Zbog smrtnog slučaja u obitelji Žarka Radića, koji u komediji "Magarac" Georgesa Feydeaua tumači glavnu ulogu (Ratko Pulastrić), došlo je do izmjena u repertoaru HNK Ivana pl. Zajca Rijeka za ponedjeljak i utorak. Umjesto "Magarca" pretplatnici ciklusa SP u ponedjeljak, 30. siječnja u 19.30 sati moći će pogledati balet "Ljubav i samoća" Gagika Ismailiana, koji će na programu biti i u utorak, 31. siječnja u 19.30 sati za pretplatnike ciklusa M1 a. Ulaznice za obje predstave također će biti u slobodnoj prodaji, s tim da se za 31. siječnja mogu kupiti samo ulaznice za balkon.

Svi oni koji su kupili ulaznice za Feydeauovog "Magarca" povrat novca mogu zatražiti do 10. veljače na blagajni Kazališta u Verdijevoj 5 a ili zamijeniti ulaznice za predstavu u drugom terminu.

U sklopu zagrebačkog ciklusa "Pianofortissimo" u utorak, 24. siječnja u 20 sati u HNK Ivana pl. Zajca Rijeka bit će održan Simfonijski koncert orkestra Opere. Dirigentica je Nada Matošević, a solisti su Ivan Skrt, Kristina Bjelopavlović i Pavica Gvozdić. Na programu su  2. koncert za glasovir i orkestar u c-molu, op. 18, jedna od  kultnih skladbi koja je proslavila Sergeja Vasiljeviča Rahmanjinova, zatim Koncert za glasovir i orkestar u A-duru, KV 414 Wolfganga Amadeusa Mozarta. te 1. koncert za glasovir i orkestar u e-molu, op. 11, Frederica Chopina.

IVAN SKRT rođen je 1981. u Šempetru blizu Gorice (Slovenija). Glazbeno školovanje počeo je u glazbenoj školi u Novoj Gorici u klasi prof. Milene Židanik Vuga. Posjet Sijavuša Gadžijeva (bivšeg docenta Specijalne škole za mlade talente na konzervatoriju "P. I. Čajkovski" u Moskvi) Sloveniji otvorio  je Skrtu nove vidike, te je on u ljeto 2005. diplomirao na Moskovskom državnom konzervatoriju "P. I. Čajkovski". Osvojio je niz nagrada na slovenskim i međunarodnim natjecanjima, a posljednjih godina intenzivno koncertira.

KRISTINA BJELOPAVLOVIĆ rođena je u Zagrebu 1983. Godine 2003. diplomirala je glasovir u klasi prof. Sretne Meštrović i sada je na poslijediplomskom studiju u klasi prof. Marine Ambokadze na Muzičkoj akademiji u Zagrebu (područni odjel Rijeka). Svoje pijanističko umijeće potvrdila je i nagradama na brojnim natjecanjima.

PAVICA GVOZDIĆ (1937.) jedna od najistaknutijih hrvatskih pijanistica, diplomirala je i magistrirala u razredu prof. Svetislava Stančića na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji. Potom je studirala kod prof. Magde Tagliaferro u Parizu. Laureat je pijanističkog natjecanja u Münchenu, kao i Natjecanja "Magda Tagliaferro", gdje je nagrađena posebnom nagradom "Maurice Dandelot". Među mnogim nagradama i priznanjima koje je primila u domovini valja istaknuti nagrade "Vladimir Nazor", "Josip Slavenski", "Milka Trnina", "Orlando" i "Marul".

Pavica Gvozdić je redovna profesorica na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji, te gostujuća profesorica majstorskih tečajeva na više sveučilišta i konzervatorija u Kanadi, na Kubi, u Portugalu i u Japanu. Nastupala je u najvećim europskim glazbenim središtima, u Kanadi, Japanu i mnogim drugim državama, svirajući recitale te nastupajući s najuglednijim orkestrima i dirigentima, kao što su Lovro pl. Matačić, Antonio Janigro, Milan Horvat, Kurt Sanderling, Leopold Hager, Carlo Zecchi i dr.

NADA MATOŠEVIĆ (1971.) za interpretaciju IV. simfonije P. I. Čajkovskog sa Simfoničarima RTV Slovenije 1992.  nagrađena je univerzitetskom Prešernovom nagradom. Godine 1991. osniva Komorni orkestar "Pro arte" gdje djeluje kao umjetnička voditeljica i dirigentica. Od 1995. do 1997. djeluje kao asistent profesora Antona Nanuta na Akademiji za glasbo u Ljubljani. Godine 1997. ulazi u angažman riječke Opere kao dirigent i zborovođa, a 1998. postaje v.d. ravnateljice riječke Opere. Od 1997. honorarno predaje na Područnom odjelu zagrebačke Muzičke akademije u Rijeci, te djeluje i kao asistent umjetničkog vođe (maestra Antona Nanuta) Slovenskog okteta. Od 1998. djeluje kao stalni gost dirigent orkestra "Filarmonica di Udine", a od 1999. kao dirigent HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci. Od 6. svibnja 2001. umjetnička je ravnateljica novoosnovane Riječke filharmonije. Dobitnica je godišnje Nagrade grada Rijeke za 2001.  Od 2004. ravnateljica je Opere HNK Ivana pl. Zajca.

Dražen Šokčević Ariella Reggio u komediji "Zente refada" premijerno prikazanoj na prošlogodišnjim "Riječkim ljetnim noćima"

Dramma Italiano / Talijanska drama Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka u suradnji sa Židovskom općinom Rijeka i Zajednicom Talijana Rijeka, u produkciji kazališta "La Contrada" iz Trsta, predstavit će u subotu, 14. siječnja, u 19 sati u svečanoj dvorani Zajednice Talijana (Uljarska ul. 1/II) monodramu "Rose" Martina Shermana u interpretaciji poznate tršćanske glumice Arielle Reggio. Ulaz je slobodan.

Glavna junakinja ove monodrame je starija Židovka, koja se prisjeća prošlosti i godina provedenih u varšavskom getu, kao i teških dana u koncentracijskom logoru. Režiju potpisuju Mario Licalsi i Sabrina Morena, dok je scenografiju osmislila Andrea Stanisci. Predstavljanjem ove izuzetno emotivne i profinjene predstave u Rijeci, Talijanska drama želi na svoj način iskazati poštovanje riječkoj Židovskoj općini i cijelom židovskom narodu, te dostojno obilježiti Dan sjećanja na žrtve holokausta.

Povodom četrdeset godina umjetničkog rada maestra Miroslava Homena u petak, 13. siječnja 2006. u 19.30 sati u HNK Ivana pl. Zajca bit će održana svečana izvedba opere "Rigoletto" Giuseppea Verdija. Dirigirat će maestro Homen, režiju potpisuje Zlatko Kauzlarić Atač, a sudjeluju Sergej Kiselev, Tomislav Bekić, Olga Šober, Siniša Štork, Anđelka Rušin, Ariana Bossi, Ivica Šarić, Robert Kolar, Davor Lešić, Dario Berčić, Vanja Kruljac, Vendi Pogorelić.

Godine 1998. maestro Miroslav Homen primio je Nagradu "Milka Trnina" Hrvatskog društva glazbenih umjetnika za ravnanje operom "Rigoletto" u izvedbi Opere HNK Ivana pl. Zajca Rijeka. Premijera je održana u listopadu 1996. Predstava je dobila nagrade hrvatskog glumišta u kategorijama: najbolja predstava u cjelini i najbolja umjetnička ostvarenja u operi (Olga Šober za ulogu Gilde i Ante Ivić za ulogu vojvode od Mantove). Za vrhunska dostignuća u 1996., za ulogu Gilde, Šober je nagrađena i Nagradom "Milka Trnina".  

Miroslav Homen rođen je u Dubrovniku 1940. godine. Muzičku akademiju, odsjek za kompoziciju i dirigiranje, završio je u Sarajevu 1966. Iste je godine postao dirigent sarajevske Opere i baleta. Od 1971. bio je honorarni suradnik Muzičke akademije za predmete zbor i zborno pjevanje, a od 1986. izvanredni je profesor za studij opernih uloga i korepeticiju opere. Bio je redovni gost dirigent Sarajevske filharmonije i Orkestra RTV Sarajevo. Od 1988. do 1990. bio je direktor sarajevske Opere i Sarajevske filharmonije. Trideset je godina bio dirigent studentskog zbora "Slobodan Princip Seljo" iz Sarajeva s kojim je osvajao prve nagrade na međunarodnim natjecanjima u Italiji i Engleskoj. Kao gost dirigent nastupio je u svim kazališnim kućama bivše Jugoslavije i u mnogim europskim zemljama, a danas dirigira na pozornicama Hrvatske te Bosne i Hercegovine. Godine 1992., za vrijeme rata, dolazi u Rijeku, u Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca gdje preuzima posao dirigenta. Bio je ravnatelj Opere (1993./94.), a šef dirigent je do danas. Već 1998., nakon završetka rata, postavlja prvu poratnu opernu premijeru u Sarajevu, Puccinijevu "Toscu", potom 1999. i Verdijeva "Trubadura", a 2000. praizvedbu prve bosanske opere "Hasanaginica" Asima Horozića te u ožujku 2001. Verdijev "Krabuljni ples". Osim dirigiranjem kontinuirano se bavi i simfonijskom djelatnošću.