Pred kraj ove kazališne sezone, i početkom sljedeće, 2004./05., Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca kreće na brojna inozemna gostovanja:

1. Gostovanja po Europi otvara Talijanska drama koja s Ruzzanteovom predstavom VACCARIA u režiji  Gianfranca De Bosia nastupa u Veroni u mjesecu kolovozu, u okviru jednog od najpoznatijih talijanskih ljetnih festivala Estate Teatrale Veronese.

2. Slijedi nagradama već ovjenčana uspješnica Hrvatske drame, FILUMENA MARTURANO Eduarda De Filippa, u scenskoj prilagodbi Daniela Načinovića i režiji Jagoša Markovića, koja je selektirana na međunarodni kazališni festival BITEF u Beogradu,  gdje će se izvesti  20. rujna. 

3. Potom će, u okviru programa Europske kazališne konvencije (ETC)  FILUMENA MARTURANO  gostovati na Festivalu kazališta istočne Europe u Slovenskom narodnom gledališču u Novoj Gorici krajem listopada.

4. U drugoj polovici mjeseca studenoga FILUMENA MARTURANO odlazi u glasoviti Piccolo Teatro u Milano gdje će se izvesti na jednom od najvećih europskih kazališnih festivala – Mediterraneo.

6. Piccolo Teatro di Milano ugostit će i Talijansku dramu, i to u drugoj polovici mjeseca veljače 2005. godine, gdje će se 22 dana za redom predstaviti VACCARIA. 

7. Početkom mjeseca studenoga na pravu malu turneju po Nizozemskoj kreće predstava  Hrvatske drame ZLOČIN I KAZNA F.M.Dostojevskoga, u režiji i adaptaciji slovenskog redatelja Tomija Janežiča. Zločin i kazna selektirana je na Festival Paradise Regained?- Ponovno stečeni  raj? koji okuplja ponajbolja redateljska imena, kazališta i predstave istočne i središnje Europe. Zločin i kazna će se izvoditi od 5. - 8. studenoga u nacionalnim i gradskim kazalištima Rotterdama, Haarlema, Arnhema i Groningena.

8. Kako je praizvedba drame JAZZ autora Filipa Šovagovića i redatelja Ivice Buljana (praizvedba 7. srpnja) dio ETC-ova programa Project Refugees,  u pregovorima  su gostovanja za sljedeći festival Europske kazališne konvencije ove zime te Festival Ex-Ponto u Ljubljani.

Nakon podosta nagađanja u tisku o tome tko će u musicalu Jalta, Jalta riječkog HNK Ivana pl. Zajca igrati glavnu žensku ulogu, pokazalo se da nijedna od spominjanih hrvatskih estradnih zvijezda neće biti riječka Nina Filipovna. Naime, ta je uloga dodijeljena mladoj Žanamari Lalić, pobjednici nedavnog reality showa "Hrvatski idol". A odluka je donesena nakon što je Alfi Kabiljo, skladatelj Jalte, održao audiciju sa Žanamari Lalić u Zagrebu, a potom je audicija ponovljena u Rijeci, pred komisijom koju su činili intendantica Mani Gotovac, ravnatelj Hrvatske drame Galiano Pahor (koji će također nastupiti u Jalti) te ravnateljica Opere maestra Nada Matošević. Svi su se složili da se radi o izuzetno talentiranoj pjevačici čija interpretacija songova obećava jednu novu, suvremenom senzibilitetu blisku Jaltu. Osim toga, komisija se vodila idejom da priliku pruži mladoj osobi koja je na početku karijere.

U alternaciji sa Žanamari, ulogu Nine tumačit će nova zvijezda riječkog kazališta Leonora Surian, koja je uz glumačko, na sceni već pokazala svoje pjevačko i plesačko umijeće.

Najpopularniji hrvatski musical, režirat će Bojko Bogdanov,  bugarski redatelj koji je trijumfirao na posljednjem Festivalu malih scena u Rijeci dobivši većinu nagrada, a za dirigentskim pultom bit će Alan Bjelinski. Premijera će biti početkom veljače 2005. godine, kada se navršava i 60. godišnjica povijesne konferencije na Jalti.

"Arhetipski trokut u središtu Krvavih svatova suočen je sa svojom sredinom koja ne dopušta njihovu strast. Unatoč tome oni nose svoje strasti koje će ih na kraju ubiti, ali ih istodobno upravo te strasti čine živima", kazala je intendantica Mani Gotovac na konferenciji za novinare na kojoj je najavljena premijera Krvavih svatova, autorskog projekta Damira Zlatara Freya, kojim je 9. listopada  otvorena nova kazališna sezona pod nazivom Komadi o strasti.
Na konferenciji je rečeno kako se radi o predstavi koja donosi rasplamsaj emocija i koja je "kazališni prepjev Lorkine drame", a time i "teatrološki fenomen". Naime, Frey je predstavu stvorio proučivši sveukupnog Lorku, njegovu biografiju, prostore u kojima je živio i ljude tih prostora, kao i umjetnike s kojima je prijateljevao, Dalija i Buňuela. Zato predstava svoju jaku inspiraciju ima i u nadrealizmu.
U predstavi bez riječi, koja je ujedinila tri ansambla, glavne uloge tumače mladi riječki glumci. Jer uz iskusnog Alena Liverića, krvavi ljubavni trokut čine Leonora Surian, koja se prošle sezone pridružila riječkom ansamblu te novi član tog ansambla Luka Peroš. A u predstavi igra i Alex Đaković, također novi član Hrvatske drame.

 Nova kazališna sezona započela je "Kazališnim vikendom u Rijeci", 9 i 10. listopada.

U subotu, 9. listopada svečano otvorenje sezone označila je premijerna izvedba koreodrame Krvavi svatovi F. G. Lorce u režiji Damira Zlatara Freya. Predstava kojom je započeo ovosezonski repertoar Komadi o strasti , prožeta mediteranskim temperamentom, drama je o ljubavi, strasti i smrti, o ljubavnom trokutu što se razrješava u krvi.

Dan kasnije, u nedjelju, 10. listopada na programu je bila praizvedba teksta Prokleti ne idu na Bali mlade dramatičarke Dore Delbianco u režiji Marice Grgurinović. Prvim ovosezonskim naslovom Zajc off programa,  HNK Ivana pl. Zajca otvarilo je svoju novu, malu scenu u bivšem kinu Garibaldi (Kvarner).

"Desetominutnim pljeskom i povicima "Bravo!" publika je ispratila premijeru predstave "Krvavi svatovi", u režiji Damira Zlatara Freya, kojom je svečano otvorena nova kazališna sezona. Za otvorenje sezone pod nazivom "Komadi o strasti" vjerojatno nije mogao biti odabran primjereniji naslov od poetske drame "Krvavi svatovi" španjolskog pisca Federica Garcie Lorce, koja govori o trima velikim temama njegove književnosti – ljubavi, strasti i smrti."  Tako svoj izvještaj o velikom uspjehu premijerne izvedbe Krvavih svatova započinje novinarka i kritičarka Kim Cuculić u "Novom listu" pod naslovom "Krv i strast Mediterana".
Međutim, predstava bez ijedne izgovorene riječi nije oduševila samo riječku publiku, već su je izvrsnom ocijenili i kritičari. "Dojmljivi kovitlac emocija i strasti", "Strasno putovanje Mediteranom bez riječi", "Visokoestetizirana predstava oslobođena riječi", samo su neki od naslova u tisku.
"Predstava ne traje ni sat i pol, ali kazala je sve što neko drugo viđenje "Krvavih svatova" ne bi iskazalo ni za mnogo duljeg trajanja", zuključak je u "Večernjem listu".
A po zanimanju publike već se može zaključiti da riječki HNK ponovno ima predstavu za koju se traži karta više.

Le mille e una notte/ Tisuću i jedna noć prvi je naslov u ovosezonskom repertoaru Talijanske drame. Riječ je o predstavi za djecu koja će, u adaptaciji i režiji Giorgia Amodea, biti premijerno izvedena u srijedu, 13. listopada 2004. u riječkoj Zajednici Talijana. Kako ističe redatelj Amodeo, inače gost iz Trsta, predstava ukazuje na pozitivne aspekte arapske kulture, važnog dijela svjetske civilizacije,  što drži bitnim upravo zbog aktualnog terorizma.
U predstavi glume Alida Delcaro, Rossana Bubola, Lucio Slama i nova stalna članica Talijanske drame Ivna Bruk.
Zbog svoje mobilnosti i prilagodljivosti raznim prostorima, predstava će nakon premijere gostovati po riječkim osnovnim školama, a potom i po mjestima Istre i Slovenije.

   Nagradu "Đuro Rošić" za najbolju dramsku predstavu u cjelini:
predstava Filumena Marturano E. De Filippa u režiji Jagoša Markovića
Skladna cjelina redateljske zamisli, od struke zapaženih i s pravom nagrađivanih dramskih rola dvoje protagonista, niza dojmljivih epizodnih rola, funkcionalne scene, kostima i scenskog svjetla, te glazbe i drugih elemenata pokazala se vrhuncem dramske sezone. Strastveno oživljavanje jedinstveno lokaliziranog predloška i uigranost cijelog ansambla, sve je to vodilo nepodijeljenom stavu komisije i, naposljetku, zasluženoj nagradi.
   Nagradu "Zlata Nikolić" za najbolju dramsku glumicu:
dramska prvakinja Edita Karađole za ulogu Rosalie Solimene u predstavi Filumena Marturano
Minucioznom i duhovitom igrom koja svojom glumačkom domišljenošću iz sezone u sezonu i iz projekta u projekt plijeni pažnju publike i kritike,  Edita Karađole je u bogatom kontekstu predstave «Filumena Marturano» uz bok vrsnim protagonistima svoju ulogu prometnula u jedan od nosivih stupova predstave.
   Nagradu "Raniero Brumini" za najboljeg dramskog glumca:
dramski prvak Galiano Pahor za ulogu Roberta u predstavi Prijevara
Suptilna i slojevita glumačka kreacija, prigušenih tonova i registara, bogata igrom iznutra i kontroliranom gestom, pokazala se izvanrednim dokazom glumačke osobnosti i visoke profesionalne razine, nametnuvši se kao nedvojbeni kreativni vrhunac predstave.  
   Posebno priznanje "Đuro Rošić":
književnik i prevoditelj Danijel Načinović za jezičnu preradu i lokalizaciju melodrame Filumena Marturano E. De Filippa
Bogatstvom i kreativnim zamahom Načinovićev je sukreatorski dijalog s izvornikom pokazao kako samosvojnu umjetničku snagu, tako i jedinstven i prpošan spoj složenih idiomatskih odabira i na sceni dokazane komunikativnosti i igrivosti dramskog teksta

Sezona pod nazivom "Komadi o strasti" nastavlja se Bizetovom Carmen, velikim glazbeno-scenskim spektaklom o ljubavi i smrti, u novom i uzbudljivom redateljskom čitanju Jagoša Markovića, vrsnog poznavatelja uzavrelog Mediterana i redatelja Filumene Marturano, prošlosezonske riječke višestruko nagrađivane uspješnice.
Pod vodstvom maestre Nade Matošević nastupili su poznati solisti, česti gosti glasovitih europskih i svjetskih opernih pozornica.
Ulogu fatalne Carmen tumačla je operna diva Jadranka Jovanović, koja je ovu, jednu od najpopularnijih i najintrigantnijih opernih uloga pjevala u milanskoj Scali, potom u Teatru Carcano uz Josea Carrerasa, pa u Rio de Janeiru s Placidom Domingom, a dvije sezone i u Tokijskoj operi. U alternaciji je pjevala poznata hrvatska mezzosopranistica Sofia Ahmed koja se već potvrdila i na scenama izvan granica Hrvatske.
U ulozi Don Josea opet dva vrsna imena: tenori Sergej Kiselev i Nikolay Doroshin, gost iz Rusije. Escamilla je uz Ivicu Čikeša, najpoznatijeg hrvatskog basa, tumačio i Dalibor Hanzalek te Mirko Čagljević.
Zanimljivu i također posve novu vizualnost predstave osmislili su scenograf  Željko Senečić, koji je, između impresivnog niza ostalih nagrada, za svoje scenografije tri puta nagrađen na Pulskom filmskom festivalu, a bio je nominiran i za američkog televizijskog Oscara, nagradu Emmy, te Deni Šesnić, koji je dizajnirao svjetlo i za veliki operni spektakl Aidu u Pekingu.