Od 7. do 16. srpnja u gradskom kazalištu Umag bit će održan sedmi po redu Međunarodni festival komornog teatra "Zlatni lav". Moto ovogodišnjeg festivala je "Grad anđela, drugi čin: Moć dobra". U službenom off programu "Garibaldi stage", koji se održava od 8. do 15. srpnja, u konkurenciji za Grand Prix nastupit će ulična kazališta, radionice, grupe i performeri iz Hrvatske, Italije, Slovenije, Austrije, Nizozemske, Francuske, Kine i Zimbabwea.

U čast laureata, izvan konkurencije, 16. srpnja u 22 sata bit će izvedena predstava "Delitto all'isola delle capre" ("Zločin na kozjem otoku") Talijanske drame HNK Ivana pl. Zajca. Režiju potpisuje Damir Zlatar Frey, a uloge tumače: Andreja Blagojević, Elena Brumini, Rosanna Bubola i Mirko Soldano.

Andreja Blagojević dobitnica je nagrade "Fabijan Šovagović" za najbolju žensku ulogu (Agata u "Delitto all'isola delle capre"), dok je za najbolju mušku ulogu na 13. festivalu glumca nagrađen Mirko Soldano (Angelo). Drama Uga Bettija "Delitto all'isola delle capre" velik uspjeh postigla je i na ovogodišnjem "Festivalu malih scena". Elena Brumini za ulogu Silvije osvojila je nagradu za najbolju mladu glumicu, Damir Zlatar Frey nagrađen je za scenografiju, dok je autor glazbe  Hrvoje Crnić Boxer dobitnik nagrade za najbolju scensku glazbu. (K. B.)

Prihod od predstave "Mirisi, zlato i tamjan", najveće uspješnice prošlogodišnjih "Riječkih ljetnih noći", koja će u portiću na Kantridi biti izvedena 5. srpnja u 21 sat, namijenjen je obitelji Sverić čija drama ovih dana zgražava javnost. Naime, Kristijan, Maša i njihov trogodišnji sinčić Sandi, deložirani su 6. lipnja nakon što je Kristijanova maćeha Zrinka Sverić dobila sudski spor. S obzirom da je Kristijan vlasnik 1/3 stana, te da se radi o obitelji koju život nije mazio,  ovaj slučaj mnoge je ražalostio i još jednom potaknuo na razmišljanje da je pravda uistinu slijepa.

- HNK Ivana pl. Zajca i na ovaj način pokušava živjeti sa svojim gledateljima, onima koji su to danas i onima koji će to tek postati, a jedan od tih budućih gledatelja je, nadamo se i mali Sandi, izjavila je Mani Gotovac, intendantica riječkog HNK-a, na konferenciji za novinstvo održanoj 8. lipnja povodom nagradne igre koju će upriličiti Društvo pokrovitelja HNK Ivana pl. Zajca.

Na otvorenju "Riječkih ljetnih noći 2006" Kazalište će za Sandija, kojem će ovaj tragičan događaj zasigurno ostati u sjećanju, pripremiti posebno iznenađenje. Također će biti raspisan natječaj za dramski tekst na temu tog potresnog događaja, a bit će izveden na sceni Zajc off.

Nema te bolesti koju čovjek ne može pobijediti uz podršku dragih ljudi i s osmijehom na licu, kaže Maja Kuljiš u svojoj pjesmi "Životna scena", posvećenoj Galianu Pahoru, kazališnom prvaku i ravnatelju Hrvatske drame, čovjeku koji će svojim osobnim iskustvom zacijelo nadahnuti mnoge. U svom obraćanju gospodinu Pahoru, Maja je zapisala:

Poštovani gospodin Galiano Pahor!

Potaknuta Vašom iskrenošću i hrabrošću prilikom intervjua za brojne medije, a u svezi Vaše bolesti obraćam Vam se ovim putem. Nadam se da se nećete ljutiti što sam si uzela toliku slobodu da Vam se obratim. Moje ime je Maja Kuljiš, imam 25 godina i kćerka sam dr. Lovrović Kuljiš Biserke i Kuljiš Tea. Inače sam studentica upravnog prava no u slobodno vrijeme pišem pjesme. Jako Vas cijenim kao čovjeka i glumca, osebujnog glasa i istančanog glumačkog senzibiliteta, koji me posebno oduševio u predstavi "Karolina Riječka". Predstavu sam gledala tri puta, iz prvog reda i svaki me puta iznova razveselila. Dirnuta Vašom upornošću i jakom voljom za borbu s bolešću, napisala sam jednu pjesmu posvećenu Vama. Ona možda nije na visokom umjetničkom nivou, ali je napisana od srca. Nadam se da će Vam se svidjeti. Znam da je u ovim trenucima uz Vas Vaša obitelji i brojni prijatelji, ali željela sam da znate kako ima nas pojedinaca, Vaše vjerne publike koja misli na Vas, želi Vam brzi oporavak i uspješno liječenje. Vama i Vašoj obitelji želim puno zdravlja i strpljenja, a Vama osobno puno uspjeha na MIK-u i još mnogo odigranih predstava u Vašem cijenjenom glumačkom pozivu, navodi u svom pismu Maja Kuljiš. Njezinu pjesmu "Životna scena" donosimo u cijelosti.

ŽIVOTNA SCENA

U jednom danu, život se promjeni i
odjednom, svatko od nas postaje,
glavni glumac na svojoj sceni.

Nema reflektora, nema ni publike
jer ova je scena, puno surovija
i teža od one kazališne.

Još jučer su zvuci harmonike,
scenom odjekivali,
akordi su dušu dirali.

Danas tišina u duši vlada,

glas razuma nju na trenutke prekida,

dok srce se bori s nevjericom i boli.

Neizvjesnost i pitanja,
isprepliću se u mislima,
riječima se ne može opisati,
patnja ljudska.

Sreća je da vrijeme brzo prolazi,
i s vjetrovima svojim,
sve ružno i bolno iz života,
naših zauvijek odnosi.

Nema te bolesti,

koju čovjek ne može pobijediti,

uz podršku dragih ljudi i s osmijehom na licu,

bolest će bitku zauvijek izgubiti.

Vjeru, volju, nadu i ljubav,
kad u srcu probudimo,
k putu ozdravljenja,
tijelo naše vodimo.

Na pozornici, reflektori su upaljeni,
u jednog su čovjeka, oni danas usmjereni.
Publika je nestrpljiva i svi željno iščekuju,
trijumfalni povratak, glavnoga glumca.

On je dio svoje duše u kazalište utkao,
i svojim izvedbama mnogim predstavama
neponovljivi sjaj podao.

Najjačim pljeskom,   

publika je glumca nagradila,

glumca koji je na kazališnim daskama 30 godina.

Sve je sad u svjetlu, tame više nema,

sve je kao prije, jer bolest je,

tek jedna, ružna uspomena.

Balet HNK Ivana pl. Zajca s "Marquezomanijom" Staše Zurovca gostuje u srijedu, 21. lipnja u 19.30 sati u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. Staša Zurovac potpisuje koreografiju, režiju, dramaturgiju i oblikovanje svjetla, asistentica koreografa je Olja Jovanović Zurovac, scenograf je Žorž Draušnik, a kostimografkinja Katarina Radošević Galić. Sudjeluju: Svetlana Andrejčuk, Cristina Dicu Lukanec, Leonid Antontsev, Antonija Družeta, Marina Grgurić, Kristina Kaplan, Irina Köteles, Deana Marčić, Danijela Menkinovski, Elena Pichler, Anna Ponomareva, Anka Popa, Laura Popa, Svetlana Rasskazova, Paula Rus, Tanja Tišma, Sabina Voinea, Dmitri Andrejčuk, Vitali Klok, Andrei Köteles, Valeri Rasskazov i Askhatbek Yusupzahanov.

Balet "Marquezomanija" inspiriran je djelima jednog od najvećih živućih pisaca, nobelovca Gabriela Garcíje Márqueza, pionira takozvanog latinoameričkog booma, koja se ubrajaju u klasike literature dvadesetog stoljeća.

Staša Zurovac navodi da je nevjerojatnu snagu mašte, koju kao briljantni pripovjedač prenosi čitatelju i izaziva bujicu nadrealističkih slika, te zadire u najdublje kutke ljudskog srca, želio pretočiti u naizgled nepovezane prizore, protkane dahom iste čarolije.

Generalna skupština Europske kazališne konvencije (European Theatre Convention) ove će godine po prvi puta biti održana u Wisebadenu u Njemačkoj od 22. do 25. lipnja. Tema skupštine je "Nova europska drama", a tema završne konferencije, koja će biti održana 25. lipnja u sklopu 8. biennalea "New plays in Europe" koji se istodobno održava u Wiesbadenu, je "Ruševine i utopija u Europi". Skupštini će prisustvovati i Ivica Buljan, predstavnik  HNK Ivana pl. Zajca iz Rijeke, koje je član Europske kazališne konvencije od 2003. godine. Od 12. do 14. studenoga 2004. čast da bude domaćin i organizator generalne skupštine ETC-ja, pripala je upravo riječkom HNK-u i gradu Rijeci, te su tada Rijeku pohodili najznačajniji čelni ljudi europskih teatara.

Europska kazališna konvencija je strukovna udruga koja okuplja najpoznatija europska kazališta, a čine ju 36 kazališta iz 21 europske zemlje. Osnovana je 1988. godine, a njezino je sjedište u Bruxellesu. Glavna namjena i cilj Europske kazališne konvencije je poticanje razmjena ideja, umjetnika, kazališta i kazališnih produkcija među njezinim članicama, čime se potiče bolja suradnja i povezanost europskih teatara, te stvara prava europska interkulturalna mreža.

S predstavom "Bludi" Hrvatska drama HNK Ivana pl. Zajca sudjeluje na jubilarnim, 30. Danima satire, 10. lipnja u 22 sata na velikoj sceni Satiričkog kazališta "Kerempuh" u Zagrebu.
Crnu komediju "Bludi" ("Zozòs") Giuseppea Manfridija režirao je Matjaž Latin, a uloge tumače Andreja Blagojević, Alen Liverić i Damir Orlić.

Galiano Pahor

Paolo Magelli

Probe za predstavu "Kazimir i Karolina" ödöna von Horvátha, kojom će započeti kazališna sezona 2006./2007., su u tijeku, a režiju potpisuje proslavljeni redatelj Paolo Magelli. Hrvatska drama HNK Ivana pl. Zajca 27. rujna 2006. u jednom od najpoznatijih rimskih kazališta - Teatro Valle, ovim pučkim komadom otvorit će međunarodni festival na kojem će sudjelovati kazališta s prostora bivše Jugoslavije, a repriza će biti održana 28. rujna. Zanimljivo je da će ovaj tekst u sklopu Festivala biti po prvi puta izveden u Italiji. Već 3. listopada 2006. "Kazimira i Karolinu" moći će pogledati i hrvatska publika u HNK Ivana pl. Zajca, a tom će prilikom Galiano Pahor, kazališni prvak i ravnatelj Hrvatske drame proslaviti tridesetu obljetnicu umjetničkog rada!

Dramaturginja je Željka Udovičić, scenografi Giulia Bonaldi i Anusc Castiglioni, kostimograf Leo Kulaš, skladatelj Ljupčo Konstantinov, koreograf Jurij Kramer, oblikovatelj svjetla Roberto Innocenti, a uloge tumače: Milan Pleština (Kazimir), Daria Lorenci (Karolina), Žarko Radić (Rauch), Damir Orlić (Speer), Galiano Pahor (Schürzinger), Alen Liverić (Merkl Franz), Nina Violić (Merkl Franzova Erna), Biljana Torić (Elli), Sabina Salamon (Marija), Nenad Vukelić (čovjek s buldogovom glavom), Leonora Surian (Juanita), Alex Đaković (konobar i izvikivač), Dragana Tomšić i Ariana Bossi (debele dame). Autor prijevoda je Sead Muhamedagić.

Na netom završenom "Festivalu malih scena" Elena Brumini, koja u predstavi "Delitto all'isola delle capre" ("Zločin na kozjem otoku") Uga Bettija tumači ulogu Silvije, osvojila je nagradu za najbolju mladu glumicu, Damir Zlatar Frey nagrađen je za scenografiju, dok je autor glazbe  Hrvoje Crnić Boxer dobitnik nagrade za najbolju scensku glazbu.

- Uvjeren sam da je Betti jedan veliki autor. Jako volim njegov osjećaj za dramu: uspijeva uhvatiti srž konflikta. Naravno, budući da je po profesiji bio sudac, inspiraciju je pronalazio u slučajevima u kojima je sudio, slučajevima koji su i ekstremni. Jedan od razloga zbog kojih me baš "Zločin na kozjem otoku" posebno privlači je taj što se u njemu osjeća potreba da govorimo o onome što možemo zvati "emotivnim kriminalom". Ta tema budi moju radoznalost jer nikada nitko nije trpio posljedice zato što je emotivno nekim manipulirao. Uvijek se pretpostavlja da je žrtva sposobna sama se obraniti. Nije me zanimalo odrediti nalaze li se u ulozi manipulatora i u ulozi onoga kime manipuliraju muškarac ili žena, više sam želio istaknuti da žrtva u jednom trenutku može postati krvnik i obrnuto.

Ako krenemo od toga da preferiram teatar koji nastaje da bi nešto rekao, da bi probudio svijest, a zabavljačko kazalište ne volim, smatram da smo ovom predstavom uspjeli nešto reći i da smo iznad svega uspjeli biti u skladu s vremenom u kojem živimo. Koja je granica do koje možemo nekim manipulirati i do koje možemo dozvoliti da netko manipulira nama?

Razne su međutim razine iščitavanja ove verzije "Zločina na kozjem otoku". Prva razina je razina emocija. Onaj tko gleda stavljen je u situaciju da si postavlja pitanja o značenju njihove snage i intenziteta. Gledajući ovo djelo, postavljamo si pitanje: što smo u stanju učiniti da bismo bili voljeni? Lijepo je da nam kazalište pruža priliku da se pozabavimo tom temom. Druga razina interpretacije tiče se teme napuštanja. Što nam se može dogoditi ako nas netko ostavi? Strah od napuštanja jedan je od pokretača ove predstave, istaknuo je redatelj Damir Zlatar Frey u programskoj knjižici predstave "Delitto all'isola delle capre". (K. B.)