zbor, kao pčelinji roj, pojavio na pozornici. A radost se nastavila prelijevati sa scene u gledalište u svim narednim prizorima, u kojima su podjednako oduševljenje izazvali solisti koliko i zbor“, pisala je nakon premijerne izvedbe kritičarka „Novog lista“ Svjetlana Hribar dok je Branimir Pofuk, kritičar „Jutarnjeg lista“ istaknuo: „Redatelj Ivan Leo Lemo i suradnici stvorili su prštavo i radosno uprizorenje poučne priče o pčelici u koju se razdragano preobrazila nacionalna operna prvakinja Olga Šober. Uz iznimno lijepu glazbu Bjelinskog, koju je zavolio i orkestar pod ravnanjem Igora Vlajnića, sjajni su bili svi odreda, a malu i veliku publiku naročito su osvojili i nasmijali Kristina Kolar u čak pet uloga i presvlačenja te Sergej Kiselev kao skakavac s ruskim i bubamara s engleskim naglaskom“.
Pod dirigentskom palicom Igora Vlajnića , naslovnu će ulogu pjevati nacionalna operna prvakinja Olga Šober, a na sceni će joj se pridružiti Denis Brižić, Anđelka Rušin, Kristina Kolar, Sergej Kiselev, Siniša Štork, Robert Kolar, Mirko Čagljević, Vanja Zelčić, Ivanica Lovrić, Stanislava Šćulac, Saša Matovina, Angela Nujić, Dario Bercich i Marko Fortunato.
Za scenografiju je zaslužna Vesna Režić, kostimografiju potpisuje Mirjana Zagorec dok je za scenski pokret zaslužna Larisa Lipovac. Oblikovatelj svjetla je Deni Šesnić a koncertna majstorica Danijela Maras Mendiković. Zbor je uvježbao Igor Vlajnić.

KNJIGA ŽALOSTI POVODOM SMRTI MAESTRA VJEKOSLAVA ŠUTEJA U RIJEČKOM KAZALIŠTU

U petak, 4. prosinca 2009. godine u atriju riječkog HNK Ivana pl. Zajca bit će otvorena knjiga žalosti povodom smrti maestra Vjekoslava Šuteja. Građani će se moći upisati od 10 do 14 sati i od 17 do 19 sati.
Nakon duge i teške bolesti u srijedu, 2. prosinca u zagrebačkoj bolnici Rebro preminuo je svjetski proslavljeni hrvatski dirigent Vjekoslav Šutej.

Mestro Vjekoslav Šutej rođen je 31. srpnja 1951. godine u Rijeci. Njegovi su roditelji bili usko vezani uz glazbu, majka Alemka bila je sopranistica i pravnica, a otac Josip Šutej bio je istaknuti tenor čiji su nastupi ostali zabilježeni u povijesti riječkog HNK-a.
Godine 2001. mestro Vjekoslav Šutej dirgirao je premijerom „Krabuljnog plesa“ Giuseppea Verdija u riječkom teatru a jedna od razloga zbog kojih je maestro izabrao upravo Rijeku kako bi prvi put u karijeri dirigirao izvedbom te opere jest i podatak kojega je tada sam istaknuo: „moj otac Josip pjevao je glavnu ulogu u „Krabuljnom plesu“ 1951. godine upravo na pozornici riječkog HNK“.
Posljednji put maestro Vjekoslav Šutej dirigirao je u riječkom HNK Ivana pl. Zajca 2006. godine kada je u sklopu Zajčevih dana ravnao koncertom Zagrebačke filharmonije. U povijesti riječkog HNK ostat će zabilježeno kako je u sklopu Dana Matice hrvatske u Mostaru 2003. godine Šutej ravnao izvedbom „La Traviate“ u izvedbi Opere i Baleta HNK Ivana pl. Zajca.
„Hrvatska je izgubila velikog dirigenta i čovjeka nevjerojatne energije koji je pokazivao veliku veliku ljubav prema poslu koji je radio. Tragedija je tim veća što je otišao u godinama kada je još mnogo mogao pružiti. Žao mi je što je iza njega ostala jedna mlada obitelj.
Kao dirigent Šutej je bio vrlo specifičan po svojoj mimici i izrazu lica, kao i jednom posebnom načinu komunikacije s orkestrom“, rekla je mestra i intendantica riječkog Kazališta Nada Matošević.
U znak sjećanja na ovog iznimnog dirigenta prije početka predstave „Casanova u Istri“ u srijedu, 2. prosinca minutom šutnje riječko Kazalište oprostili su se od velikog maestra Vjekoslava Šuteja.

IZVEDBE „TURBO FOLKA “ U PROSINCU RASPRODANE !

Nagrađivana hit predstava Hrvatske drame riječkog HNK Ivana pl. Zajca, autorski projekt redatelja Olivera Frljića „Turbo folk“ koja je na programu 10. i 11. prosinca 2009. godine u 19,30 sati u Hrvatskom kulturnom domu na Sušaku rasprodana je.
Predstava će se ponovno izvoditi 25., 26. i 27. siječnja 2010. godine u 19,30 sati u Hrvatskom kulturnom domu na Sušaku, a ulaznice za te izvedbe mogu se kupiti od 4. siječnja 2010. godine.

„Turbo folk“ progovara o fenomenu narodnjačke glazbe i svim njezinim popratnim efektima i kao takva i dalje izazva golemo zanimanje i oduševljenje publike. Stoga ne čudi podatak kako je od premijere, 31. svibnja 2008. godine do danas, predstavu „Turbo folk“ gledalo više od 5 000 ljudi.
U predstavi sudjeluju Anastazija Balaž Lečić, Olivera Baljak, Andreja Blagojević, Alen Liverić, Jelena Lopatić, Jasmin Mekić, Dražen Mikulić, Damir Orlić i Tanja Smoje. Oliver Frljić potpisuje režiju i izbor glazbe, a s dramaturgom Borutom Šeparovićem i scenografiju. Kostimografiju potpisuje Modni studio artiđana, a oblikovanje svjetla Boris Blidar.

ALEN LIVERIĆ DOBITNIK „ZLATNOG SARMATIJANSKOG LAVA“

Istaknuti glumac, prvak Hrvatske drame riječkog HNK Ivan pl. Zajca Alen Liverić, nagrađen je prestižnom nagradom „»Zlatni sarmatijanski lav« za najboljeg glumca za glavnu ulogu u filmu »Ničiji sin«, redatelja Arsena A. Ostojića na međunarodnom filmskom festivalu »Istok – Zapad«. Festival je održan u ruskom gradu Orenburgu od 23. do 25. studenoga.

Alen Liverić je, podsjetimo, za ulogu branitelja-invalida koji dozna dugo skrivanu obiteljsku tajnu nagrađen i »Zlatnom arenom« na prošlogodišnjem Festivalu igranog filma u Puli.
Novo priznanje riječkom glumcu još je jedna u nizu potvrda njegove upečatljive glumačke osobnosti.
„Obradovala me ta vijest. Svaka je nagrada dobrodošla, a pogotovo ovakva s međunarodnim predznakom. Konkurencija je bila dosta jaka, pa je ovo još jedno veliko priznanje hrvatskom filmu. Na istom ovom festivalu prošle je godine za film »Živi i mrtvi« nagrađen i redatelj Kristijan Milić, što je još jedna potvrda da je hrvatska kinematografija prepoznata kao vrijedna,“ istaknuo je Liverić.
Redatelj Arsen Ostojić ističe kako je Alen Liverić ostvario doista izuzetnu ulogu. „Drago mi je što su i drugi to prepoznali i što je žiri odluku o nagradi donio u vrlo kratkom roku i jednoglasno,“ zaključuje Ostojić.
O tome kakva je bila ovogodišnja konkurencija možda dovoljno govori podatak da je prikazan novi film Thea Angelopoulosa, a prikazani su i filmovi iz Finske, Švicarske, Mađarske, Armenije, Norveške, Srbije i drugih zemalja, osvrnuo se Ostojić.

HRVATSKA DRAMA RIJEČKOG HNK PRED HRVATSKOM PRAIZVEDBOM „OPĆE BOLNICE“

Tužna komedija „Opća bolnica“ Hriste Bojčeva u režiji slovenskog redatelja mlađe generacije Matjaža Latina i u izvedbi glumaca Hrvatske drame riječkog HNK Ivana pl. Zajca hrvatsku praizvedbu doživjet će u petak, 18. prosinca 2009. godine u 19,30 sati u riječkom Kazalištu. Predstava je na programu u sklopu Scene Zajc off , a publika i predstava su na pozornici.
Tekst bugarskog dramatičara Hriste Bojčeva koji je svjetsku slavu postigao na globalnoj razini aktualan je ne samo i isključivo na prostoru Istočne Europe nego i svijeta. Prvo je što će istaknuti slovenski redatelj Matjaž Latin te dodati: „Predstava Opća bolnica velika je metafora. Često se danas govori kako je ovaj svijet bolestan te da je u potpunosti skrenuo. Nerijetko se može čuti kako su ljudi pacijenti. A upravo njegova „Opća bolnica“ jest ludnica u kojoj se ne zna tko od čega boluje, tko su luđaci a tko liječnici! Kao i u današnjem svijetu, Istočnom i Zapadnom. “

„Opća bolnica“ predstava je za široku publiku, ističe redatelj Latin. „To je inteligento štivo suptilne poetike i pomaknutog humora te prožeto ljudskom toplinom“, kaže Latin te nastavlja kako je poznato da su Bojčevi likovi marginalci, ljudi s dna. „U Općoj bolnici to su bolesnici u napuštenom svijetu gdje nikoga nema i gdje se s njima može lako manipulirati. Jedino što im ostaje jesu njihovi snovi o odlasku u neki bolji svijet , u obećanu zemlju.“ U predstavi će tekst kao i glumci biti u prvom planu. Glumačka ekipa s kojom radim sjajna je i znao sam da je to pravi tekst za njih. Oni podsjeduju senzibilitet koji je za ovu predstavu potreban a koji su već pokazali primjerice u predstavi „Crnac“.
Važno je istaknuti kako će upravo predstavom „Opća bolnica“ dvoje istaknutih glumaca, prvaka kazališta proslaviti 35 godina umjetničkog rada. Riječ je o Zrinki Kolak Fabijan i Zdenku Botiću.
U predstavi sudjeluju:Damir Orlić (Kontuzov), Zdenko Botić (Deda), Dražen Mikulić (Braco), Alex Đaković (William), Jasmin Mekić (Fero), Jelena Lopatić (Pepeljuga), Zrinka Kolak Fabijan (Baba), Andreja Blagojević (Žena, Medicinska sestra, Generalica) i Predrag Sikimić (Doktor).
Uz redatelja Matjaža Latina autorsku ekipu čine i dramaturginja Magdalena Lupi, scenografkinja Ljerka Hribar, kostimografkinja Sandra Dekanić, skladatelj Sebastijan Duh, suradnik za scenski pokret Branko Žak Valenta i oblikovatelj svjetla Raffaele Cavarra.

POKROVITELJ PREDSTAVE MEDIJSKI POKROVITELJ PREDSTAVE

NE PROPUSTITE POGLEDATI KOMBINACIJU OTKAČENOG I CRNOG HUMORA U TUŽNOJ KOMEDIJI „OPĆA BOLNICA“

Hrvatska praizvedba „Opće bolnice“ svjetski priznatoga bugarskog dramatičara Hriste Bojčeva u režiji slovenskog redatelja Matjaža Latina na programu je u petak, 18. prosinca 2009. godine u 19, 30 sati u riječkom HNK Ivana pl. Zajca u okviru Scene Zajc off.
Nakon premijerne izvedbe predstave, na pozornici će uslijediti svečana proslava 35. godina umjetničkog rada dvoje istaknutih riječkih dramskih umjetnika, prvaka kazališta Zrinke Kolak Fabijan i Zdenka Botića. Njih dvoje svoju veliku obljetnicu proslaviti će ulogama Babe i Dede u „Općoj bolnici“.

„Zanimaju me upravo ljudi koji možda nekima nisu ni vrijedni da bi se njima bavili na sceni: beskućnici, potpuni marginalci, socijala, autsajderi, gubitnici... u „Općoj bolnici“ to su ljudi koji žive negdje bogu iza leđa, u nekoj „općoj bolnici“, dakle pacijenti, luđaci, napušteni ljudi koji na kraju ipak uspijevaju privući pažnju nekih svjetskih autoriteta. Ljudi koji su žrtve manipulacije i ujedno žrtve jedne iluzije, a koji na kraju isprovociraju neku drugu iluziju da bi onda opet krenuli u neki svoj svijet iluzije,“ istaknuo je, na konferenciji za novinare, redatelj Matjaž Latin dodajući: „Opća bolnica“ mogla bi biti zanimljiva riječkoj publici kojima je blizak upravo taj bojčevljevski „pomaknuti“ humor“.
Dramaturginja Magdalena Lupi kratko je istaknula kako se u „Općoj bolnici“ ne zna tko od čega boluje, tko su luđaci s dijagnozom a tko liječnici i tko je tu zapravo lud.“
Zrinka Kolak-Fabijan rekla je kako nikada nije imala osjećaj da je izašla iz riječkog kazališta jer, istaknimo, danas je ravnateljica riječkoga Gradskog kazališta lutaka i to u drugom mandatu. „Nikada nisam mislima da ću obilježiti obljetnicu jer kad slaviš to znači da je gotovo, da si stavio točku na i , a glumac je glumac dok god stoji na nogama! No ipak je obilježavanje prevagnulo iz poštovanja prema publici, kolegama i medijima koji su me svih ovih godina pratili i bodrili. To je neka vrsta odgovornosti i zahvalnosti“, istaknula je Zrinka Kolak- Fabijan. Njezin dugogodišnji scenski partner Zdenko Botić rekao je kako je „zatrpan“ emocijama. „Zahvaljujem redatelju što je imao golemo strpljenje u radu sa mnom, glumačkom ansamblu što su zdušno prionuli poslu, gotovo histrionski, i što su ostvarili izuzetno kvalitetne kreacije. Zrinka je izuzetna glumica koja me je silno počastila pozvavši me da zajedno proslavimo 35 godina umjetničkog rada“, kratko je konstatirao Zdenko Botić. Glumica Andreja Blagojević koja u „Općoj bolnici“ nosi tri uloge (Žene, Medicinske sestre i Generalice) čestitala je kolegama slavljenicima što su tako dugo trajali na sceni. Lako je zablistati u jednoj sezoni, no teško je blistati dugi niz godina.“
S druge strane Damir Orlić kojemu je povjerena uloga Kontuzova zahvalio se Zdenku Botiću što ga je primio odmah po dolasku u kazalište u garderobu za koju je tek kasnije doznao kako je rezervirana isključivo za prvake. Uz to, rekao je kako mu je Zrinku Kolak-Fabijan poput mame i to od njihova prvog susreta na probama „Raspre“.
U ime pokrovitelja predstave novinarima se obratio ravnatelj Poliklinike Medico Vladimir Mozetič istaknuvši kako je ta privatna medicinska ustanova, kao članica švicarske Bâloise grupe koja podržava niz kulturnih manifestacija, prepoznala vrijednost suradnje s riječkim Kazalištem s ciljem doprinosa razvoju lokalne zajednice ulaganjem i u kulturu.
Izvedba „Opće bolnice“ koja je na programu u ponedjeljak, 21. prosinca 2009. rezervirana je poslovne partnere i prijatelje Poliklinike Medico.
U predstavi sudjeluju:Damir Orlić (Kontuzov), Zdenko Botić (Deda), Dražen Mikulić (Braco), Alex Đaković (William), Jasmin Mekić (Fero), Jelena Lopatić (Pepeljuga), Zrinka Kolak Fabijan (Baba), Andreja Blagojević (Žena, Medicinska sestra,Generalica), Predrag Sikimić (Doktor) te Luka Lenac i matija Vatlja (Bolničari, Oficiri i vojnici Alijanse).
Uz redatelja Matjaža Latina autorsku ekipu čine i dramaturginja Magdalena Lupi, scenografkinja Ljerka Hribar, kostimografkinja Sandra Dekanić, skladatelj Sebastijan Duh, suradnik za scenski pokret Branko Žak Valenta i oblikovatelj svjetla Raffaele Cavarra.

POKROVITELJ PREDSTAVE MEDIJSKI POKROVITELJ PREDSTAVE

DODIJELJENE NAGRADE RIJEČKOG HNK ZA NAJBOLJA DRAMSKA OSTVARENJE U SEZONI 2008./2009.

Predstava „Crnac“ Tatjane Gromače u režiji Tomija Janežiča najbolja je dramska predstava u cjelini HNK Ivana pl. Zajca u sezoni 2008./2009 te joj je pripala Nagrada „Dr. Đuro Rošić“. U istoj sezoni, prema odluci prosudbene komisije, najbolju je žensku ulogu ostvarila Jelena Lopatić kao Ona u predstavi „Crnac“ te joj je uručena nagrada „Zlata Nikolić“, dok je Nagrada „Raniero Brumini“ za najbolje ostvarenu mušku ulogu pripala Damiru Orliću i to za 28 uloga u „Crncu“ i za ulogu Brata u predstavi „Ljepotica i zvijer“ Jelene J-Zlo Tondini.
Posebno priznanje „Dr. Đuro Rošić“ za sezonu 2008./2009. pripalo je Elviji Nacinovich za ostvarene uloge Gospođe Ignazije u predstavi „Questa sera si recita a sogetto“/“Večeras improviziramo“ Luigija Pirandella i Judi Allen u predstavi „Amy's View“ (Differenti Opinioni)/“Amy's View“(Različita mišljenja) Davida Harea.

U ime pokrovitelja nagrade Allianz Zagreb nagrade je Jeleni Lopatić, Damiru Orliću i Elviji Nacinovich uručio Kristijan Buk, član Uprave Allianz Zagreb, dok je Ivanka Persić, pročelnica Odjela gradske uprave za kulturu Nagradu za najbolu predstavu u cjelini predala Žarku Radiću, ravnatelju Hrvatske drame riječkog HNK Ivana pl. Zajca.
Intendantica HNK Ivana pl. Zajca Nada Matošević uručila je na kraju svečane dodjele zahvalnicu članu Uprave Allianz Zagreb Kristijanu Buku.

U nastavku su obrazloženja Nagrada:

NAGRADA „DR. ĐURO ROŠIĆ“ za najbolju dramsku predstavu u cjelini:
Predstava „CRNAC“ Tatjane Gromače u režiji Tomija Janežiča

Utjelovljenje teksta Tatjane Gromače kroz Janežičevu ideju zaživjelo je na sceni kao roman na daskama. Upravo kombinacija romana i dasaka ono je što ovu predstavu razlikuje od ostalih. Uglavnom bez dijaloga i pretežno narativna, predstava „Crnac“ odjeknula je publikom. Kako za koga i ovisno u kolikoj mjeri, ostavila je dojam, emociju, misao ili diskusiju. Ostavila je trag i potrebu da se o njoj govori i piše.
Problematika vremena o kojem roman na daskama progovara važna je jednako toliko koliko je i nevažna. Svevremensko štivo primjenjivo na sukobljene strane bilo kojeg životnog aspekta ono je što ovu predstavu čini bliskom gledatelju.
Gromača kroz roman, Janežič kroz postavljanje likova na scenu, a glumci kroz osobni doprinos svakoj pojedinoj ulozi uspijevaju oslikati različite profile ljudi, ako ljude uopće smijemo i možemo kategorizirati, ili bolje rečeno različite varijante svih nas u kojima se svatko može ogledati. Skiciranje niza situacija kroz bezimene, a vrlo žive likove, mnogih života kroz oči jednog života te povezivanje mikrosvjetova kroz jednu centralnu ličnost karakteriziraju djelo idejno rješeno na humorističan, a zapravo podrugljiv, tragičan i istovremeno, u ljudskom smislu, ogoljeno realan način. Ogroman broj sporednih likova, od konačnog broja članova ansambla traži neprestano mijenjanje lica, karakterizaciju svih likova koji bez obzira na svoju sporednost boje širu sliku jednog života. Istovremeno, centralna uloga traži linearno, u kronološkom smislu te riječi, sazrijevanje kroz tijek priče. Zanimljivost ove predstave još je jedna sporedna, a sveprisutna Rekvizita koja se neprimjetno i vrlo simbolično, od prekrcane pozornice svodi na esencijalno ništa, čime daje suprotnu dimenziju linearnosti i pruža kontrast glavnoj glumici koja uzlaznom putanjom u razvojnom smislu raste, a silaznom putanjom razumijeva apsurd vremena u kojem živi. Kontrast zadataka glavne glumice i cijelog ansambla ‘ne-manje-glavnih’ glumaca daje dinamičnost i osebujnost ovoj predstavi koja bez suvišnih efekata, a s nizom efektnih detalja, s razvojem događaja ostavlja vrlo jasnu poruku. Dinamici radnje se potpuno ravnopravno priklanja i zvučna dimenzija koja vjerno oslikava promjenljivost, pojačava paradoks i dodatno ističe predrasude, na taj način višemodalno dopirući do publike.

NAGRADA „ZLATA NIKOLIĆ“ za najbolje ostvarenu žensku ulogu:
JELENA LOPATIĆ za ulogu Ona u predstavi „Crnac“ Tatjane Gromače

Ovog puta Jelena Lopatić je Ona, a sudeći prema lakoći izražaja i spontanosti kojom odiše mogla bi svaki sljedeći put biti bilo koja. Vrstan talent u sat i četrdesetpet, neovisno o tome što u ovoj predstavi igra samo jednu ulogu, pa ne mora spretno i u trenutku mijenjati lica, metamorfozira unutar sebe same nalazeći se u nenalaženju drugih, boreći se s vjetrenjačama suludosti sistema i držeći glavu visoko. I pred ravnateljem i pred časnom sestrom.
Zaigrana kao djevojčica, dječjom spontanošću i zanesenošću, prpošno i nadasve jednostavno progovara o, i proživljava niz više ili manje ozbiljnih situacija. Iz perspektive djeteta balansira tako između dječjeg i odrasloga gledanog dječjim očima vješto nijansirajući odrastanje i dočaravajući životnu progresiju. Odmakom skica, plaha ekspresija poprima i mladenačku zrelost progredirajući još više u gnjev i razočaranje. Lopatić pred publikom gomìla nezadovoljstvo te izvrsno prenosi ogorčenost na rezignaciju i na paradoks okolnosti u kojima se nalazi. Ona igra tijelom, licem, glasom i dahom. Ona u 'Crncu', doslovce, odrasta. Besprijekornom dikcijom neovisno o energijskoj zahtjevnosti različitih skica po pitanju emocionalne uključenosti, s koncentracijom na visokoj razini i uz svojevrsnu nenametljivu prisutnost bilo u prvom bilo u ostalim planovima, uspješno povezuje čitav niz najrazličitijih segmenata u jednu jedinstvenu priču o Njoj. Kroz sve svoje perspektive publiku uvlači u radnju, izaziva cijeli spektar emocija i dozvoljava poistovjećivanje, možda i sažaljenje, povremeno čak i gađenje.
Dodatno, i u onom trenutku kada predstava završi, pobuđuje i osjećaj zadovoljstva jer smo je imali prilike gledati u ovoj ulozi kojom pokazuje svoju veličinu i potvrđuje da se radi o glumici pred kojom zasigurno stoji još niz kvalitetnih ostvarenja.

NAGRADA „RANIERO BRUMINI“ za najbolje ostvarenu mušku ulogu:
DAMIR ORLIĆ za 28 uloga (Pas Miki, Sladoledar, Drkica II, Radnik II, Svećenik I , Liječnik, Babin brat, Učitelj povijesti, Susjed čovjeka s televizorima, Čovjek u kavezu II,   Policajac II, Zli ljudi, Čovjek u ratu I, Prijatelj s roza kazetofonom, Mladić koji je volio rat, Mladić koji nije volio rat, Doktor, Policajac I, Starac, Drugi mladić, Prijatelj iz grada, Visoki mladić, Susjed V, Rođak izbjeglica, Muškarac u autobusu, Slika državnika, Neprijateljsko dijete, Profesor glazbenog) u predstavi „Crnac“ Tatjane Gromače i za ulogu Brata u predstavi „Ljepotica i zvijer“ Jelene J-Zlo Tondini.

Ovogodišnja nagrada za najbolju mušku ulogu kumulativna je. Iz više razloga. Nagrada je to Damiru Orliću za multiple uloge u romanu na daskama, „Crnac“ koji je, eto, ovogodišnja najbolja predstava. A nagrada je i za ulogu Brata u nesvakidašnje pomaknutom komadu „Ljepotica i zvijer“ Jelene J. Zlo Tondini. No, ne bi bilo potpuno niti pošteno ne spomenuti Damirov dugogodišnji tihi rad. Jer, ne sjetiti se uloge u drami Mate Matišića, „Ničiji sin“ značilo bi prešutjeti možda jednu od najboljih Orlićevih kreacija. Ali, nije svaka sezona, da se izrazimo terminologijom kafane iz koje je „Ničiji sin“ djelomično izašao i u koju se je, kao i čemerna nacionalna okolina zaražen anemijom, vratio, berićetna. Stoga, očarani nenametljivošću marljivog, talentiranog i odgovornog radnika, glumca koji tiho traje na daskama ovog teatra kojega su do sada nagrade nepravedno mimoilazile, prepoznajući razine i slojeve njegovih uloga, s veseljem nagrađujemo.
Nadamo se da ovogodiišnja nagrada Damiru Orliću posjeduje i širu, sociološku dimenziju. Ne libimo se naglasiti sljedeće: u svijetu u kojemu se sve više glasaju oni koji nemaju što za reći, susresti osobu u kojoj stanuje toliko skromnosti i glasne tišine, prava je rijetkost. Gledati ga pravi je užitak. Pogotovo uživati u spomenutoj skromnosti i nenametljivosti u komuniciranju itekako složene i umnožene problematike likova za koje mu dodjeljujemo ovogodišnju nagradu.

POSEBNO PRIZNANJE „DR. ĐURO ROŠIĆ“:
ELVIA NACINOVICH za ostvarene uloge Gospođe Ignazije u predstavi „Questa sera si recita a sogetto“/“Večeras improviziramo“ Luigija Pirandella i Judi Allen u predstavi „Amy's View“ (Differenti Opinioni)/“Amy's View (Različita mišljenja) Davida Harea.

Kada se uz apsolutnu relativizaciju vremena, prostora i istine glumac / glumica suoče i s potpunom relativizacijom kazališne ( i van kazališne) forme i smisla, izazovu dojmljivo, jasno i glasno - ali bez buke - umiju odgovoriti samo najdarovitiji. Uz talent, potrebni su, u takvoj situaciji nestanka svih kategorija univerzalnoga, i dobra doza smjelosti, originalnosti ali i empatije. Uz – jasno, ključno i možda najteže - nužan odmak od sebe.
Upravo je dvama uvjerljivim odgovorima na izazov svekolikoga nedostatka ikakvoga uporišta bilo u realnome bilo u fiktivnome – jer oboje je relativno a možda i sasvim besmisleno – ove sezone posebno priznanje zaslužila Elvia Nacinovich. Premda u potpuno različitim kazališnim kontekstima – što uspjeh čini još potpunijim – Gospođa Ignazia i Judi Allen u vještoj, nimalo izvještačenoj izvedbi Elvije Nacinovich uspijevaju pronaći središte kruga kojega opisuju sve kontradiktornosti stvarnosti i fikcije te u tome središtu stati pred publiku i obratiti joj se čak i kada su poljuljani temelji svekoliko teatarskoga: od pozornice do gledališta, od teatra kao forme do umjetnosti kao smisla. Takav je uspjeh, u kazališnoj ali i životnoj situaciji nedostatka ikakvoga jamčenoga oslonca, maestralno ostvarenje Elvije Nacinovich i samim time temelj za nagradu. Ona nam je svojim ostvarenjima Ignazije i Judi poručila koliko voli glumu a mi joj ovom nagradom uzvraćamo da – da' – volimo kazalište. Još jednom, emocije bivaju iskupom, bivaju oprostom svih nas. I svima nama.

RICONOSCIMENTO SPECIALE DOTT. ĐURO ROŠIĆ
per le interpretazioni particolari proposte nel corso della Stagione 2008/2009
del Teatro Nazionale Croato Ivan pl. Zajc di Fiume a ELVIA NACINOVICH
per il personaggio della Signora Ignazia nello spettacolo „Questa sera si recita a soggetto“ di L. Pirandello e il personaggio di Judi Allen nello spettacolo „Amy's view/Differenti opinioni“ di David Hare.

Il confronto con l’assoluta relativizzazione del tempo, dello spazio, della verità, come la relativizzazione della forma, dentro e fuori all’ambito teatrale, rappresenta una sfida per qualsiasi attore/attrice. Solo gli attori di maggior talento hanno la capacità di raccoglierla, riuscendo ad imporre in modo chiaro e netto, ma con grande sobrietà, la loro particolare visione del mondo. Quando ci si trova a rapportarsi con la scomparsa di tutte le categorie dell’universale, è necessario possedere, oltre al talento, anche una buona dose di compostezza, originalità ed empatia. Ovviamente, fondamentale, e questa è forse la cosa più difficile, sarà riuscire staccarsi dal proprio io per comprendere l’altro da sé.
A raccogliere questa sfida, in ben due occasioni in cui non vi era la possibilità di trovare dei punti di riferimento sia nel mondo reale sia in quello della finzione teatrale – perché entrambi rappresentano dei concetti relativi e dei nonsensi – è stata in questa stagione Elvia Nacinovich che ha meritato un riconoscimento speciale. Pur muovendosi in due contesti teatrali assolutamente diversi – e ciò accresce maggiormente il valore del suo successo – Elvia Nacinovich, interpretando in modo decisamente non convenzionale i personaggi della Signora Ignazia e di Judi Allen, è riuscita a trovare l’essenza del complesso meccanismo attorno al quale ruotano le tante contraddizioni che legano la realtà alla finzione. Avendo la coscienza di essere al centro di questo meccanismo, Elvia Nacinovich ha saputo affrontare il suo pubblico e confrontarsi con esso, anche nei momenti in cui sembrava che le fondamenta stesse di ciò che rappresenta il teatro venissero a mancare: il rapporto che lega il palcoscenico alla platea e il teatro come forma all’arte in quanto significato. La grandezza dell’interpretazione di Elvia Nacinovich sta nella sua capacità creare i suoi personaggi, senza poter contare su dei riferimenti concreti sia nel mondo del teatro che nella vita reale. Con la sua interpretazione di Ignazia e di Judi, Elvia ci fa capire quanto lei ami recitare; con questo premio noi le vogliamo dire sì, sì, noi amiamo il teatro! Ancora una volta le emozioni rappresentano la rivincita, la catarsi di tutti, per tutti noi.

POKROVITELJ NAGRADA
HNK IVANA PL.ZAJCA RIJEKA

SKICE U POVODU 35 GODINA UMJETNIČKOG RADA ZRINKE KOLAK-FABIJAN I ZDENKA BOTIĆA

Svojim su iznimnim glumačkim kreacijama dramski umjetnici, prvaci kazališta, Zrinka Kolak-Fabijan i Zdenko Botić obogatili riječku kazališnu scenu, štoviše u 35 godina umjetničkog rada ostvarili su nezaboravne uloge koje će živjeti u kolektivnoj memeoriji gledatelja koji ih godinama prate.

Ulogama Babe i Dede u predstavi „Opća bolnica“ Hriste Bojčeva u režiji Matjaža Latina obilježit će tu veliku obljetnicu, a nakon predstave uslijedit će i svečana proslava.
Vukovaračanka s adresom u Rijeci Zrinka Kolak- Fabijan odmah je po ulasku u riječki teatar tj. u ansambl Hrvatske drame 1972. godine osvojila publiku i kritiku svojom glumačkom pojavom. Već 1975. dobiva nagradu UDUH-a za ulogu Janje u predstavi „Hitler u partizanima“ a godinu poslije Diplomu za popularnost Večernjeg lista. Nizom sjajno interpretiranih velikih i malih uloga, od uloge Solange u „Sluškinjama“ (1984.) preko Karmele u „Duhima“ (1997.) do uloge Tilde u „Velikoj Tildi“ (2000.) za koju je nagrađena Nagradom Hrvatskog glumišta za najbolje ostvarenu žensku ulogu, Zrinka Kolak-Fabijan dokazala se rasnom teatarskom glumicom.
Mnogi kritičari kroz gotovo četiri desetljeća Zrinkine pojavnosti na sceni isticali su njezinu glumačku maestralnost. Tako je kritičarka Tajana Gašparović za njezinu ulogu Karmele napisala: “Zrinkina je Karmela savršeno funkcionirala- kretanje, glas, mimika, sve je odavalo „vrah od ženi, najveću kritikonu va meste.““
Ta izuzetna glumica 2004. godine odlazi iz Hrvatske drame riječkog HNK te prihvaća mjesto ravnateljice riječkoga Gradskog kazališta lutaka. Bila je to, pokazat će vrijeme, izvrsna odluka pa tako Zrinka Kolak – Fabijan danas uspješno odrađuje drugi mandat u Lutkarskom kazalištu.

U proteklih tridesetak godina svojim je ulogama, iznimnim umjetničkim kreacijama, Zdenko Botić pokazao svestrani glumački talent potreban za iznošenje na scenu i najzahtjevnijih rola. Veliku glumačku energiju koju posjeduje Zdenko Botić i danas, prepoznali su odmah na početku njegove karijere u riječkom kazalištu kolege i kritičari. Stalni član Hrvatske drame HNK Ivana pl. Zajca postaje 1972. godine. Dvije godine kasnije,1974., ulogama Vadiusa i Bilježnika u Molièreovim „Učenim ženama“ privlači pozornost kritičara Novog lista Miroslava Čabrajca koji tada piše: .. najviši domet spektakla je kreacija Zdenka Botića: on je gestom, pozom, maskom, glasom, karikiranjem ispunio mjeru koja se zove poezija komike.“ Pokazao je, očito je, već tada Zdenko Botić kako se od njega mogu očekivati nezaboravne i neponovljive uloge. A upravo takve je ostvario primjerice u „Komšiluku naglavačke“ ulogom Đuke koja mu je donijela 2003. godine Nagradu hrvatskog glumišta za najbolju mušku sporednu ulogu ili u „Zločinu i kazni“ gdje je ulogu Porfirija Petrovića, istražnog suca „psihološki minuciozno postavio, sa životnom punoćom, ali i s transcendentalnom oreolom lika koji stoji u međuprostoru, između pronicljivog demona i pomalo sarkastičnog anđela čuvara.“ (Hrvoje Ivanković, „Juatrnji list“)
Godine 2001. Zdenko Botić nagrađen je Nagradom „Fabijan Šovagović“ na 8. Festivalu glumca za najbolje glumačko ostvarenje za ulogu Antuna Svinjarevića u predstavi C.Goldonija „Oštarica“.
Iz bogate biografije istaknimo kako je Zdenko Botić tri godine (od 1982. do 1985.) bio direktor Pionirskog kazališta u Rijeci gdje je režirao nekoliko predstava („Zeko, zriko i janje“, „Pozdravi nekog“, „Dva vjedra vode“).
I Zrinka Kolak- Fabijan i Zdenko Botić diplomirali su na zagrebačkoj Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu.

TRADICIONALNI BOŽIĆNI KONCERT RIJEČKOG KAZALIŠTA I OVE GODINE NA TRSATU

Tradicionalni Božićni koncert zbora Opere HNK Ivana pl. Zajca održat će se prvi put u dvorani Pastoralnog centra „Aula Ivana pavla II“ koja se nalazi u sklopu Svetišta Majke Božje Trsatske. Koncert je na programu u subotu, 19. prosinca 2009. u 19,30 sati.

Pod ravnanjem maestra Igora Vlajnića zbor Opere riječkog Kazališta u božićno raspoloženje uvest će nas pjesmom „Koleda“ Tomislava Uhlika, poznatog hrvatskog skladatelja i dirigenta. Potom će uslijediti Misa Criolla argentinskog kompozitora Ariela Ramireza iz 1964. godine. Misa Criolla jedna je od prvih argentinskih misa komponiranih u nacionalnom idiomu, a Ariel Ramirez u Misi ne samo da je koristio jezik svoje domovine već i argentinske glazbene ritmove. Dio glazbe izvodi se i na instrumentima tipičnima za Argentinu. Najveću popularnost toj misi, posvećenoj argentinskim Kreolima poznatijima pod nazivom Gringosi, donio je tenor José Carreras koji je Misu snimio na svojemu nosaču zvuka prodanom u milijunskim tiražama 1988. godine. U riječkoj izvedbi te Mise solistički će se predstaviti mladi tenor riječke Opere Marko Fortunato.
Uz to, na programu je i tradicionalna španjolska božićna pjesma „Dime niño“ te Psalam 150 židovskog kompizitora Louisa Lewendowskog. Hvalospjev Bogu Psalam 150, jedan je od najdražih duhovnoj tradiciji „starije braće“ Židova. Riječki Zbor Opere pjevat će ga na hebrejskom jeziku, a autor glazbe Lewendowski (1821.-1894.) skladaoje brojne psalme, pjesme, kantate ali i simfonije.
Neke od najpoznatijih hrvatskih božićnih pjesama poput „Oj pastiri“ i „Veselje ti navješćujem“ također će biti izvedene te večeri u Dvorani Pastoralnog centra „Aula Ivana Pavla II“ a sve će zaključiti nezaobilazna Gruberova „Tiha noć“.
Ulaz na koncert je slobodan.

POTPISAN UGOVOR SA ZAGREBAČKOM BANKOM O GENERALNOM POKROVITELJSTVU KAZALIŠNE SEZONE 2009./2010.

U riječkom HNK Ivana pl. Zajca u nazočnosti riječkoga gradonačelnika Vojka Obersnela svečano je potpisan sponozorski ugovor sa Zagrebačkom bankom, generalnim pokroviteljem sezone riječkog HNK Ivana pl. Zajca. Ugovor su potpisali intendantica riječkog Kazališta Nada Matošević Orešković i direktorica Regionalnog centra Kvarner Zagrebačke banke Gordana Žulj.

Suradnjom ovih dviju institucija dugogodišnje tradicije i stalnom težnjom profesionalnom i poslovnom napretku dodatno će se učvrstiti snage za ulaganje u kulturni život i razvoj Rijeke i regije.
„Za riječki HNK Ivana pl. Zajca ovo je iznimno važna i dobrodošla suradnja posebice u ovim teškim vremenima“, istaknula je intendantica Nada Matošević Orešković podsjećajući kako je suradnja sa Zagrebačkom bankom započetka u prošloj sezoni. Direktorica Regionalnog centra Kvarner Gordana Žulj kazala je kako je potpora riječkom Kazalištu logična budući da je Zagrebačka banka važan dio ukupnog razvoja grada Rijeke i njezine okolice.
Potpisivanju ugovora nazočio je i riječki gradonačelnik Vojko Obersnel koji je tom prigodom rekao: „Vjerujem kako će ovaj vrijedan sponzorski ugovor pomoći riječkom teatru da njihove produkcije kako kvantitativno tako i kvalitativno ostanu na visini na koju je riječka publika navikla“.

Poliklinika Medico, pokrovitelj „Opće bolnice“ obilježila kraj uspješne poslovne godine

Tužna komedija „Opća bolnica“ Hriste Bojčeva, u režiji Matjaža Latina i izvedbi Hrvatske drame održana je za poslovne partnere i prijatelje Poliklinike Medico, ponosnog pokrovitelja predstave. Prije početka predstave publici se obratila intendantica riječkog HNK Ivana pl. Zajca Nada Matošević Orešković riječima: „Kao što je Poliklinika Medico ponosni pokrovitelj predstave „Opće bolnice“ tako je i riječko Kazalište ponosno što uza sebe ima ovog partnera. Za riječko Kazalište ovo je iznimno važna suradnja. Svojim uspješnim poslovanjem, u sezoni se producira 13 premijera i do 10 koncerata, riječki HNK Ivana pl. Zajca važan je dio kulturnog života ovoga grada, ali i cijele regije. Stoga, imati partnera koji u ovim nimalo lakim vremenima doprinosi boljim produkcijskim uvjetima nije mala stvar“.

„Ova je zdravstvena ustanova uspostavila partnersku suradnju s riječkim HNK Ivana pl. Zajca s ciljem doprinosa razvoju lokalne zajednice ulaganjem u edukaciju, unapređenje zdravstva i kulturu“, istaknuo je ravnatelj Poliklinike Medico Vladimir Mozetič prije početka predstave dodavši: „Ovom predstavom slavimo kraj vrlo uspješne poslovne godine za Polikliniku Medico koju će obilježiti skorašnje preseljenje u nove prostore. Naš novi zdravstveni kompleks prostirat će se na 2.200 četvornih metara u Agotićevoj ulici u Rijeci, a rezultat je investicije u vrijednosti od 66 milijuna kuna švicarske Bâloise grupe u čijem sastavu poslujemo“.
Burnim pljeskom nagrađeni su glumci predstave „Opća bolnica“ kojima su uručeni i prigodini darovi Poliklinike Medico. Istaknutim dramskim glumcima, prvacima kazališta Zrinki Kolak- Fabijan i Zdenku Botiću koji tom predstavom obilježavaju 35 godina umjetničkog rada, ravnatelj Poliklinike Medico Vladimir Mozetič osobno je uručio vrijedan dar. Riječ je o kartici Poliklinike Medico kojom se ostvaruju pogodnosti pri korištenju usluga te zdravstvene ustanove. Kartica je, dodajmo, zajednički proizvod Poliklinike Medico i Poliklinike Nemetova.
Na predstavi za poslovne partnere i prijatelje Poliklinike Medico bili su i mnogobrojni ugledni gosti poput predsjednika Uprave Basler osiguranja Zagreb Martina Kampika, generalnog direktora prodaje i člana Uprave Basler osiguranje Zagreb Bruna Dobronića, predsjednice Uprave Basler životno osiguranje Monike Brzović, ravnatelja Poliklinike Nemetova Egidija Ćepulića, zamjenika riječkoga gradonačelnika Željka Jovanovića, zamjenika primorsko-goranskog župana Vidoja Vujića, direktora Jadran Galenskog laboratorija Ive Usmijana.
Nakon završene predstave, mnogobrojni gosti nastavili su se družiti na domjenku u foyeru riječkog HNK Ivana pl. Zajca.

Ponosni pokrovitelj predstave „Opća bolnica“

NOVOGODIŠNJI KONCERTI „OPERETA, OPERETA...“

Pred kraj godine, u riječkom HNK Ivana pl. Zajca na programu su, naravno, popularni Novogodišnji koncerti za koje se uvijek traži ulaznica više.
Koncerti su u riječkom HNK Ivana pl. Zajca na programu u ponedjeljak, 28., u utorak, 29. i srijedu 30. prosinca 2009. svi s početkom u 20 sati. Orkestrom Opere riječkog Kazališta ravnat će maestra Nada Matošević, a solistički će nastupiti riječka operna diva, sopranistica Olga Kaminska te mlada, izvrsna sopranistica riječke Opere Vanja Zelčić.
Na programu uvijek atraktivnih koncerata ove su godine većim dijelom operete. I to one bečke.

U predblagdansko raspoloženje uvest će nas uvertira iz Straussove operete „Šišmiš“ a potom će ariju Adele iz iste operete pjevati Vanja Zelčić a ariju Rosalinde Olga Kaminska.
U prvom dijelu koncerta nastavit će se Straussovom polkom „Tik-Tak“ i valcerom „Vino, žene i pjesma“ a završiti operetnom uvertirom „Laka konjica“ Franza von Suppéa, jednog od vodećih skladatelja bečke operete druge polovice 19. stoljeća.
Drugi dio koncerta obiluje djelima Johanna Straussa koji je klasičnu bečku operetu glazbeno obogatio i doveo do njenog vrhunca. . Sve će početi Straussovom uvertirom opereti „Barun Ciganin“, nastaviti s Arditijevim „Poljupcem“, ubrzati s „Aninom polkom“ Johanna Straussa. Potom ćemo uživati u Viljinoj pjesmi iz operete „Vesela udovica“ Franza Lehara u izvedbi Olge Kaminske. No tu nije kraj. Valceri „Ubrzavanja“ i „Galop razbojnika“, polke „Molim lijepo“ i „Brbljavica“ također su na programu drugog dijela koncerta.
Sve će zaključiti već nezaobilazni Straussov „Na lijepom plavom Dunavu“ i „Radetzky marš“ Straussa starijeg.
Nakon Novogodišnjeg koncerta, HNK Ivana pl. Zajca i ugostiteljski kompleks Terminal pozivaju Vas na nastavak blagdanskog druženja u ugodnom ambijentu uz prekrasan pogled na grad Rijeku.

POPULARAN KONCERT FILMSKE GLAZBE „ZVJEZDANA PRAŠINA“

Ako volite filmove i volite filmsku glazbu onda koncert naslovljen „Zvjezdana prašina“, koji je na programu u subotu 9. siječnja 2010. godine s početkom u 20 satiu riječkom HNK Ivana pl. Zajca, nikako ne smijete propustiti. Pod dirigentskim palicama Igora Vlajnića i legendarnog saksofonista Josipa Pepija Forembachera riječki orkestar Opere riječkog Kazališta i Big Band Josipa Forembachera svirat će glazbu koja je odavno postala dio kolektivne memorije.„Zvjezdana prašina“ nam donosi, među ostalim, neke od svjetski najpopularnijih i najizvođenijih melodija iz broadwayskih mjuzikla i celuloidnih uradaka 20. stoljeća.

U prvom dijelu koncerta slušat ćemo, primjerice, djelo „Les Parapluies de Cherbourg“/“Cherbourški kišobrani“ iz istoimenog filma iz 1964. godine, kompoziciju istaknutog francuskog skladatelja Michela Legranda. Publika će uživati i u jazz standardima poput „Autumn in NewYork“ Vernona Dukea iz 1934. godine iz mjuzikla „Thumbs up“. Tijekom vremena ta je pjesma doživjela bezbroj verzija, a pjevali su je glazbenici poput Franka Sinatre i Joa Stafforda. „Orange blossom special“ smatra se najpoznatijom violinskom melodijom 20. stoljeća i često se naziva „The special“. Njezin je autor Ervin T. Rouse i napisao ju je 1938. godine. Spomenimo i popularnu pjesmu Colea Portera „Night&Day“ iz mjuzikla „Gay Divorce“.
Drugi dio koncerta rezerviran je, među ostalim, za neke od najpopularnijih filmskih melodija od „Moon River“ H. Mancinija iz filma „Doručak kod Tiffanyja“ preko Rodgersovog „Sound of music“ iz filma „Moje pjesme, moji snovi“ do hita „As time goes by“ M. Hupfelda iz legendarne „Casablance“.
Solisti na koncertu su: harfistica Diana Grubišić Ćiković, Josip Forembacher na tenor saksofonu, alt saksofonist Tonči Trinajstić, trubač Marin Perišić,

trombonisti Marijan Orešković, Tomislav Koprivčević, Zoran Smoković i Petar Tepšić te violinist Romeo Drucker i pijanistica Ella Veselin. Koncert majstor je Romeo Drucker a inspicijentica Vesna Marinac. Sve aranžmane potpisuje Josip Forembacher.

GENERALNA PROBA KONCERTA „ZVJEZDANA PRAŠINA“ OTVORENA ZA DJECU I MLADE

Generalna proba koncerta filmske glazbe „Zvjezdana prašina“ koji donosi melodije iz nekih od najpoznatijih filmskih priča 20. stoljeća otvorena je za djecu i mlade.

Naime, riječki HNK Ivana pl. Zajca odlučio je da i nakon prosinca nastavi s darivanjem. Stoga pozivamo sve mališane i tinejdžere da dođu na generalnu probu koncerta filmske glazbe „Zvjezdana prašina“ u subotu, 9. siječnja 2010. godine u 11 sati i upoznaju orkestar odnosno instrumente koji ga čine: 3 flaute, 2 oboe, 3 klarineta, 4 roga, 2 trube, 4 trombona, harfu, timpane, udaraljke, gitaru, 7 prvih violina, 6 drugih violina, 4 viole, 4 čela, 2 kontrabasa, saksofon, bubnjeve i sve to na velikoj pozornici HNK Ivana pl. Zajca.
Ulaznice se mogu rezervirati od 31. siječnja 2009. na Blagajni kazališta na telefon +385.51.337.114. a podignuti 8. siječnja 2010. od 9,30 do 12,30 sati.
Ne propustite ovu jedinstvenu priliku! Uživajte u dobroj glazbi koju garantira orkestar Opere HNK Ivana pl. Zajca i Big Band legendarnog saksofonista Josipa Pepija Forembachera.

ODRŽANA PRIMOPREDAJA DONACIJE CENTRU ZA AUTIZAM U RIJECI

Kupnjom ulaznica za predstavu za djecu „Pčelica Maja“ Brune Bjelinskog pod ravnanjem maestra Igora Vlajnića i u režiji Ivana Lea Lema, 5. prosinca 2009. godine riječke tvrtke sudjelovale su u humanitarnoj akciji prikupljanja sredstava za uređenje Centra za autizam u Rijeci.

Humanitarnu akciju za uređenje Centra za autizam organizirao je riječki HNK Ivana pl. Zajca uz potporu Grada Rijeke a u akciji je sudjelovalo osam riječkih i hrvatskih tvrtki (Rijekatekstil Domus d.d., Čistoća d.o.o.,Rijekapromet, Vodovod i kanalizacija, festival Opatija, Allianz d.d., Turistička zajednica Grada Rijeke, Hrvatski telekom), Udruga „Gromišćina zemja“, Čavle te građani (građani Šoić, Medanić, Škrtić, Khan, Bračanov, Jajac, Šepić, Gallovich, Biondić, Vojasinović, Herc, Rešković, Jelača, Radinić, Mjednjak, Katarina Štambuk, Eillen, Rukavina, Babić, Vrh, Hero, Ferić, Franković, Klai, Matak, Žužulić, Valić, Blažić, Benja, Drpić, Jardas, Randelj, Rakvin, Padovan, Matić, Drnjević, Krsnik, Misimović, Grdić, Modrić, Ševerdija, Jančić, Vukelić, Franjo, Komlenić, Lukić, Pogorelić, Pejić, Trtanj, Vodopija, Milošević, Milković, Koraza, Lendić, Gruden, Vuković, Županović, Germin, Cegledi). Tom humanitarnom akcijom prikupljeno je 20.000 kuna a najveći pojedinačni donator je riječka tvrtka Rijekatekstil Domus.
Donaciju je v.d. predstojnice podružnice riječkog Centra za autizam Barbari Brezac Benigar predala intendantica HNK Ivana pl. Zajca Nada Matošević Orešković.
Svečanoj primopredaji prisustvovao je i riječki gradonačelnik Vojko Obersnel, koji je tom prigodom istaknnuo da je hvalevrijedna akcija dokaz socijalnoj osjetljivosti i spremnosti na pomoć onima kojima je pomoć potrebna. S druge strane v.d. predstojnice podružnice riječkog Centra za autizam Barbara Brezac Benigar zahvalila se intendantici riječkog Kazališta Nadi Matošević Orešković što je inicirala tu humanitarnu akciju kao što je uputila i zahvalu komercijalnoj direktorici Rijekatekstila Domus Ivanki Pavičić.
Uz to, Barbara Brezac Benigar uputila je riječi pohvale riječkom gradonačelniku nazvavši ga anđelom čuvarom jer je upravo zahvaljujući Gradu Rijeci Centar za autizam dobio novu zgradu čije je građevinske radove i financirao. „Ova sredstva će nam itekako dobro doći za namjensko i funkcionalno uređenje novih prostorija za potrebe autistične djece i odraslih“, zaključila je Brezac Benigar.
„Vjerujem kako ćemo ovom donacijom pridonijeti kvalitetnijem radu riječkog Centra za autizam i učiniti boravak autistične djece u tom centru ljepšim“, proručila je intendantica Nada Matošević Orešković, a poznata donatorica Ivanka Pavićić osvrnula se na brojne ovogodišnje donacije Rijektekstila Domusa poručivši kako je uvijek spremna pridružiti se humanitarnim akcijama za pomoć djeci.
Primopredaju su prisustvovali i poslovna ravnateljica HNK Ivana pl. Zajca Ana Lučić i predsjednica Udruge za skrb autističnih osoba Rijeka Lidija Penko.